Ulaganje u istraživanje i razvoj u odnosu na rang na Šangajskoj listi: primjer kineskih sveučilišta

Akademskoj zajednici u Republici Hrvatskoj nije potrebno puno objašnjavati što je popularno nazvana Šangajska rang-lista sveučilišta u svijetu ili, točnije, Akademsko rangiranje svjetskih sveučilišta (Academic Ranking of World Universities – ARWU).

U medijskim natpisima u Hrvatskoj „vedrilo je i oblačilo“ za Sveučilište u Zagrebu prilikom skoro svake objave njegovog položaja na toj rang-listi (lista se objavljuje 15. kolovoza). Ove godine, unatoč značajnom padu  Sveučilišta u Zagrebu na Šangajskoj listi, nije bilo negativnih komentara u medijima vjerojatno zato što se pretpostavljalo da su epidemija, koja je počela jačati u ožujku 2019., kao i potres od 22. ožujka 2019. godine, uzeli svoj danak imajući u vidu znanstvenu produktivnost istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjetimo da se položaj nekog sveučilišta na Šangajskoj listi temelji na „šest objektivnih indikatora za rangiranje svjetskih sveučilišta, uključujući broj alumnija i zaposlenika koji su osvojili Nobelove nagrade i Fields nagrade [iz matematike], broj visoko citiranih istraživača koje je odabrala tvrtka Clarivate Analitics, broj radova objavljenih u časopisima Nature ili Science, broj članaka indeksiranih u bazama Science Citation Index – Expanded i Social Sciences Citation Index, kao i znanstvenu produktivnost sveučilišta po istraživaču“.

U ovom kratkom osvrtu neće biti riječ o položaju Sveučilišta u Zagrebu na Šangajskoj listi, nego o položaju kineskih sveučilišta na toj listi koji se izrazito poboljšao u posljednjih desetak godina. Iako trenutačno nije među vodećim zemljama u svijetu po izdvajanjima za istraživanja i razvoj (R&D) u odnosu na bruto domaći proizvod (kao postotak BDP-a) ili prema izdvajanjima po glavi stanovnika, Kina je po ukupnim ulaganjima u istraživanje i razvoj druga u svijetu, odmah iza SAD-a. Ukupna izdvajanja za R&D u 2020. godini u Kini su, prema službenim podacima, iznosila 378 milijardi USD.

Na stranicama Svjetske banke moguće je pronaći da je 2011. godine Kina izdvajala za istraživanje i razvoj 1,78% BDP-a, dok je 2018. to poraslo na 2,19% BDP-a. Zanimljivo je da je 1995. godine Kina izdvajala samo 0,56% BDP-a i da je od tada porast izdvajanja bio gotovo linearan te je u 2020. godini dosegao 2,4% BDP-a. U svojem aktualnom Petogodišnjem planu (2021.-25.) Kina je odlučila godišnje povećavati ulaganja u istraživanja i razvoj za čak 7%. Da li se ovakva ambiciozna odluka odrazila na znanstvenu učinkovitost kineskih istraživača? Ovo je lako moguće provjeriti položajem kineskih sveučilišta na Šangajskoj listi u razdoblju od 2011. do 2021. godine.

Godine 2011. među prvih 500 sveučilišta u svijetu na Šangajskoj listi samo njih 28 bilo je iz Kine, od toga nijedno među prvih 100, te samo jedno u rasponu od 101.-200. mjesta. Međutim, godine 2021. Kina je imala čak 72 sveučilišta među prvih 500 u svijetu, a posebno iznenađuje što je 7 sveučilišta uvršteno među prvih 100, kao i 17 sveučilišta u rasponu od 101.-200. mjesta. Taj nevjerojatni porast detaljnije je izložen u sljedećoj tablici u kojoj je moguće pratiti postupno popunjavanje boljih rangova na Šangajskoj listi od strane kineskih sveučilišta.

Na znanstvenu produktivnost sveučilišta utječe velik broj faktora. Ako se ta znanstvena produktivnost prikazuje u komparativnoj formi, kao što je to rang na Šangajskoj listi, onda na to mogu utjecati i administrativni faktori, a između ostaloga to može biti i način na koji tvrtka Clarivate Analitics identificira visoko citirane istraživače, kao i izbor publikacija koje se uzima u obzir i referencira u bazama Science Citation Index – Expanded i Social Sciences Citation Index. Na primjer, većim uvrštavanjem časopisa na kineskom jeziku ili onih koji izlaze u azijskim zemljama u prethodno spomenute baze moguće je utjecati na rangove zemalja iz tog područja na Šangajskoj listi. Naime, u Kini izlazi oko pet tisuća znanstvenih časopisa, od kojih je samo oko 300 na engleskom jeziku. Ipak, ako se usporedi odnos između porasta ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u odnosu na BDP u Kini u razdoblju od 2011. do 2020. godine, s jedne strane, s porastom broja kineskih sveučilišta na Šangajskoj listi koja su rangirana od 1. do 500. mjesta, s druge strane, vidljivo je da je u proteklih 10-ak godina ulaganje u R&D u Kini raslo linearno, dok je porast broja sveučilišta među prvih 500 na Šangajskoj listi znatno brže napredovao, posebno nekoliko godina nakon što je 2014. godine ulaganje u istraživanje i razvoj u Kini poraslo iznad 2,00% BDP-a. Pogledajte s time povezani prikaz na niže priloženoj slici.

Posebno treba istaknuti da nije samo nekoliko kineskih sveučilišta više uvršteno na Šangajsku listu nakon 2011. godine (na rasponu od 1. do 500. mjesta), nego se radi o čak 44 sveučilišta više na toj rang listi u desetogodišnjem periodu (do 2021. godine). Ipak, u ovom trenutku SAD ima skoro 60 sveučilišta više od Kine na Šangajskoj listi među prvih 500 najbolje rangiranih.

U sljedećih nekoliko godina očekuje se da će Kina prestići SAD po ukupnim ulaganjima u istraživanje i razvoj, kao i po ulaganjima u istraživanje i razvoj u odnosu na BDP. Neke analize Japanskog instituta za znanost i tehnologiju pokazuju da kineski istraživači odnedavno objavljuju više znanstvenih članaka iz područja prirodnih znanosti od istraživača iz SAD-a, kao i da je više kineskih članaka iz prirodnih znanosti među 10% najviše citiranih. Također, Kina već nekoliko godina prednjači u svijetu po broju patentnih prijava (više od 1,200.000 godišnje od 2016. godine), kao i po broju novih stručnjaka s doktoratom iz STEM područja (49 498 u 2019. godini, što je pet puta više nego 2000. godine i oko 30% više u odnosu na SAD).

Ima li nekih pouka iz ovog članka za hrvatsko Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO)? Naravno da nam je Kina u gotovo svakom pogledu nedostižna. Unatoč tomu, primjerice, neka se u MZO zapitaju, koliko već godina redovito kasne s uplatama hrvatskim sveučilištima za financiranje znanosti temeljem programskih ugovora?

Za kraj, evo jedne vrlo recentne poruke objavljene na portalu China Daily (poveznica): „Baviti se temeljnim istraživanjima često je vezano uz nepredvidljivost i zahtijeva dugo vrijeme, kao i ‘pool’ izvanrednih talenata. Zato, da bi se ojačala temeljna istraživanja, dugoročno stabilno i podržavajuće okruženje je nužnost.“