Uspješno završen međunarodni projekt o suživotu s dabrom
Cilj projekta koji se provodio proteklih pet godina na području Hrvatske i Slovenije bio je edukacijom upoznati građane i mlađe naraštaje s dabrom, pozitivnim i negativnim stranama njegova obitavanja te pronaći načine primjerena suživota s čovjekom
U povodu službenog završetka međunarodnoga projekta LIFE BEAVER ‒ Živjeti s dabrom, vlažnim staništima i klimatskim promjenama na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu održana je završna konferencija, na kojoj je zaključeno da zaštita dabra i njegovih staništa ovisi o dobrom i promišljenom gospodarenju.
Petogodišnji projekt, koji je financiran sredstvima Europske unije, provodio se na području Hrvatske i Slovenije od 1. rujna 2020. do 30. travnja 2025. Predlagatelj i glavni koordinator projekta bila je LUTRA, slovenski Institut za očuvanje prirodne baštine, a partneri su bili Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Šumarski institut Slovenije i Muzej Ivanić–Grada. Cilj projekta bio je educirati mlade o tom najvećem europskom glodavcu, utvrditi proširenost dabrova u Hrvatskoj i susjedstvu, odrediti smjernice upravljanja okolišem te informirati i osvijestiti javnost o suživotu dabra i čovjeka. Pritom, važno je bilo sagledati situaciju da dabrovi nisu tu kako bi ljudima radili štetu, nego da su životinjska vrsta koja obitava na određenom području.
U ime domaćina i organizatora konferencije nazočnima se u pozdravnom govoru obratio prof. dr. sc. Stjepan Posavec, prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.
„Uvijek nas veseli završetak nekog međunarodnog projekta. Suživot s dabrom uspješan je interdisciplinarni projekt, koji se na početku činio kao jedna lijepa i jednostavna priča, no u procesu njegove provedbe susreli smo se s neočekivanim izazovima koje smo, zahvaljujući izvrsnoj suradnji s kolegama iz Slovenije, uspješno svladali. Ovakvi veliki projekti zanimljivi su znanstvenoj i stručnoj javnosti pa ovom prigodom posebno zahvaljujem voditelju projektnog tima, prof. dr. sc. Marijanu Grubešiću, na trudu i promociji projekta, kao i svim sudionicima i partnerima koji su pridonijeli uspješnosti projekta“, rekao je prodekan prof. dr. sc. Stjepan Posavec.
Projektni tim LIFE BEAVER Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije činili su prof. dr. sc. Marijan Grubešić, izv. prof. dr. sc. Kristijan Tomljanović, izv. prof. dr. sc. Marko Vucelja i doc. dr. sc. Linda Bjedov. U sklopu projekta razvijena je i izvrsna aplikacija Beaver – dabar u Hrvatskoj, koja sadržava osnovne informacije o tom sisavcu, popis zabilježenih lokacija, zemljovid rasprostranjenosti, načine kako se zaštititi od dabra, zanimljivosti, kviz znanja i važne poveznice.
„U ime LUTRE, glavnog koordinatora projekta LIFE BEAVER, pozdravljam sve partnere i njihove predstavnike: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Muzej Ivanić-Grada i Šumarski institut Slovenije, te im od srca zahvaljujem na golemom trudu, profesionalnom pristupu i uspješnoj suradnji. Bilo mi je zaista veliko zadovoljstvo raditi na ovom projektu i nadam se da ćemo i dalje nastaviti uspješno surađivati“, zahvalila je svim sudionicima Martina Vida, mag. biologije i ekologije iz LUTRE, slovenskoga Instituta za očuvanje prirodne baštine. Za najmlađe naraštaje, istaknula je gđa Vida, u sklopu projekta ostvareno je 158 radionica, na kojima je sudjelovalo više od 3260 djece. U sklopu projekta provedene su i brojne promidžbene aktivnosti kojima se podiže svjesnost o suživotu s dabrom.
