Velika međunarodna znanstvena e-Konferencija u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Ulaskom u 2020. započela je dekada zdravog starenja. Prema projekcijama UN-a, svjetska populacija osoba iznad 60 godina će se udvostručiti do 2050. godine pa ovo predstavlja velik javnozdravstveni izazov za cijeli svijet …

Više od 600 znanstvenika i stručnjaka sudjelovalo je na e-konferenciji Better Future of Healthy Ageing 2020, gdje su kroz više od 70 prezentacija predstavljene nove znanstvene spoznaje vezane uz starenje i održivost zdravstvenih sustava. Konferencija, čiji je organizator bio Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tijekom tri dana je virtualno umrežila 30 zemalja, a Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar” bila je središnja pozornica i tehnički centar, odakle se odvijao cijeli program. Tako je Hrvatska još jednom pridobila svjetsku pozornost na području zdravstva, nakon što se uspješno izborila s epidemijom COVID-19.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na poticaj i u suradnji s Ministarstvom znanosti i visokog obrazovanja i pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske organizirao je međunarodnu znanstvenu konferenciju Better Future of Healthy Ageing 2020 povodom predsjedanja Hrvatske Europskom unijom. U organizaciji Konferencije sudjelovali su i medicinski fakulteti u Rijeci, Splitu i Osijeku te drugi fakulteti Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Ekonomski fakultet, Fakultet hrvatskih studija i Kineziološki fakultet.

Tematski BFHA 2020 konferencija doprinijela je realizaciji prva dva strateška cilja predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije – Europa koja raste ujednačeno, uključivo i održivo i Europa koja povezuje.

Na konferenciji su predstavljene nove znanstvene spoznaje vezene uz starenje bioloških sustava kroz teme regenerativne medicine, neuroznanosti, kliničke medicine i drugih područja medicine s naglaskom na personaliziranu i integriranu medicinu. Prikazan je utjecaj pametnih tehnologija na ekosustave prilagođene starijim osobama poticanjem rasprave o povećanju inovacija i rješenja za okoliš prilagođen starosnoj dobi. U konačnici, analizirana su i pitanja starenja i održivosti zdravstvenog sustava na različitim razinama, od institucionalne, preko regionalne i državne, sve do EU razine.

ZAPOČELA DEKADA ZDRAVOG STARENJA

Ulaskom u 2020. započela je dekada zdravog starenja. Prema projekcijama UN-a, svjetska populacija osoba iznad 60 godina će se udvostručiti do 2050. Ovo predstavlja velik javnozdravstveni izazov za cijeli svijet. Ovom tematikom, kao i važnošću razvoja zdravstvenih sektora i brojnim drugim temama, bavila se Better Future of Healthy Ageing 2020 (Bolja budućnost za zdravo starenje 2020) konferencija.

U svom uvodnom obraćanju na otvorenju konferencije potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica naglasila je kako nas je COVID-19 sve podsjetio da živimo u svijetu neizvjesnosti i rizika te nam ova konferencija pruža prijeko potrebnu priliku za raspravu o tome kako zajedno možemo stimulirati istraživanja i inovacije za zdravlje i dobrobit stanovništva u kontekstu demografskih promjena koje zahvaćaju Europu. Istaknula je i kako aktivno starenje ima ulogu u rješavanju aktualnih i predvidljivih potreba starijih ljudi, a promicanjem sveobuhvatnih politika koje se bave zdravljem, sigurnošću, sudjelovanjem u radnim i volonterskim aktivnostima, obrazovanjem, društvenim i sportskim aktivnostima, stvara se veliki potencijal za duži, zdraviji i aktivniji život.

