Zagrebački sveučilišni kampus „Borongaj“ od ove je akademske godine bogatiji za još jednog stanara, no, ne radi se o konačnom preseljenju neke od postojećih sveučilišnih sastavnica, već o doseljenju jednoga novoga instituta, i to jednoga s Dalekog istoka.
Institut kralja Sejonga javna je organizacija pri Ministarstvu kulture, sporta i turizma Republike Koreje, koja se bavi promoviranjem korejskog jezika i kulture u drugim državama, a u okviru njega djeluje Centar za učenje korejske kulture i jezika, koji se u Republici Hrvatskoj od rujna 2020. godine izvodi na Fakultetu hrvatskih studija, a realizira u suradnji sa Sveučilištem Chung-Ang iz korejskoga glavnog grada Seoula.
Zaklada Instituta kralja Sejonga, koja nosi ime po korejskom vladaru Sejongu (1397.-1450.) – izumitelju korejskoga pisma, do sada je otvorila svoje institute u 76 zemalja, od čega u 26 europskih, a otvaranjem prvog instituta u našoj zemlji, Republika Hrvatska je postala članicom velike međunarodne mreže. O kakvoj se časti za ovaj zagrebački fakultet radi, dovoljno govori činjenica kako se u prošlogodišnjem natječaju za osnivanje Instituta prijavilo više od 120 sveučilišta i ustanova diljem svijeta, no odabrano je samo 34, među kojima i Fakultet hrvatskih studija.
Akademski most između dvaju kultura
Prilikom početka odvijanja nastave u okviru ovog projekta, Fakultet hrvatskih studija u rujnu je posjetio i veleposlanik Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, Dong Chan Kim, zajedno s prvom tajnicom Veleposlanstva Eunjeong Cho. Tom je prigodom veleposlanik pozdravio polaznike programa učenja korejske kulture i jezika, a prilikom susreta s dekanom Fakulteta hrvatskih studija, Pavom Barišićem, veleposlanik Kim je istaknuo kako je ovom suradnjom stvoren akademski most između dviju kultura.
Velik interes studenata
Tečajevi učenja i upoznavanja s korejskom kulturom i jezikom započeli su sredinom rujna prošle godine, a prijavilo se 96 polaznika, popunivši upisnu kvotu u samo pet dana. Od toga je 79 studenata i to s Fakulteta hrvatskih studija, Medicinskoga fakulteta, Pravnog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti te Filozofskog fakulteta, dok je tečaj upisalo i 13 osoba u radnom odnosu te četiri srednjoškolca.
Tečaj vodi lektorica Eun Gyeong Kim iz Seoula, dok administrativnu potporu osigurava Lina Seonghyun Kwon, studentica diplomskoga studija kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija. Za novi Universitas smo razgovarali s njima o ovom projektu, zadovoljstvu studenata, izazovima te njihovim općenitim dojmovima o našoj zemlji i životu u Hrvatskoj.
Vrlo sam zadovoljna svime u Hrvatskoj pa tako i tečajem. Studenti su vrlo dragi i pametni, a ovdje nisu samo da bi učili o jeziku i kulturi, nego ih zanima i žele naučiti sve o Koreji. Doticali smo se i područja poput korejske sociologije, ekonomije, umjetnosti i stila života, što je bilo posebno zanimljivo i zabavno, kaže Eun Gyeong Kim
Kako gledate na suradnju između naših dvaju zemalja, i kakvu ulogu u tome može igrati vaš institut?
– Hrvatska je vrlo poznata zemlja u Koreji, a velik broj turista iz naše zemlje već je posjetio Hrvatsku, koja je više puta prikazivana u našim najpoznatijim televizijskim emisijama. Naši su ljudi impresionirani ljepotama Hrvatske, tako da mi je drago boraviti u zemlji koju moji sunarodnjaci toliko jako vole.
Ovo je prvi institut kralja Sejonga u Republici Hrvatskoj pa osjećam veliku dozu odgovornosti. Bavim se podučavanjem hrvatskih studenata o korejskom jeziku i kulturi, kako bi oni što bolje razumjeli Koreju. Brojne su razlike između naših dvaju zemalja, a nadam se kako ćemo ih i ja i moji studenti zajedno upoznati.