Budući da je dabar bio gotovo istrijebljen u većini europskih zemalja, a vrsta na rubu izumiranja, u posljednjih nekoliko desetljeća, uz brojne programe ponovnog naseljavanja, vraćen je u Hrvatsku i Sloveniju. Do početka 20. stoljeća potpuno je bio nestao s hrvatskih vodotoka. Ponovno naseljavanje u Posavinu i Podravinu započelo je 1996. godine, a 1998. zabilježeno je 85 jedinki. Populacija najvećega europskoga glodavca danas, gotovo 30 godina poslije, iznosi više od 10.000 jedinki, a vrsta se proširila diljem Hrvatske te u pojedina područja Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije i Mađarske. Dabrovi su iz Hrvatske doplivali i u Sloveniju – rijekama Savom, Murom, Dravom i Kupom.
U objema zemljama danas govorimo o povoljnom stanju populacije dabra. Zbog toga su u projektu LIFE BEAVER uključena dva hrvatska partnera: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, koji je zaslužan za naseljavanje dabrova, i Muzej Ivanić-Grada, gradića u čijoj su okolici dabrovi pušteni u prirodu.
O važnosti ovoga projekta, financiranoga eurounijskim sredstvima, na konferencija je govorila Nikolina Petković Gregorić iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Cilj projekta LIFE ponajprije je rad na području obrazovanja i osvješćivanja. Edukacija i upoznavanje s dabrom usmjerena je na mlade naraštaje – djecu vrtićke i školske dobi.
„Program LIFE financira one projekte u području zaštite prirode koji su najbolji i najambiciozniji na razini Europske unije. Jedan od njih je i ovaj projekt, nazvan LIFE BEAVER, koji se bavi važnom temom predstavljanja dabra, njegovih staništa i suživota dabra s čovjekom. S posebnim zadovoljstvom pohvaljujem sve sudionike na uspješnoj provedbi i završetku projekta te vjerujem da će nastaviti provoditi aktivnosti i dijeliti svoja iskustva s drugima“, rekla je Nikolina Petković Gregorić, načelnica Sektora za strateško planiranje, europsku i međunarodnu suradnju i upravljanje programima u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Na sudjelovanju u projektu i ostvarenim rezultatima svim partnerima i sudionicima čestitao je dr. Anže Japelj iz Šumarskog instituta Slovenije, a zahvalama se pridružila i Rosana Škrgulja, ravnateljica Muzeja Ivanić-Grada.
„Naša su primarna ciljna skupina bila vrtićka i školska djeca, za koje smo izradili edukativne i promocijske sadržaje, poput bojanki i edukativnih knjižica. Tiskali smo letke za građanstvo s informacijama komu se obratiti u slučaju nastale štete koju dabrovi prouzroče, proveli smo mnogo radionica za djecu u Muzeju i u drugim obrazovnim i odgojnim ustanovama. U okviru agilnosti i promocije projekta napravili smo prigodnu izložbu o dabrovima. Također, u sklopu Muzeja uredili smo Centar LIFE BEAVER, u kojem se provode brojne aktivnosti za djecu i ostale posjetitelje“, istaknula je ravnateljica Rosana Škrgulja. Posljednjih se godina pokazalo kako je Ivanić-Grad izvrstan primjer novog oblika suživota ljudi i dabra. Diljem Ivanić-Grada nalaze se dabrove brane i humci, izgrizena debla te otisci nogu. Ima ih dosta i oko Graberja Ivanićkog i Lijevog Dubrovčaka, gdje su zabilježeni njegovi brojni tragovi. To stanište nalazi se neposredno uz obalu rijeke Save.
U prošlom stoljeću u Europi je uništeno od 50 do 90 posto vlažnih staništa, uglavnom zbog stvaranja poljoprivrednih površina.
Znanstvenici upozoravaju na nedostatak ekosustavne dobrobiti tih dragocjenih staništa, posebice u vrijeme klimatskih promjena. U tim zahtjevnim zadatcima, upozoravaju, dabar može biti od velike pomoći, ali ga se mora najprije upoznati i razumjeti, što je jedan od ciljeva projekta.
