TTF: Dan otvorenih vrata Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil

U organizaciji Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i njegova Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil (TSRC) održan je Dan otvorenih vrata TSRC-a 2026. te Dan otvorenih vrata Zavoda za tekstilnu kemiju i ekologiju. Događanje je održano hibridno, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla te u prostorima Zavoda u Savskoj cesti, a ovogodišnja tema bila je „Interdisciplinarni & inovativni tekstilni ekosustavi“.

Program je pokazao koliko se suvremena tekstilna znanost danas povezuje s različitim područjima – od digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije do ekologije, industrije, obrane i sigurnosti.

U prvom dijelu programa Marina Crnoja Ćosić iz MCC Innovare govorila je o interdisciplinarnosti kao pokretačkoj snazi budućih inovacija u europskoj tekstilnoj industriji. Tomislav Rolich s TTF-a predstavio je mogućnosti generativne umjetne inteligencije u modi i dizajnu, dok je Lea Botteri govorila o ekstraktu pseudostabljike banane kao potencijalu za ekološku obradu i zaštitu tekstila. Katia Grgić iz Bijelog svijeta predstavila je pak sinergiju procesnih parametara njege tekstila.

Druga sekcija dodatno je naglasila širinu primjene tekstilnih tehnologija. Jacqueline Domjanić s Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ održala je izlaganje o tekstilu u industriji obrane i sigurnosti, a Julija Božan iz Galeba govorila je o interdisciplinarnosti i inovacijama u razvoju pletiva.

Voditeljicu TSRC-a prof. dr. sc. Sandru Bischof sa Zavoda za tekstilnu kemiju i ekologiju TTF-a pitali smo koliko je otpad tekstilne industrije i brze mode veliki problem? Kaže kako je problem tekstilnog otpada i brze mode danas sve izraženiji, a jedan od ključnih odgovora na njega jest produljenje životnog vijeka tekstilnih proizvoda. Profesorica Bischof tako ističe da se  u konceptu kružnog gospodarstva sve veći naglasak stavlja upravo na ponovnu uporabu i popravak proizvoda.

– Prije svega, proizvod treba pokušati popraviti ako je to moguće. Praksa pokazuje da se vrlo mnogo tekstilnih proizvoda odbacuje zbog sasvim malih oštećenja, primjerice pokvarenog zatvarača. Velike tvrtke već su prepoznale taj problem pa danas, primjerice, možete vratiti šator, ruksak ili neki drugi vrjedniji proizvod na popravak umjesto da ga odmah zamijenite novim, kaže Bischof.

Takav pristup, naglašava, zahtijeva promjenu navika potrošača. Umjesto stalnog kupovanja novih proizvoda potrebno je birati kvalitetniju i dugotrajniju odjeću i opremu te, kada je to moguće, koristiti lokalne resurse. Time se ne smanjuje samo količina otpada nego i ugljični otisak koji nastaje tijekom proizvodnje i transporta tekstila kroz složene globalne dobavne lance.

– Brza moda jest jedan smjer razvoja tržišta, ali istodobno se moramo vratiti nekim starim, tradicijskim vrijednostima. Na nama kao potrošačima također je odgovornost da biramo kvalitetnije proizvode koji će dulje trajati. Ako pritom možemo koristiti lokalne resurse, smanjujemo i potrebu da tekstil prelazi tisuće kilometara od izvora sirovine preko proizvodnje do konačnog tržišta, objašnjava naša sugovornica.

Poseban dio programa bio je posvećen i mladim istraživačima. TSRC nagradu u kategoriji student pratilo je predstavljanje rada Klarise Čop „Od biljke do plavog tekstila – interdisciplinarna priča o Isatis tinctoria L.“, dok je u kategoriji doktorand predstavljen rad Ane Palčić „Pamuk s prirodnim aktivnim spojevima oblikovan suvremenom tekstilnom tehnologijom“.

Nakon stručnog programa i zaključaka, događanje je nastavljeno Danom otvorenih vrata Zavoda za tekstilnu kemiju i ekologiju u Savskoj 16/9, gdje su sudionici imali priliku pobliže upoznati djelovanje Zavoda i istraživački rad koji se ondje provodi.

Ovogodišnji Dan otvorenih vrata tako je još jednom istaknuo ulogu Tekstilno-tehnološkog fakulteta u povezivanju znanosti, obrazovanja i gospodarstva te u razvoju novih, održivih i tehnološki naprednih rješenja za tekstilnu industriju.