Dobivamo veliku dozu podrške od Sveučilišta Chung-Ang iz Koreje, kao i od Fakulteta hrvatskih studija te Veleposlanstva Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, što nam uvelike olakšava izvođenje brojnih aktivnosti.
Jeste li doživjeli preveliki kulturni šok prilikom preseljenja u Hrvatsku? Što vam se sviđa u našem načinu života i što vam nedostaje iz vaše zemlje?
– Sreća i zabava se čine vrlo važnima u Hrvatskoj – studenti ih često traže i pitaju me o njima. Ja osobno u ubrzanom životu nisam nikada posebno razmišljala o sreći i veselju, samo o uspjesima i osobnom razvoju, tako da sam, nakon dolaska u Hrvatsku, po prvi puta počela razmišljati o tome što me čini sretnom. Studenti me također često pitaju kakva su moja iskustva ovdje, no, nisam toliko navikla pričati o svojim osjećajima, dok su ljudi ovdje više usmjereni prema osjećajima i iskustvima.
Hrvatska i Koreja imaju brojne sličnosti po pitanju povijesti i kulture, stoga nisam osjetila preveliku kulturnu razliku, no, ono što mi nedostaje iz moje zemlje je hrana. Nisam navikla na zapadnjačku hranu – primjerice, hrana u Hrvatskoj mi je vrlo dobra, ali od nje dobivam na težini.
Jeste li zadovoljni odazivom na prvi tečaj korejskog jezika i kulture te možete li nam opisati atmosferu na tečaju?
– Vrlo sam zadovoljna sa svime u Hrvatskoj pa tako i s tečajem. Studenti su vrlo dragi i pametni, a ovdje nisu samo da bi učili o jeziku i kulturi, već ih zanima i žele naučiti sve o Koreji. Velik je broj sudionika na tečaju i jako su fokusirani na učenje. Doticali smo se i područja poput korejske sociologije, ekonomije, umjetnosti i stila života, što je bilo posebno zanimljivo i zabavno. Studenti i ja smo opušteni i poput prijatelja – znam da sam im draga, a i oni su meni jako dragi.
Je li zahtjevno hrvatskim studentima savladati korejski jezik i koliko izazovno je vama naučiti hrvatski jezik?
– Korejski se jezik može činiti zahtjevnim jer je jako nov ljudima u Hrvatskoj, ali uopće se ne radi o tako teškom jeziku za učenje. Primjerice, svi studenti koji su prisustvovali ispitu su ga položili i izjavili da im uopće nije bilo teško. S druge strane, meni je osobno hrvatski jezik jako zahtjevan, čak više nego ruski jezik, što me zapravo jako iznenadilo.
Tečajevi u ljetnom semestru 2021.
Tečajevi korejskog jezika i kulture u ljetnom semestru akademske godine 2020./2021., započet će 2. ožujka i trajati do 20. lipnja. Nastava će se odvijati kroz tri sata u tjednu – ukupno 48 sati kroz šesnaest tjedana, a postojat će dvije razine edukacije. Prva razina je namijenjena potpunim početnicima, dok je druga namijenjena studentima koji su u prošlom semestru savladali početničku razinu.
Nastava će se odvijati na daljinu, preko platforme Zoom, a ovisno o situaciji s COVID-19 epidemijom, može se izvoditi i kontaktna nastava.
Priznanje i potpora iz Koreje
Po završetku tečaja, polaznici će dobiti potvrdu Instituta kralja Sejonga, koja omogućava dobivanje studentskih i radnih viza u Južnoj Koreji.
Inače, Zaklada kralja Sejonga iz Seoula, ocijenila je vrlo uspješnim postignuća Instituta kralja Sedžonga na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u oglednom razdoblju 2020., pa je, temeljem povoljnih rezultata učenja korejske kulture i jezika, donesena odluka o potpori i nastavku višegodišnje suradnje do 31. prosinca 2023.
Studentica FHS i tajnica Instituta – Lina Seonghyun Kwon
Studiram kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija i radim kao tajnica u Institutu kralja Sejonga. U Koreji sam studirala južnoslavenske studije, a osobito me zanimala hrvatska kultura s naglaskom na religijsku kulturu. Zanimljivo mi je raditi u Institutu i svjedočiti velikom interesu koji pokazuju studenti. Sretna sam kada oni uživaju u kulturalnim događajima koje organiziramo, poput učenja o korejskoj tradicionalnoj kaligrafiji, korejskoj hrani te taekwondou. Nadam se kako će se ovaj Institut lijepo razvijati s potporom Fakulteta Hrvatskih studija.
