Novo podrhtavanje tla potvrdilo: Više se bojimo novog potresa nego korone

Tim stručnjakinja zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar osmislio je nedavno i napisao priručnik „Radim na sebi“, za samopomoć i osnaživanje studenata. Priručnik obuhvaća mnoge relevantne teme vezane uz studentski život i akademske obaveze, ali i mentalno zdravlje mladih te nudi niz praktičnih savjeta i smjernica, napisanih na podržavajući i studentima blizak način.

Od ožujka su aktivirane i telefonske linije za psihološku pomoć u sklopu Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, rekla nam je dr. med. Mirjana Orban, spec. psihijatar, članica Povjerenstva za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba odnosno voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Štamparu.

 

Iako su ih ispočetka aktivirali kao psihološku pomoć osobama u samoizolaciji i karanteni, ubrzo su uvidjeli da ih ljudi zovu s različitim poteškoćama i problemima. Ispostavilo se s vremenom da se Zagrepčani više boje eventualnog novog potresa nego korone.

– Nakon potresa koji je pogodio grad Zagreb i okolicu, bilježili smo povećan broj poziva. Mladi su nas najčešće zvali zbog poteškoća povezanih s anksioznošću i prilagodbom na novonastalu situaciju: briga zbog mogućnosti zaraze koronavirusom, strah i nelagoda zbog mogućnosti prenošenja virusa na svoje bližnje, briga vezana uz potres, njegovo moguće ponavljanje i moguće posljedice, briga i nezadovoljstvo zbog promjena u načinu školovanja, mogućnosti odgode maturalca ili zbog nedostajanja prijatelja i izlazaka.

Vodimo računa da im se tada dogodilo više različitih stresnih događaja: briga oko mogućnosti zaraze, škole i fakulteti prebacili su se na online nastavu, bio je lockdown i preporuke su bile da ostanemo kod kuće, nisu se mogli viđati s prijateljima uživo, dogodio se potres… Promjene su bile brojne, a sve velike promjene zahtijevaju i prilagodbu koja je individualan proces te u nekih može trajati kraće, a u nekih duže, ističe dr. Mirjana Orban.

NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ izdao Vodič za samopomoć i osnaživanje studenata

Slažu se s time i znanstvenice Laboratorija za prevencijska istraživanja (PrevLab) Edukacijskog-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izv. prof. dr. sc. Martina Ferić voditeljica je doktorskog studija Prevencijska znanost: promocija mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih, emocionalnih i ponašajnih problema na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a bila je i prodekanica za nastavu. Doc. dr. sc. Josipa Mihić provela je godinu dana na University of Washington, a 2015. godine dobila je Varela Award za istraživanje mindfulness intervencija za učitelje u školskom okruženju. Govori nam kako je cijela 2020. godina poprilično obojena strahom:

– Ono što može pomoći je prije svega ne ljutiti se na sebe što se bojimo. Strah je u ovakvim okolnostima prirodan. Zatim, pomaže razumjeti kako je dio okolnosti potpuno izvan naše kontrole i posvetiti se onom djelu koji možemo kontrolirati. Na primjer, možemo se informirati o tome kako postupiti za vrijeme potresa i gdje je najbliži izlaz iz zgrade, no zaista nećemo biti u mogućnosti predvidjeti hoće li se takav potres ponoviti. Pomaže i podsjetiti se da, ukoliko se to ponovi, postoji velika šansa da ćemo biti dobro. Ovo je vrijeme i kada je dobro naučiti određene tehnike nošenja sa stresom i s više pažnje brinuti o sebi i drugima oko nas. Isto tako je važno u svakom danu odvojiti dio vremena na aktivnosti koje nas opuštaju poput šetnje prirodom, slušanja omiljene glazbe ili virtualnog poziva s dragim prijateljem, poručuje dr. Mihić.

Njena kolegica Martina Ferić dodaje da je situacija utoliko teža jer se ljudi posebno teško nose s nepredvidivošću. Potresi su potpuno nepredvidivi, a i zapravo još uvijek malo znamo o COVID-u.

–  Takva situacija nam ostavlja malo prostora u kojem osjećamo da imamo neku kontrolu ili, drugim riječima „da imamo svoj život pod kontrolom“. Ono što može pomoći je da prihvatimo tu neizvjesnost koliko možemo i usmjerimo se na stvari na koje možemo utjecati, poput ponašati se odgovorno i poštovati epidemiološke mjere, zaključuje dr. Ferić.