AktualnoNovostiProjektiStudentiZnanost

Utjecaj COVID-19 pandemije na visoko obrazovanje

Mreža stručnjaka za socijalnu dimenziju obrazovanja (NESET) Europske komisije objavila je novo izvješće

Mreža stručnjaka za socijalnu dimenziju obrazovanja (NESET) Europske komisije objavila je analitičko izvješće Utjecaj COVID-19 na visoko obrazovanje: pregled novih podataka.

Utjecaj COVID-19 pandemije na visoko obrazovanje

Autori izvješća su Thomas Farnell, Ninoslav Šćukanec Schmidt i Ana Skledar Matijević iz Instituta za razvoj obrazovanja, a izvješće daje sintezu novih podataka koji proizlaze iz 64 ankete, članka i izvješća o utjecaju pandemije COVID-19 na visokoškolsku nastavu, obrazovne nejednakosti i studentsku mobilnost. Izvješće završava preporukama za javne politike i aktivnosti koje bi trebalo provesti na razini sustava visokog obrazovanja i samih visokih učilišta. Sažetak ove publikacije dostupan je na engleskom jeziku na OVOJ poveznici.

Utjecaj COVID-19 pandemije na visoko obrazovanje

Analitičko izvješće mreže NESET bavi se trenutnim utjecajem pandemije COVID-19 na visoko obrazovanje, ali i njezinim mogućim srednjoročnim utjecajem (do 2025). Zaključuje se da bi trebalo provesti sljedeće aktivnosti na razini sustava visokog obrazovanja (od strane transnacionalnih, nacionalnih i regionalnih vlasti), kako bi se odgovorilo na izazove koje predstavlja COVID-19:

  • Pružiti podršku visokim učilištima pri unapređivanju i prilagodbi studijskih programa online nastavi, kao i pri osiguravanju potrebne infrastrukture
  • Postaviti sustavna rješenja za pružanje daljnje podrške pristupu, nastavku i dovršetku obrazovanja podzastupljenim, ranjivim i marginaliziranim skupinama u visokom obrazovanju.
  • Poticati međunarodnu suradnju u visokom obrazovanju preusmjeravanjem sredstava koja su prvotno bila namijenjena fizičkoj mobilnosti u nova rješenja, kao što su npr. strategije „internacionalizacije od kuće“ i kvalitetne virtualne mobilnosti.

Utjecaj COVID-19 pandemije na visoko obrazovanje

Izvješće predlaže i aktivnosti koje bi se trebale provoditi  na razini visokih učilišta (od strane vodstva, nastavnika i studentskih službi):

  • Pružiti podršku i akademskom osoblju i studentima kako bi se bolje prilagodili nastavi u online okruženju: osigurati više fleksibilnosti kako bi se studentima omogućilo da uspješno dostignu ishode učenja.
  • Pružiti dodatnu akademsku, psihološku i financijsku podršku ranjivim skupinama studenata kako bi se spriječio gubitak interesa i odustajanje od studija.
  • Provoditi mjere podrške za međunarodne studente kako bi im se osigurala dostupnost adekvatne akademske i psihološke podrške te jednak pristup alatima za online učenje tijekom nastave.

Sažetci izvješća dostupni su na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.


Institut za razvoj obrazovanja (IRO) utemeljen je 1999. godine kao neprofitna organizacija predana razvoju, zagovaranju i provedbi politika visokog obrazovanja u Hrvatskoj. IRO se više od dvadeset godina sustavno bavi visokim obrazovanjem, posebice u područjima financiranja visokog obrazovanja, jednakosti pristupa visokom obrazovanju, razvoja nacionalnog kvalifikacijskog okvira, osiguravanja i unapređivanja kvalitete u visokom obrazovanju te akademske mobilnosti.

Povezani članci

Back to top button