TOPIK certifikat od sada i u Hrvatskoj
Institut kralja Sejonga u Zagrebu, dobio je i službeno ovlaštenje za provedbu testova stručne osposobljenosti za korejski jezik, certifikat TOPIK (Test of Proficiency in Korean), čime je stekao pravo provoditi vlastiti test znanja na korejskom jeziku, a odobrenje je potpisao predsjednik Nacionalnoga instituta za međunarodno obrazovanje Ministarstva za obrazovanje Republike Koreje. Time je polaznicima tečajeva korejskoga jezika i kulture u Republici Hrvatskoj omogućen lakši i brži pristup kvalificiranom testu TOPIK s obzirom na to da su prije na polaganje ispita morali putovati u susjedne zemlje. Prvi test najavljen je za 16. i 17. listopada 2021.
Prof. Srećko Gajović – jedan od incijatora osnivanja Instituta, ali i uspješan polaznik tečaja
Suradnju s korejskim sveučilištem Chung Ang započela je njihova znanstvenica Ji Won Shim, članica Istraživačkog instituta za humanističke znanosti. Ji Won Shim je u svibnju 2019. predstavila svoja istraživanja na 18. Lošinjskim danima bioetike, koje organizira Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i grad Mali Lošinj, a jedna su od ključnih aktivnosti Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Njezin dolazak na Lošinj bio je potaknut već postojećom suradnjom s riječkim bioetičarima profesorima Muzur i Rinčić na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Došavši prvi puta na Lošinj bila joj je to sad bila prilika upoznati kako cjelokupnu hrvatsku, tako i međunarodnu bioetičku zajednicu.
Nakon Lošinja se Ji Won Shim, koja istražuje društvene aspekte umjetne inteligencije, priključila međunarodnoj interdisciplinarnoj mreži znanstvenika Krajolici znanja, čiji sam osnivač i dopredsjednik, a koja se bavi zdravljem u kontekstu digitalnog društva. Nastala suradnja dovela je da smo zajedno izradili i objavili znanstveni rad u hrvatskom znanstvenom časopisu Psychiatria Danubina na temu psiholoških aspekata poboljšanja čovjeka utjecajem na reproduktivno zdravlje žena.
Kada je Ji Won Shim spomenula posjet voditelja svog instituta, profesora Chan Kyu Leea, ponudio sam se da mu budem domaćin, te su u veljači 2020. on i profesor Hyeoung Joo Kim stigli u Zagreb s dvije namjere, uspostaviti suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i otvoriti školu korejskog jezika pod okriljem Instituta kralja Sejonga. Oba zadatka smo ispunili. Kroz posjetu rektoru Damiru Borasu dogovoreno je potpisivanje bilateralnog sporazuma, a posjetom Fakultetu hrvatskih studija i razgovorom s njihovom upravom i dekanom Pavom Barišićem dogovoreno je da se škola korejskog jezika smjesti u prostore Hrvatskih studija u kampusu na Borongaju. Korejska strana šalje učiteljicu i osigurava provođenje tečaja, a hrvatska strana daje prostore i potrebnu infrastrukturu. Tijekom razgovora na Fakultetu hrvatskih studija razmatrali smo ne samo institucijske okvire ove suradnje, već i konkretne praktične strane ostvarenja zajedničkog plana. Tijekom razgovora postavio sam našim korejskim gostima pitanje koliko minimalno studenata je potrebno da bi tečaj započeo, te je profesor Chan Kyu Lee odgovorio – jedan student, na što sam ja rekao – onda je riješeno, jer jednog studenta imate, misleći na samog sebe, premda mi do tada učenje korejskog nije uopće bilo među mojim planovima. Međutim, stvarno mi je bilo stalo da naši zajednički planovi uspiju i da dobra volja naših korejskih gostiju bude i ostvarena. Stoga kada se u jesen 2020. oglasio poziv za polaznike prvog tečaja korejskog jezika kralja Sejonga na Fakultetu hrvatskih studija, bez razmišljanja sam se prijavio, zajedno s brojnim drugim zainteresiranima – na kraju nas je bilo 96!
