TTF suorganizirao savjetovanje o održivosti tekstila i odjeće
Hrvatski inženjerski savez tekstilaca u suorganizaciji s Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu održao je savjetovanje Tekstilni dani Zagreb 2025. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Ovo tradicionalno savjetovanje okuplja inženjere, stručnjake, znanstvenike i nastavnike, studente i mlade inženjere te sve one koji su vezani uz tekstil i odjeću te rad tekstilne i odjevne industrije
Za Akademski.hr piše Agata Vinčić, Tekstilno-tehnološki fakultet i Hrvatski inženjerski savez tekstilaca
Hrvatski inženjerski savez tekstilaca u suorganizaciji s Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu održao je savjetovanje Tekstilni dani Zagreb 2025. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Ovo tradicionalno savjetovanje okuplja inženjere, stručnjake, znanstvenike i nastavnike, studente i mlade inženjere te sve one koji su vezani uz tekstil i odjeću te rad tekstilne i odjevne industrije.
Tekstilne dane Zagreb 2025 s temom Izdržljivost i održivost tekstila i odjeće, otvorila je i moderirala predsjednica Organizacijskog odbora prof. dr.sc. Tanja Pušić. Pozdravne riječi prisutnima uputili su predsjednik HIST-a Ljubo Alpeza i u ime dekanice TTF-a prof.dr.sc. Anice Hursa Šajatović prodekanica prof.dr.sc. Anita Tarbuk.
Uz izlaganje o gospodarskim pokazateljima industrijskog sektora proizvodnje tekstila i odjeće, predstavljen je rad tvrtki koje marljivo i ustrajno rade u ovom kompleksnom sektoru te znanstveno-stručne spoznaje iz područja tekstilne i odjevne industrije. Dodatno su prikazane novosti iz Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) te postupku dodjele EUR ING 2.0 i novosti u radu Hrvatskog inženjerskog saveza tekstilaca – otvaranju nove mrežne stranice i digitalizacije časopisa Tekstil.
U nastavku su prikazani sažeci autori, naslovi i izlaganja.
Jagoda Divić (Hrvatska gospodarska komora, Zagreb): Tekstilna i odjevna industrija Hrvatske: trenutni položaj i EU usmjerenja
Prikazat će se gospodarski pokazatelji dvaju ključnih podsektora hrvatske tekstilno-odjevne industrije (C13 – Proizvodnja tekstila i C14 – Proizvodnja odjeće) za razdoblje 2018.–2024. U sektoru C13 2024. zabilježeno je ukupno 350 tvrtki što predstavlja postupno smanjenje od 2018., glavni utjecaji na taj trend su:
- kapitalna zahtjevnost i potreba modernizacije,
- konkurencija iz EU i Turske,
- rast troškova energije i materijala,
- nedostatak radne snage za specijalizirane procese.
U sektoru C14 u 2024. godini zabilježeno je ukupno 528 tvrtki, što predstvalja veći pad u promatranom razdoblju od 2028. Ovi pokazatelji, između ostalog, mogu biti povezani cijenom rada koji u Rh više nije nizak, te se mnogi partneri okreću konkurenciji s nižom cijenom rada.
Prikazani su i podaci o broju zaposlenih u 2024., u sektoru C13 bilo je 3371, a u C14 9299 zaposlenih. Dodatno, su razmatrani podaci o prihodima-rashodima po sektorima:
C13 – ukupni prihodi 293.132.396,07 eura, rashodi 270.478.930,94 eura,
C14 – ukupni prihodi 577.864.003,67 eura, rashodi 585.083.260,24 eura.
Pritom se ističe važnost izvoza koji je u 2024. za C13 bio 123.690.306,77 eura, a za C14 374.862.077,46 eura. Pritom su istaknute jače strane sektora, za C13 su to tehničke i medicinske tekstilije, proizvodnja filtara, obloga i konopa te tekstilija za automobilsku industriju. U sketoru C14 izvoz odjeće se najčešće sastoji od izvoza poluproizvoda (lohn poslova), specijalne odjeće, uniformi i manjih modnih brendova za EU tržište.
Nakon analize gospodarskih pokazatelja tekstilne i odjevne industrije prikazani su EU trendovi te smjernice iz kojih se jasno ističe da je održivost proizvodnje i proizvoda obveza, ne preporuka, rad na digitalizaciji (ERP, praćenje serija, transparentnosti) te reindustrijalizaciji EU. Sve to omogućuje optimizam ali kroz transformaciju naših industrijskih grana, u smjeru ulaganja u:
- energijsku učinkovitost,
- digitalnu trasabilnost,
- održive materijale,
- brendiranje i vlastite proizvode,
- nove vještine radnika.
