Ulaganje u znanje i istraživanje put je izlaska iz krize

Važnost politike ulaganja u obrazovanje, znanost, istraživanje i razvoj u kriznim vremenima prepoznalo je niz država članica Europske unije. Niti jedna nama poznata članica EU-a u svojim mjerama borbe protiv negativnog utjecaja širenja koronavirusa na gospodarstvo nije zaustavilo financiranje znanstvenih projekata, natječaje za znanstvene projekte niti napredovanja i zapošljavanja u akademskoj zajednici. Naprotiv, niz država članica EU-a kroz financijske pakete u sklopu mjera borbe protiv ekonomske krize još više je istaklo nužnost nastavka i povećanja znanstvene djelatnosti.

Primjeri dobre prakse

Republika Poljska je pokrenula paket mjera vrijedan više od 212 milijardi PLN (47,31 milijardu EUR) kako bi zaštitila gospodarstvo i zaposlenike od negativnih ekonomskih efekata širenja epidemije koronavirusa. Protu-krizni paket podijeljen je u pet jednakih dijelova, a novac osiguran za njega neovisan je o EU fondovima i dolazi iz vlastitih državnih sredstava. Uz elemente paketa koji jamče sigurnost radnih mjesta, financiranje tvrtki, ulaganje u zdravstvo te potporu financijskom sektoru posebno se ističe element namijenjen javnim investicijama (30 milijardi PLN) koje uključuju lokalne ceste, digitalizaciju, modernizaciju škola i visokih učilišta te znanost i poticanje znanstvenih projekata.

Kako bi sačuvali održiva poduzeća tijekom krize i smanjili broj izgubljenih radnih mjesta, Vlada Kraljevine Švedske predstavila je nekoliko kriznih paketa koji sadrže mjere za smanjenje troškova, jačanje likvidnosti i poboljšanje pristupa financiranju. Između ostalih mjera, vlada Kraljevine Švedske osigurala je i sredstva koja omogućuju povećano zapošljavanje. U sklopu ove mjere osigurava se više mjesta na sveučilištima i drugim visokoškolskim ustanovama, visokom strukovnom obrazovanju, strukovnom obrazovanju odraslih i narodnim srednjim školama.

U sklopu ekonomskih mjera vlada Republike Mađarske dodijelila je značajna dodatna sredstva sektorima koji su najviše pogođeni virusom i industrijama s bogatom tradicijom u Mađarskoj. U skladu s tim, građevinska industrija, promet, logistika, turizam, kreativna industrija, zdravstvena industrija, prehrambena industrija, sveučilišni i korporativni istraživački instituti imat će pristup razvojnim potporama te će im uz smanjenje poreza biti dostupni povlašteni krediti i kapitalni programi.

Akademsko zapošljavanje

U strahu da će dublja globalna recesija potrajati i nakon širenja pandemije, jasno je da se Vlada Republike Hrvatske kao i ostale vlade širom svijeta suočavaju s teškim izborom raspodjele novca u okviru smanjenih proračuna. Stoga bi nadolazeća financijska kriza i predložene mjere štednje (Odluka Vlade RH, NN 41/2020-855) mogle dovesti do značajnog smanjenja financiranja znanstvenih istraživanja iz proračuna Republike Hrvatske, smanjenja zapošljavanja na sveučilištima i akademskim institutima te smanjenja i restrukturiranja u industriji znanosti. Kao što su pokazale slične mjere nakon ekonomske krize 2008. godine, zbog ovih ušteda, globalna ekonomija ostat će i dalje krhka, a budućnost financiranja znanosti i njen započeti razvoj dovest će se u značajnu opasnost. Biomedicinska, prirodoslovna, društvena te humanistička istraživanja, tehnološke inovacije i rješavanje gorućih problema zaštite okoliša zahtijevaju kontinuirani znanstveni razvoj, od temeljnih otkrića do konačne primjene. Jednako je važna uloga znanosti u gospodarskom oporavku, potičući nove pothvate na temelju znanstvenih otkrića i otvaranja novih radnih mjesta. Potencijalni učinci smanjenih proračuna za istraživanje mogu imati dugoročne posljedice koje će biti teško preokrenuti:

Smanjene mogućnosti zapošljavanja, uslijed zamrzavanja zapošljavanja i smanjenja broja zaposlenih u akademskoj zajednici i industriji istraživanja i inovacija, mogle bi rezultirati dodatnom emigracijom znanstvenika u države s boljom klimom za zapošljavanje, uz opasnost da “odljev mozgova” pogodi čak i tradicionalne centre istraživanja, poput Republike Njemačke i Velike Britanije.

Smanjeni resursi istraživanja mogli bi ograničiti znanstvenu viziju i mogućnosti kolaborativnog istraživanja, ključnih aspekata suvremenog multidisciplinarnog istraživanja. Smanjenjem financiranja javlja se i velika opasnost za usporavanje „kotača“ znanstvenog razvoja koji nakon ukidanja restriktivnih mjera nije jednostavno ponovno pokrenuti što nas može dugoročno zadržati na začelju europske znanosti i onemogućiti postizanje povećanje nacionalne produktivnosti. Poučan primjer je „Imunološki zavod“ koji nakon godina smanjenog financiranja sada i uz značajna ulaganja nije moguće u kratkom vremenu vratiti na početna znanstveni stupanj.

