Učinkovitije europske kaznene istrage putem europskog istražnog naloga
Zagrebački Pravni fakultet sudjeluje u projektu "Europski istražni nalog - pravna analiza i praktične dileme međunarodne suradnje", najvažnijem projektu financiranom od strane Europske unije
Istraživački tim s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji čine prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas, izv. prof. dr. sc. Marin Bonačić, izv. prof. dr. sc. Zoran Burić i doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski, sudjeluje u najvažnijem projektu financiranom od strane Europske unije o europskom istražnom nalogu. Europski istražni nalog je, uz europski uhidbeni nalog, ključni instrument europske pravosudne suradnje. U Hrvatskoj se europski istražni nalog koristi četiri do pet puta više nego europski uhidbeni nalog.
Prema podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, u 2020. godini je Hrvatska izdala 43 europska uhidbena naloga, a čak 216 europskih istražnih naloga. Također, u istoj godini Hrvatska je izvršavala 114 europskih uhidbenih naloga i 432 europska istražna naloga – izdanih od strane tijela drugih članica Europske unije.
Naziv ovog projekta je „Europski istražni nalog – pravna analiza i praktične dileme međunarodne suradnje“ (EIO-LAPD), a cilj mu je olakšati praktičnu primjenu europskog istražnog naloga u praksi kroz identificiranje pravnih i praktičnih problema koji predstavljaju zapreku učinkovitoj suradnji i formuliranje preporuka za njihovo otklanjanje. Valja podsjetiti da je Hrvatska 2017. godine kasnila s transpozicijom Direktive Europske unije o europskom istražnom nalogu, iako neznatnih 5 mjeseci. Unatoč tome, uspješno ga je implementirala i svake godine se izdaje i izvršava sve više europskih istražnih naloga u Hrvatskoj.
Naime, uslijed brisanja granica između država članica Europske unije, građani sve lakše putuju, pa tako i kriminalci. Iz hrvatske perspektive, ulazak u Schengen će još više otvoriti put kriminalcima iz Hrvatske da djeluju u drugim zemljama Europske unije i obrnuto. Kazneni se progon počinitelja koji su počinili kaznena djela u drugim članicama Europske unije, a prekogranični kriminalitet je općenito u porastu, suočavao s teškoćama prikupljanja dokaza sve dok nije uveden europski istražni nalog, koji omogućava na jednostavan i brz način prikupljanje dokaza koji se nalaze u drugim članicama Europske unije. To uključuje, primjerice, saslušanje svjedoka putem audio-video linka, prisluškivanje telefonskih razgovora, vođenje tajnih istraga, prikupljanje informacija o bankarskom poslovanju te elektroničke dokaze kao što su informacije o vlasniku korisničkog naloga s kojeg su slane poruke putem elektroničke pošte, društvenih mreža ili aplikacija za razmjenu poruka.
Ovaj projekt je metodološki konstruiran iz tri temeljne aktivnosti: pravne analize zakonodavstva i prakse kojom su u državama koje su obuhvaćene istraživanjem implementirane odredbe Direktive o europskom istražnom nalogu, prikupljanja informacija od praktičara kroz provođenje intervjua s profesionalcima (državnim odvjetnicima, sucima i odvjetnicima) koji su uključeni u postupke izdavanja i izvršenja europskog uhidbenog naloga te diseminacijskih aktivnosti čiji je cilj stručnu javnost upoznati s ovim instrumentom i približiti joj mogućnosti njegove primjene u praksi.
Ukupna vrijednost projekta je preko 430 tisuća eura, od čega je gotovo 350 tisuća eura financirano iz proračuna Europske unije.
Kao rezultat rada na projektu, koji je predstavljen kroz nacionalna istraživačka izvješća i kroz komparativno izvješće, kreirane su smjernice za praktičare koje sadrže niz korisnih informacija i savjeta koje zainteresiranim stručnjacima mogu pomoći u savladavanju prepreka na koje nailaze u korištenju ovoga mehanizma pravosudne suradnje. Ključna diseminacijska aktivnost u Hrvatskoj bio je nacionalni stručni seminar koji je uspješno održan krajem 2021. godine i koji je okupio stručnjake iz različitih tijela – akademske zajednice, policije, državnog odvjetništva, sudstva, nadležnih ministarstava, odvjetništva – te im dao priliku da izmjenjuju znanja i iskustva u aktivnosti od zajedničkog interesa.
Međunarodni istraživački konzorcij, pored zagrebačkog pravnog fakulteta, čine i Sveučilište u Mariboru i Institut Jožef Stefan iz Slovenije, Sveučilište u Grazu iz Austrije, Sveučilište u Torinu iz Italije, Sveučilište Portucalense iz Portugala i Sveučilište u Göttingenu iz Njemačke.