Ružica Beljo Lučić, Lovre Krstulović Opara (European Monitoring Committee / Engineers Europe; National Monitoring Committee): Sustav cjeloživotnog obrazovanja i dodjele EUR ING 2.0 certifikata
Predavanjem će se predstaviti načelo rada Kontinuiranog profesionalnog razvoja – „Continuous Professional Development“ – CPD sustava koji je važan u procesu dobivanja certificikata EUR ING 2.0. Nakon primanja u sustav obavezno je provoditi određene aktivnosti i dokumentirati ih kako bi se na pet godina mogao produžiti EUR ING 2.0. certifikat. Kontinuirani profesionalni razvoj (CPD) je jedino na temelju čega se kandidat evaluira jedanput kada je prihvaćen u sustav EUR ING 2.0. Prof. Ružica Beljo Lučić je predsjednica HIS National Monitoring Commitee (NMC). Kada se kandidat aplicira ide prvo prema NMC-u, a nakon toga finalno odobrenje provodi European Monitoring Committee“ – EMC nedavno je preimenovan u „Engineers Europe Certification Committee“ (CC) u kojem je član prof. Lovre Krstulović Opara.
Engineers Europe je nastao iz organizacije koja se zvala FEANI. Od 1. 1. 2023. FEANI je promijenio ime. Engineers Europe ujedinjuje nacionalna inženjerska udruženja iz trideset tri zemlje europskog prostora (1957. osnovali su je Francuzi i Nijemci). Jedan je od osnivača Svjetske organizacije, te je službeno priznat od Europske komisije kao predstavnik inženjerskih 1 struka u EU. Ima savjetodavni status kod UNESCO-a, UNIDO-a i Vijeća Europe. Iako je službeni logotip „Engineers Europe“ (EE) još uvijek se promakne FEANI logotip. Cilj Engineers Europe je olakšati uzajamno priznavanje inženjerskih kvalifikacija u Europi, pojačati položaj, ulogu i odgovornost inženjera u društvu. To je nešto slično kao kod Komora, gdje ih neke EU zemlje imaju poput Hrvatske, a neke zemlje nemaju. Sustav je sličan Hrvatskom inženjerskom savezu – HIS koji je krovni savez skupine društava, tako je ovo skupina inženjerskih udruga na razini čitave europske udruge. Dva su bitna registra. Prvi je EEED (European Engineering Education Database), registar inženjerskih studijskih programa. EEED je baza podataka priznatih edukacijskih programa, koji je kompatibilan s ASIIN-om. Drugi registar je baza EUR ING certifikata. Nova inačica EUR ING 2.0 je od 2023. zamijenila EngineerING card. EUR ING 2.0 certifikat je priznat od strane Europske komisije.
Sažeto se prezentira prijedlog sustava stručnog usavršavanja inženjera koje bi provodile udruge, a koje bi se prihvaćalo u postupku izdavanja EUR ING 2.0. certifikata. Inženjerskim udrugama bilo bi korisno da promiču stjecanje EUR ING certifikata među 13 svojih članova, da na taj način osnaže svoju ulogu u kontinuiranom profesionalnom razvoju inženjera i potaknu mlađe generacije inženjera da sudjeluju u radu inženjerskih strukovnih udruga, da se učlanjuju u udruge. Iako, pojedinac ne treba nužno biti član neke od udruga HIS-a da bi uopće mogao pokrenuti zahtjev za EURING 2.0. certifikat, ali to strukovnim udrugama može biti poticaj intenziviranja rada na profesionalnom razvoju inženjera, posebice u onim područjima gdje nisu utemeljene strukovne komore.
Mirjana Rinkovec (CAD studio j.o.o.o., Varaždin, Hrvatska): Vrijeme promjena: „Biti ili ne biti“ za odjevnu industriju
Mirjana Rinkovec, dipl.ing odjevne tehnologije, vodi CAD studio j.d.o.o., tvrtku koja pruža različite usluge dizajna i razvoja odjevnih proizvoda bazirano na CAD sustavima, s fokusom na krojeve, gradaciju veličina i krojne slike potrebne za proizvodnju odjeće. Osim toga, tvrtka pruža usluge konzultacija i edukacije u odjevnom biznisu. Surađuje s nizom domaćih i inozemnih naručitelja i proizvođača odjeće. Više na web stranici Cad Fashion Studio.