U svrhu osvješćivanja o nezamjenjivu prirodnom utjecaju dabrova na okoliš, brojne se poljoprivrednike, šumare, vlasnike zemljišta, upravitelje voda, ribiče i lovce tijekom provedbe projekta educiralo o toj temi kako bi ih se upoznalo s dobrim praksama gospodarenja i općenito upravljanja okolišem.
„Zahvaljujem svim partnerima u projektu, a posebno šumarima, lovcima ribolovcima i ljubiteljima prirode, koji su nam svakodnevno s terena slali dragocjene informacije. Cilj nam je bio prikazati pozitivne i negativne strane obitavanja dabra na ovim prostorima. Kroz promocijske i edukativne sadržaje informirali smo djecu i mlade o suživotu s dabrom, a održali smo i brojne radionice po županijama za različite interesne skupine. Zahvaljujući aktivnom sudjelovanju svih sudionika, dobili smo mnogo sugestija, prijedloga i informacija s terena. Na kraju, samo mogu zaključiti da je dobro gospodarenje najbolja zaštita dabra i od dabra“, istaknuo je prof. dr. sc. Marijan Grubešić.
Tijekom provedbe projekta predložene su mjere zaštite od dabra, koje uključuju zaštitu stabala žičanom mrežom, postavljanje propusta ispod cesta i putova, postavljanje cijevnih propusta za protok vode, zaštitu obala žičanim mrežama te zaštitu poljoprivrednih kultura tzv. električnim pastirima. Što se tiče zaštite močvarnih i vlažnih staništa, važno je očuvanje dabrovih brana. Također, naglašena je potreba da se takva staništa stave pod određeni stupanj zaštite zbog očuvanja ekosustava. Za prijavu i naknadu štete mjerodavno je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odnosno Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, a u slučaju uklanjanja brana zaduženo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Za sve koji žele doznati više o ovom projektu mogu posjetiti mrežnu stranicu: https://life-beaver.eu/hr/
INŽENJER EKOSUSTAVA
Dabra nazivaju inženjerom ekosustava jer može mijenjati i obogaćivati vodene ekosustave svojim građevinskim nastambama i branama. Dabrovi zahvati stvaraju povoljne uvjete za život mnogim vrstama organizama i povećavaju biološku raznolikost vodenoga i priobalnoga staništa. Izgradnjom brana i pregrađivanjem vodotoka dabar stvara i održava močvare koje su među najvažnijim, ali ujedno i najugroženijim ekosustavima. Brane gradi od različitih materijala: granja, mulja, kamenja i biljnih ostataka. Na obalama često pravi izlazne kanale. Ako su obale vrlo strme i visoke, može iskopati tunel za pristup zemljištu.
OMILJENA HRANA SU MU VRBE
Dabar je isključivo biljožder, hrani se s više od 450 vrsta biljaka. Od ranog proljeća do kasne jeseni prehranjuje se zeljastim biljem, a zimi se hrani uglavnom mladom korom drvenastih biljaka. Obožava meke listače poput vrbe i topole. Vrbe su mu zimi omiljena hrana. Kada se u blizini dabrove brane formira jezero ili močvara, stvaraju se pogodni uvjeti za rast novih vrba i drugih biljnih vrsta prilagođenih vlažnim stanišnim uvjetima. Dabar može srušiti stabla promjera većeg od metra, ali više voli manja. U nedostatku obalne vegetacije uz vodu, dabar ulazi i u polja, livade i voćnjake, i često čini štetu vlasnicima imanja. Uglavnom, rijetko se udaljava više od 20 metara od vode.
DOSELJENI DABROVI SU IZ BAVARSKE
U Hrvatsku je od 1996. do 1998. doseljeno 85 jedinki iz Bavarske. Pušteni su u slivno područje Save i Drave, a odatle su se životinje proširile u susjedne zemlje: Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku i Sloveniju. Projekt reintrodukcije dabra u Hrvatskoj vodio je Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. U Sloveniji su dabrovi nakon izumiranja prvi put uočeni 1998. godine u Dolenjskom, na ušću rijeke Radulje u Krku. Danas dabrovi nastanjuju porječje Mure, Drave, Kolpe, Krke i Save.