„Razlog našeg današnjeg virtualnog sastanka je da se potaknu istraživanja, implementacija i povećaju inovacije za upravljanjem zdravljem i dobrobiti starijih stanovnika, neophodno je u ovom trenutku u kontekstu utjecaja pandemije COVID-19 i na živote i dobrobit starijih ljudi. Ipak, kao odgovor na COVID-19 vidjeli smo i nevjerojatne primjere inovacija, prilagodljivosti i suradnje za i sa starijim ljudima“, istaknuo je u uvodnom obraćanju dr. Hans Kluge, direktor regionalnog europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. „Osim pobjede nad bolešću, veliki test s kojim će se sve zemlje suočiti uskoro je aktualno pitanje zajedničke svrhe koje će oblikovati društvo nakon krize. Oporavak mora dovesti do drukčije ekonomije – ekonomija blagostanja u kojoj su ljudi u središtu, a naše kasnije životne godine prilika su za doprinos, uvažavanje i dobro zdravlje. Kao što je profesor Andrija Štampar dobro rekao: U pitanju narodnog zdravlja ne smije se činiti razlika među ekonomski jakim i slabim.“

„Naša povijest i ostavština dr. Andrije Štampara su dokaz da Hrvatska itekako ima značaj u svjetskoj zdravstvenoj zajednici. Okupljanjem sudionika iz čak 30 zemalja, usprkos uvjetima epidemije i potresu koji je pogodio naš fakultet, pokazali smo da Hrvatsku podjednako cijene znanstvena i politička struka“, rekao je dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Upravnog odbora konferencije BFHA2020 Marijan Klarica. „Usvajanje zdravih životnih navika i stila života prevenirat će mnoge bolesti već u ranoj fazi pa ćemo, zahvaljujući tome, u starijoj dobi biti u boljoj kondiciji. Zahvaljujući modernim tehnologijama, danas se puno lakše može napraviti dijagnostika. Na važnost ovih, ali i mnogih drugih tema nastojali smo ukazati ovom znanstvenom e-konferencijom“, zaključuje dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

HRVATSKA IMA PRISTUPAČNU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

E-konferencija završila je okruglim stolom na kojem su sudjelovali eminentni hrvatski i svjetski znanstvenici. Na konferenciji je usvojen Policy paper koji objedinjuje preporuke za zdravije starenje i održivost zdravstvenih sustava, te će biti uvršten u Green paper EU-a. „Ovo je najveća znanstvena konferencija koja se održala u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a. Uvjereni smo da će ovaj Policy paper imati veliki značaj za hrvatski zdravstveni sustav, ali i za zdravstvene sustave svih zemalja članica EU-a“, poručila je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” i predsjednica organizacijskog odbora konferencije, i nastavila: „Gledajući hrvatski model javnog zdravstva, možemo reći da u odnosu na neke puno razvijenije države još uvijek imamo pristupačnu zdravstvenu zaštitu, a samim time i prevenciju. Čak idemo u smjeru usporavanja određenih procesa kako bi se ljudima olakšalo da dožive višu životnu dob uz što manje bolesti. Sve to možemo zahvaliti upravo dr. Andriji Štamparu, koji je bio začetnik javnog zdravstva/preventivne medicine u Hrvatskoj te vodeći hrvatski autoritet na području epidemiologije.“

„Svima nam je dobro poznat bioetički učinak starenja na naše društvo, njegova emocionalna komponente i naša naklonost prema precima, djedovima i roditeljima. Na starenje bismo svi trebali gledati kroz ovu prizmu, jer bi nas to moglo učiniti boljim ljudima“, naglasio je u uvodnom obraćanju potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, predsjednik znanstvenog odbora konferencije, nastavljajući: „Trebali bismo iskoristiti sve svoje resurse i znanje za poticanje zdravog starenja. Moderne tehnologija i IT sektor mogu pridonijeti dobrobiti starijih osoba. Razvijenije zemlje već su iskoristite te resurse do svog maksimuma! Pandemija koja je u toku pokazala nam je da su ljudi slaba karika u lancu života na Zemlji. U vezi s tim imam podijeljene osjećaje jer iako sam fasciniran razvojem tehnologije, posebno pametnih tehnologija i umjetne inteligencije, nekako osjećam i strah da će priroda naći način da nam uzvrati. Stoga, svoj govor završavam s dvije jednostavne riječi: suživot i poštovanje. Prirodi i sebi, naravno uključujući i naše starije građane.“

BFHA2020 održala se od 3. do 5. lipnja 2020. te je kao takva bila najveća znanstvena konferencija u sklopu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Konferencija je financirana sredstvima, najvećeg programa Europske unije za istraživanje i inovacije Horizon 2020 koji financira gotovo 80 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2020.