Cijela odjevna profesija, a prije svega, odjevna industrija, prolaze kroz najgore razdoblje još od početka devedesetih. U pitanju su metaforička izdržljivost i stvarna održivost cijele odjevne profesije. Na dnevnoj razini svjedočimo zatvaranju ili stečajevima tvrtki iz djelatnosti proizvodnje odjeće, što ostalim tvrtkama iz sektora koje s njima surađuju nosi grčevitu borbu za opstanak ili pak bolnu smrt. Kakvo je stanje u odjevnoj industriji, što se točno događa, gdje leže ključni problemi i kako oni utječu na cijeli sektor, o tome će se govoriti na izlaganju postavljenom u vječni šekspirovski kontekst: „Biti ili ne biti“ za odjevnu industriju. S druge strane, izlaganje će ponuditi i moguće korake prema rješenjima, nužnim da bismo se mogli pokrenuti i postaviti ciljeve industrije kakvu si želimo. U izlaganju se bavimo i prilikama koje nosi novo vrijeme i promjenama koje prate globalni modni i odjevni biznis (održivost, nove tehnologije, AI), a koje upravo sada pružaju sjajne mogućnosti za hrvatsku odjevnu industriju kao i za širu profesiju. Ovo izlaganje je svojevrsni call to action, vapaj da se svi mi, dionici odjevne profesije pokrenemo, povežemo, organiziramo i započnemo veliko preslagivanje, ne samo kako bi opstali, nego kako bi trasirali put zdravoj odjevnoj industriji budućnosti. Vrijeme promjena nudi mnoštvo prilika za napredak – iskoristimo ga kako si više ne bi morali postavljati retorička pitanja o opstanku, već kako bi osigurali novo poslovno „biti“ za cijelu odjevnu profesiju.
Željko Penava (Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet / Hrvatski inženjerski savez tekstilaca, Zagreb): Otvorena nova mrežna stranica HIST-a
Na dan održavanja savjetovanja Tekstilni dani Zagreb 2025 – službeno se predstavlja nova mrežna stranica Hrvatskog inženjerskog saveza tekstilaca koja korisnicima donosi moderan, pregledan i brzi način pristupa informacijama.
Portal je osmišljen kako bi spojio aktualne sadržaje, jednostavnu navigaciju i suvremeni dizajn prilagođen svim dobnim skupinama. Kreatori projekta ističu da im je cilj pružiti pouzdane, ažurirane i korisne informacije na jednom mjestu, uz fokus na kvalitetan sadržaj i ugodno korisničko iskustvo. Portal je u potpunosti prilagođen mobilnim uređajima te nudi brzi pristup vijestima, edukativnim materijalima i multimedijalnim sadržajima. Tim koji stoji iza projekta najavljuje da će portal u nadolazećim tjednima dobiti još novih rubrika i interaktivnih mogućnosti.
Katia Grgić, Marko Uzun (Bijeli svijet d.o.o., Zagreb): Bijeli svijet (Bright World) – opremanje praonica rublja
Bijeli svijet d.o.o. (Bright World) jedna je od vodećih europskih tvrtki specijalizirana za projektiranje i opremanje praonica rublja. Od osnutka tvrtke, 2006. godine, do danas, provedeno je opremanje brojnih profesionalnih praonice u Hrvatskoj, te je prošireno poslovanje na 20 zemalja središnje i jugoistočne Europe.Tvrtku čini dobro formiran i usklađen tim stručnjaka, koji imaju dugogodišnje iskustvo u radu s industrijom profesionalne opreme za praonice rublja.
Tijekom vremena, a sa svrhom unaprjeđenja usluga, osnovan je BW Laundry Lab, kao mjesto susreta stručnjaka iz svijeta profesionalne njege tekstila – prostor gdje se znanje, tehnologija i praksa spajaju, provode edukacije, razmjenjuju iskustva i predstavljaju novosti u razvoju novih tehnologija. Koncipiran je kao izložbeni prostor s kompletnim asortimanom opreme za praonice rublja, na kojima se omogućuju provođenje istraživanja radnih učinaka i razvoj novih postupaka i trendova u njezi tekstila. Opremljen je LG profesionalnim perilicama i sušilicama. Istraživanjem tržišta uvidjela se potreba za provođenjem stručno-edukativnih radionica u kojoj najčešće sudjeluju vlasnici, voditelji i zaposlenici profesionalnih praonica rublja. Ova usluga je naišla na pozitivne reakcije polaznika. Teme radionice su osmišljene prema potrebama struke, provode se interaktivno – uz dijeljenje znanja i iskustva za konkretne preporuke kako bi se olakšao svakodnevni posao, smanjile greške, optimizirali postupci i procesi u praonicama rublja. Tim BW stručnjaka klijetima prenosi znanja iz struke stečena kroz dugogodišnje iskustvo, prateći aktualne trendove razvoja i spoznaje iz realnog sektora vezanog uz profesionalno pranje rublja.
