Utjecaj otvorenih požara na kvalitetu tla i vode

Domina Delač, Ivica Kisić, Željka Zgorelec i Aleksandra Perčin, djelatnici Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s kolegom Paulom Pereirom sa Sveučilišta Mykolas Romeris (Litva) objavili su znanstveni rad u časopisu Catena (Q1, IF: 6.367).

Autori su suradnici na HRZZ projektu “Utjecaj otvorenih požara na kvalitetu tla i vode”.

– S obzirom na sve veće temperature tijekom cijele godine, praćene intenzivnijim i dužim toplinskim valovima, te promjene u meteorološkim pojavama, povećani broj otvorenih požara zabilježen je svake godine. Kako i kod nas tako i u drugim dijelovima Svijeta. Ujedno napuštanje poljoprivrednih površina i ruralni exodus doprinosi povećanju opožarenih površina. Za proučavanje posljedica požara na kvalitetu tla i vode, te ujedno i spaljivanja biomase često je potrebno postaviti kontrolirane eksperimente gorenja za dobitak kvalitetnijih i pristupačnijih podataka. Ujedno je to i bio glavan cilj u nedavno objavljenom znanstvenom radu „Slash-pile burning impacts on the quality of runoff waters in a Mediterranean environment (Croatia)“ u časopisu Catena, govori za Univerisitas portal Domina Delač, mag. ing. agr., asistentica na Odsjeku za agroekologiju Agrononskog fakulteta. Obavljeni znanstveni rad dio je njezine doktorske disertacije.

Eksperiment je postavljen kako bi se pratio utjecaj srednjih i visokih temperatura posljedične spaljivanju biomase na kvalitetu vode. Eksperiment je postavljen na nagnutom terenu, karakterističnim za Jadransku obalu te se ujedno pratio intenzitet i količina kiše, otjecanje i erozija. Svi rezultati uspoređivali su se s kontrolom odnosno neopožarenom površinom, saznajemo od naše sugovornice.

– Nakon dvije godine istraživanja, kvaliteta vode približila se kvaliteti vode nepožarenom terenu, no to nije opravdalo visoko intenzivne temperature i spaljivanje biomase. U prvim mjesecima nakon spaljivanja, kvaliteta vode drastično se razlikovala od neopožarenog terena. Koncentracije svih praćenih aniona i kationa bile su povećane, te je time kvaliteta vode, odnosno otjecanja, bila narušena. Povećane koncentracije predstavljaju opasnost te mogu degradirati okoliš te ugroziti okolne vodne resurse. Kako su visoko intenzivne temperature u navedenom eksperimentu slične onima koji se pojavljuju kod prirodnih požara, dobiveni rezultati vrijedi su te mogu poslužiti za vjerodostojnu usporedbu različitih požara, zaključuje Delač.

Rad je dostupan za poveznici: https://doi.org/10.1016/j.catena.2022.106559 

Domina Delač rođena je 1992. godine u Zagrebu. Nakon završenog diplomskog studija Ekološka poljoprivreda i agroturizam na Agronomskom fakultetu, radi u uduzi ZMAG, centru znanja za održivi razvoj i permakulturu. Trenutno je doktorandica na Agronomskom fakultetu zaposlena na znanstvenom projektu „Utjecaj otvorenih požara na kvalitetu tla i vode“. Dobitnica je Godišnje nagrade za mlade znanstvenike i umjetnike u 2020./2021. za znanstveni rad iz područja biotehničkih znanosti – polje poljoprivreda, koju dodjeljuje Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Također, dobitnica je nagrada za najbolje znanstvene radove doktoranda Agronomskog fakulteta u akad. god. 2019./2020. i 2020./2021. Tijekom doktorskog studija sudjelovala je na više usavršavanja na međunarodnim Sveučilištima, te na niz konferencija i tečaja. Ključni znanstveni interesi i područje istraživanja kojim se bavim je degradacija, erozija i hidrologija tla opožarenih površina, te rehabilitacija tla u post-požarnom periodu.