Utjecaj prirodnih izvora žive i arsena na zdravlje stanovništva
Tema interdisciplinarnog događaja bila je utjecaj povišenih prirodnih koncentracije žive i arsena u tlu i vodi na zdravlje stanovništva u pojedinim regijama Republike Hrvatske. Stručnjaci iz područja medicine, geologije, zaštite okoliša i javnoga zdravstva zaključili su kako je potrebno sustavno praćenje uzoraka prisutnosti žive i arsena te stvaranje objedinjene baze podataka u cilju zaštite zdravlja stanovništva, očuvanju okoliša te sigurnosti i kvaliteti hrane
U organizaciji Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao predstavnika EIT Health i EIT RawMaterials zajednica u Hrvatskoj na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održan je događaj pod nazivom „Geomedicina u fokusu: Utjecaj prirodnih izvora žive i arsena na zdravlje stanovništva“.
Tema događaja bila je utjecaj povišenih prirodnih koncentracije žive i arsena u tlu i vodi na zdravlje stanovništva u pojedinim regijama Republike Hrvatske. O njoj su raspravljali i razmjenjivali znanja stručnjaci iz područja medicine, geologije, zaštite okoliša i javnoga zdravstva.
U uvodnom dijelu dobrodošlicu nazočnima uputila je dr. sc. Vesna Gabelica Marković, programska voditeljica inovacijskih zajednica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.
– U sklopu CrossKic događaja koji okupljaju zajednice EIT Health i EIT RawMaterials danas ćemo se baviti jednom izuzetno važnom temom o utjecaju prirodnih izvora žive i arsena na zdravlje stanovništva. Ta je tema u stjecištu zdravlja, znanosti, okoliša i zakonodavstva i upravo ta interdisciplinarnost je temelj, na neki način onoga što CrossKic događaji potiču, objasnila je dr. sc. Vesna Gabelica Marković o čemu će se razgovarati i raspravljati na skupu.
JAČANJE INOVACIJSKIH AKTIVNOSTI
EIT Health najveća je mreža zdravstvenih organizacija i inovacija koju podržavaju Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) i Europska unija. Organizira jedan od najvećih europskih akceleratora s više od 20 različitih programa za studente, doktore znanosti, mala i srednja poduzeća te stručnjake iz područja medicinske tehnologije, biotehnologije, znanosti o životu i e-zdravlja. Godine 2018. godine Sveučilište u Zagrebu postalo je član EIT Health Hub za Hrvatsku, pridruživši se tako EIT Health mreži od trinaest regionalnih hub-ova koji rade na jačanju lokalnih inovacijskih ekosustava. Sveučilište u Zagrebu član je zajednice EIT RawMaterials-a od 2015. godine, a predstavnik zajednice na ovom skupu bio je Rudarsko-geološko naftni fakultet.
Toplu dobrodošlicu okupljenima na ovom interdisciplinarnom susretu u ime Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije zaželjela je Anita Pivac, voditeljica Centra koja je pohvalila suradnju s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom, predstavnikom zajednice EIT RawMaterials-a i suorganizatoru ovog događaja. Naglasila je kako Sveučilište u Zagrebu i Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije potiču povezivanje znanstvenih dostignuća s društvenim i gospodarskim izazovima. Centar upravo kroz ovakva događanja koristi priliku da transferira znanje, ojača suradnju i potakne razvoj inovativnih rješenja.
O programu EIT Health zajednice, poticanju zdravlja u lokalnoj zajednici, jačanju inovacijskih aktivnosti i kreiranju novih rješenja govorila je dr. sc. Vesna Gabelica Marković, programska voditeljica inovacijskih zajednica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije. Prof. dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilište u Zagrebu okupljenima je ukratko objasnila svrhu i cilj zajednice EIT RawMaterials koji u Hrvatskoj i Sloveniji djeluje kroz Regionalni centar Adria.
O geokemijskim značajkama i biodostupnosti žive i arsena u tlu govorila je umirovljena prof. dr. sc. Marija Romić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Svjedoci smo kako je danas sve veći interes za očuvanje zdravlja, okoliša i sigurnost hrane, ponajprije sigurnosti hrane sa zdravstvenog aspekta zbog velikog postojanja onečišćujućih tvari. U ovom slučaju je fokus na arsenu i živi zbog njihove visoke toksičnosti, mobilnosti u određenim uvjetima u okolišu i zbog biodostupnosti, što se reflektira na kvalitetu zdravlja. Tlo je zapravo temelj poljoprivrede i nama je jedini cilj održivo upravljanje tim resursima da bismo proizveli zdravu hranu pa zato trebamo pratiti kvalitetu, odnosno zdravlje tla. Pritom valja znati što i gdje možemo uzgajati, u kakvim uvjetima te kakvom vodom navodnjavati. Sve je to potrebno znati da bismo izbjegli kontaminiranje hrane bilo teškim metalima, pesticidima ili nekim drugim štetnim tvarima, kazala je profesorica Romić.
U nastavku programa o toksikološkim aspektima teških metala, u ovom slučaju žive i arsena, primjerima trovanja i zanimljivostima govorila je prof. dr. sc. Irena Žuntar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu. Ona je istaknula kako su i živa i arsen visokotoksični te praktički zahvaćaju sve organske sustave, primjerice mogu biti neurotoksični, kardiotoksični, nefrotoksični.
PANEL RASPRAVA O UTJECAJU ŽIVE I ARSENA NA ZDRAVLJE LJUDI
O iskustvima, znanjima, znanstvenim istraživanjima i budućim rješenjima stručnjaci iz područja geologije, medicine, agronomije, javnoga zdravstva i zaštite okoliša raspravljali su u okviru panel rasprave „Geomedicina u fokusu: Utjecaj prirodnih izvora žive i arsena na zdravlje stanovništva“. Sudionici panela su bili: prof. dr. sc. Željko Duić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Jasna Jurasović iz Instituta za medicinska istraživanja, prof. dr. sc. Sanja Kapelj s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Marija Romić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ksenija Vitale s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Irena Žuntar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U središtu diskusije bile su endemske bolesti povezane s geološkim anomalijama, uz osvrt na geološke uzroke prisutnosti žive i arsena u okolišu. Bilo je vrlo zanimljivo čuti njihova iskustva i znanja koja su podijelili s okupljenima, kao i teme istraživanja na kojima su radili.
Prof. dr. sc. Ksenija Vitale s Medicinskog fakulteta osvrnula se na zdravstvena stanja i bolesti koje ovi elementi mogu uzrokovati, pa je tako spomenula da zbog visoke koncentracije i izloženosti živi i arsenu te nekim drugim teškim metalima mogu nastati između ostalih vrlo ozbiljne mentalne bolesti i oštećenja. O važnosti očuvanja okoliša i jačanju svjesnosti brige o mjestu gdje živimo i obitavamo osvrnula se profesorica Sanja Kapelj s Geotehničkog fakulteta koja je upozorila na činjenicu da se živa jako brzo transformira u okoliš. Moderatorice panela bile su prof. dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić i dr. sc. Vesna Gabelica Marković. Sudionici rasprave su zaključili kako je potrebno sustavno praćenje uzoraka prisutnosti žive i arsena te stvaranje objedinjene baze podataka koja će pomoći u zaštiti i očuvanju zdravlja stanovništva, okoliša te sigurnosti i kvaliteti hrane.