Juro Živičnjak, Antoneta Tomljenović (Sveučilište u Zagrebu Tekstilno- tehnološki fakultet, Zagreb, Zavod za materijale, vlakna i ispitivanje tekstila): Mogućnosti vrjednovanja površinskih nejednolikosti na površini tekstilnih materijala uzrokovanih trošenjem
Tijekom uporabe, površina tekstilnih materijala izložena je djelovanju različitih vanjskih utjecaja koji uzrokuju njihovo trošenje. Površinsko trošenje je oblik trošenja koji je krajnjem korisniku vrlo uočljiv jer dovodi do promjene estetskih svojstava tekstilnih materijala, odnosno nastajanja površinskih nejednolikosti. Habanje je jedan od najčešćih uzroka površinskog trošenja koje se javlja uslijed izravnog fizičkog kontakta dviju površina te dovodi i do pojave pilinga i stršećih vlakanaca. Stoga se sklonost nastanku površinskih nejednolikosti ocjenjuje primjenom normirane metode HRN EN ISO 12945-4:2020, gdje ispitivač na temelju subjektivnog vizualnog pregleda površine ispitivanog uzorka procjenjuje i vrjednuje intenzitet nastalih površinskih nejednolikosti. Objektivnost metode može se unaprijediti primjenom programske podrške koja se temelji na analizi digitalne fotografije površine ispitivanih uzoraka. Takav pristup omogućava kvantitativno vrjednovanje pojavnosti površinskih nejednolikosti, ali zahtjeva ujednačavanje mnogih elemenata kako bi dobivene vrijednosti bile međusobno usporedive. Stoga je u radu dan pregled relevantnih istraživanja, zajedno s opisom metoda i uređaja korištenih u vrjednovanju površinskih nejednolikosti.
Alen Erjavec, Julija Volmajer Valh (Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojništvo, Maribor, Slovenija): Od pandemijskog otpada do naprednih funkcionalnih materijala: Mehanička reciklaža kirurških maska uz dodatak nanopunila za kružnu budućnost tekstila
Globalni problemi, poput pandemije COVID-19, mogu utjecati na tokove otpada mijenjajući njihovu količinu i sastav. U takvim okolnostima važno je pravovremeno reagirati i odabrati primjeren pristup obradi nastalog otpada. Tijekom pandemije znatno je porasla uporaba medicinskih tekstilija za jednokratnu uporabu. Zaštitne i kirurške maske korištene među općom populacijom i zdravstvenim ustanovama čine posebnu vrstu otpada s rastućom okolišnom važnosti.
Ovo predavanje prikazuje pristup koji se temelji na mehaničkoj obradi odbačenih kirurških maski radi dobivanja materijala na bazi polipropilena, pogodnog za izradu novih funkcionalnih kompozita.
Materijal je dodatno poboljšan prirodnim nanopunilima, uključujući celulozne nanokristale, nanofibrile, kitozan i njihove kvaternizirane derivate. Njegova mehanička, toplinska, kemijska i mikrobiološka svojstva ispitana su različitim kemijskim i fizikalnim metodama.
Nanopunila su pridonijela poboljšanju niza svojstava, dok su kvaternizirani dodaci osigurali dodatni antibakterijski učinak. Dobiveni kompoziti pokazuju potencijal za različite primjene, poput brizganih elemenata, netkanih struktura i filamenta za 3D ispis. Rad prikazuje jedan od mogućih načina za iskorištavanje pandemijskog tekstilnog otpada te doprinosi nastojanjima oko zatvaranja materijalne petlje u medicinskom i tekstilnom području.
Željko Penava (Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet / Hrvatski inženjerski savez tekstilaca, Zagreb): Godinu dana nakon digitalizacije časopisa Tekstil
Predavanje donosi pregled ključnih promjena, postignuća i izazova koji su obilježili prvo godište u kojem je ovaj stručni i znanstveni časopis. Digitalizacija koja je pokrenuta s ciljem povećanja dostupnosti sadržaja, ubrzanja komunikacije i olakšavanja međunarodne razmjene znanja, pokazala se kao strateški važan korak za razvoj tekstilne struke i povezivanje akademske zajednice s industrijom. U predavanju će biti predstavljeni statistički pokazatelji koji potvrđuju značajan rast čitanosti, preuzimanja i citiranja radova, kao i povećano zanimanje autora iz različitih zemalja. Poseban naglasak stavlja se na način na koji digitalna platforma omogućuje bržu diseminaciju novih istraživanja te lakšu integraciju multimedijalnih sadržaja, uključujući grafičke priloge, video materijale i proširenu dokumentaciju. Predavanje zaključuje osvrtom na buduće planove razvoja časopisa Tekstil, uključujući unapređenje korisničkog iskustva i daljnje otvaranje prema globalnoj znanstvenoj zajednici.
Organizacijski odbor:
Predsjednica: Tanja Pušić
Članovi: Ljubo Alpeza, Vinko Barišić, Jagoda Divić, Snježana Firšt Rogale, Ana Marija Grancarić, Anica Hursa Šajatović, Željko Penava, Anita Tarbuk, Agata Vinčić, Branka Vojnović