Istraživanje je utrka na duge staze

Pritisci na financiranje također potiču tendenciju preusmjeravanja prioriteta prema lakšim projektima kako bi se postigao što brži povrat. Politike koje favoriziraju samo praktičnu primjenu u odnosu na temeljna istraživanja prijete smanjivanju financijskih sredstava za temeljna istraživanja te je iznimno važno oduprijeti se ovom trendu. Iako se ishod i utjecaj temeljne znanosti nikada ne mogu u potpunosti predvidjeti, oni u budućnosti uvijek imaju neočekivane, iznimno pozitivne i trajne učinke za razvoj gospodarstva neke zemlje.

U doba ekonomske krize, važno je zapamtiti staru izreku: istraživanje je utrka na duge staze, a ne sprint. Ulaganje u znanje, istraživanje i inovacije ulaganje je u budućnost i zahtijeva dugoročno zalaganje za gomilanje znanja, testiranje temeljnih principa i prevođenje tih otkrića u praktične primjene koje utječu na svakodnevni život. Za osiguranje budućnosti znanstvenog i gospodarskog razvoja potrebne su smjele odluke i dugoročna vizija donositelja politika. Stoga je nužno donijeti strukturne mjere koje bi uvele istraživanje i inovacije u niz politika usmjerenih prema rješavanju gospodarske krize. Neke od ovih mjera mogu povećati potražnju i proizvesti pomak u kratkom roku, ali najveći dio njih stvorit će dugoročnu korist.

Na primjer, vlade Republike Finske i Republike Koreje pokazale su tijekom kriza 90-ih da odvažne inicijative za znanstvenu i inovacijsku politiku uz odgovarajuće okvirne uvjete i usklađenu kriznu strategiju mogu ubrzati strukturne promjene koje se u kriznim vremenima suočavaju sa značajnim preprekama.

Pouke iz prošlosti

Republika Finska je tijekom prve polovice 1990-ih doživjela izuzetno duboku gospodarsku krizu. U roku od četiri godine, proizvodnja je smanjena za više od 10%, a stopa nezaposlenosti se učetverostručila na gotovo 17%. Vanjski šokovi (kolaps trgovine s bivšim Sovjetskim Savezom 1991., ali i nagli pad na području OECD-a), u kombinaciji s domaćom bankarskom krizom, doveli su do pada potrošnje i investicijske potrošnje. Prevladavanje krize zahtijevalo je drastične mjere za poboljšanje konkurentnosti i konsolidaciju javnih financija. Većina javnih rashoda smanjena je gotovo u svim sektorima, a povećani su i porezi. Glavni izuzetak bila je potrošnja za istraživanje i razvoj, koja je povećana, a ne smanjena. Odluka vlade da proširi makroekonomske mjere stabilizacije s trajnim ulaganjima u infrastrukturu, znanost, istraživanje, razvoj i obrazovanje pomogla je da finsko gospodarstvo usmjeri na snažniji, intenzivniji put rasta nakon krize.

Korejsko iskustvo također pokazuje kako ulaganje u znanosti te dobro upravljanje krizama može ubrzati strukturno prilagođavanje. Azijska financijska kriza s kraja devedesetih dovela je do značajnog smanjenja veličine velikih tvrtki u Koreji. Ovaj proces karakteriziralo je masovno otpuštanje visokokvalificiranog osoblja i veliko smanjenje korporativne potrošnje na istraživanje i razvoj. Odgovor korejske vlade, osim povećanja izdataka za obrazovanje, bio je povećati proračun za istraživanje i razvoj te tako kompenzirati pad korporativne potrošnje na istraživanje i razvoj. Povrh toga, vlada je krizu iskoristila kao priliku za razvoj malih i srednjih poduzeća (MSP) temeljenih na tehnologiji i inovacijama. Uspostavljena je koordinirana kombinacija mjera politike: propisi koji su pomogli poboljšanju okruženje za pokretanje tvrtki i njihov rast; fondovi rizičnog kapitala podržani od strane države i porezni poticaji za ulagače; te mjere za podršku znanstvenom istraživanju. Ove mjere potaknule su brzo širenje broja korporativnih laboratorija za istraživanje i razvoj. Dugoročni učinci ovih mjera bili su upečatljivi za korejsko gospodarstvo i ekonomiju.

Vrijeme za dugoročne i odvažne planove

Zaključno, značajno smanjenje fiskalne potrošnje potaknuto globalnom ekonomskom krizom uzrokovanom širenjem koronavirusa i mjere Vlade RH ističu hitnu potrebu za očuvanjem financiranja visokog obrazovanja i znanstvenih projekata kako bi se osigurala budućnost visokog obrazovanja i hrvatske znanosti. Stoga, u ovim izazovnim vremenima, kreatori politike moraju, unatoč potrebi za štednjom u svim sektorima, prepoznati priliku da kroz ulaganja u istraživanje i razvoj usmjere Hrvatsku prema izlasku iz krize, a dugoročno i prema gospodarskom modelu razvijenih zapadnoeuropskih država. Nove mjere moraju se temeljiti na dugoročnim, perspektivnim i odvažnim planovima koji predstavljaju vjeru u snagu znanosti čime se osigurava uloga istraživanja, razvoja i inovacija u gospodarskom oporavku Republike Hrvatske.

Prilikom pisanja teksta autor je koristio sljedeće izvore:

– Deloitte. COVID-19. European Measures. Version 4. 09-04-2020.

– OECD – Policy Responses to the Economic Crisis: Investing in Innovation for Long-Term Growth (June 2009).

– Times Higher Education: How could the coronavirus crisis affect global science investment?

– Science funding: championing research in tough times. Nat Cell Biol 14, 439 (2012).