Premda se do početka tečaja nisam smatrao potpunom neznalicom u poznavanju Koreje i korejske kulture, tek sam s učenjem jezika, predavanjima učiteljice EunGyeong Kim, te kroz cjelokupni program tečaja počeo dobivati uvide u ovu fascinantnu zemlju i njezinu izuzetnu kulturu. Za početak bih se referirao na naziv instituta koji je dobio po kralju Sejongu, što me je na početku asociralo kao prikladan naziv za svako kulturno-umjetničko društvo. Međutim, predstavljanje kralja i njegovog značenja za Koreju je potpuno izmijenilo ovu početnu sliku. Za početak, kralj je imao “projekt”, što je jedna od ključnih riječi za korejski svjetonazor. Vjerojatno su i kralj Tomislav ili možda car Franjo Josip imali projekte, ali nam nije uobičajeno tako ih predstavljati. Štoviše, projektifikaciju društva smatramo relativno nedavnim fenomenom. Bez namjere razmatrati što se zbivalo u Koreji 15. stoljeća, danas svoju povijest Korejci interpretiraju u smislu zamisli, provođenja i razmatranja rezultata “projekta” kralja Sejonga. A kralj je želio potaknuti pismenost među Korejcima, te je zaključio da se to može postići pismom primjerenom korejskom jeziku (do tada su se služili kineskim pismom) koji će se kreirati na znanstvenim osnovama. Rezultat projekta je korejsko pismo Hangul, kojim su glasovi prikazani slovima čiji oblik odgovara načinu izgovaranja pojedinog glasa, te koji je temelj današnjeg korejskog pisma.
Jedna od najvećih zagonetki Koreje je kako je jedna relativno mala zemlja, nakon iscrpljujućeg rata tijekom pedesetih, doživjela u svom južnom dijelu transformaciju u visoko industrijaliziranu zemlju i postala jedan od vodećih svjetskih inovatora (u 2020. je Južna Koreja bila 10. na listi najinovativnijih svjetskih ekonomija po globalnom inovacijskom indeksu). Teško je reći koliko se o ovome može zaključivati iz iskustva dobivenog tečajem korejskog jezika, ali dvije stvari odskaču od uobičajenog. Prva je važnost edukacije, Korejci iznimnu važnost daju školovanju, škole traju po cijele dane, a učitelj je ne samo jedna od najvažnijih riječi koje se nauče, već i zanimanje koje ulijeva iznimno poštovanje. Osloviti nekoga s učitelju je iskazati veliko poštovanje osobi koja se bavi nečim tako plemenitim. Druga značajka je upornost u postizanju danog cilja, koja se očekuje od nekoga tko se posveti svom zadatku. Naša učiteljica je došla iz Koreje naučiti nas svoj jezik i kulturu, nije li to najljepši zadatak na svijetu, a uspjeh u njegovom ostvarivanju najveća nagrada?
Za nas 96 polaznika nastava je bila vrlo ozbiljna, svaki tjedan po jedna lekcija u dva termina po dva sata. Kontaktna nastava se odvijala koliko god je bilo moguće zbog korone, ali je i udaljena nastava bila vrlo kvalitetna i bazirala se na izvrsnim resursima koje nudi Institut kralja Sejonga.
Osim učenja jezika predstavljeni su i kulturni sadržaji kroz radionice o hrani, tae kwon do-u, kaligrafiji, K-popu te putovanjima po Koreji. Svi smo se studenti morali pošteno prihvatiti posla da bismo mogli pratiti nastavu, pa su neki zbog zahtjevne razine i odustali. Posebno težak je bio završni ispit, kojim se provjeravao govor, slušanje, čitanje i pisanje korejskog jezika. Svi naši rezultati su bili ili snimljeni ili u zadanim formularima te su na procjenu bili poslati u središnjicu Instituta. Zato je i ponos veći za nas koji smo ovaj ispit uspjeli položiti, bar malo se osjećamo da smo poprimili korejske kulture, jer nam je ova škola bila važna i jer smo upornošću i radom svladali postavljeni nam zadatak, tako da sad s veseljem i zanimanjem očekujemo nastavak na drugom stupnju.
