Tržište traži stručnjake koji znaju zaštititi intelektualno vlasništvo

Ideja je rezultat intelektualnog rada stvaratelja pa kreativno ili umjetničko ostvarenje kao plod te ideje pripada upravo stvaratelju i pod određenim uvjetima predstavlja njegovo intelektualno vlasništvo. Ono nije fizički opipljivo, ali ima sve karakteristike imovine – može se prodati, kupiti, licencirati, darovati ili naslijediti kao i svako drugo vlasništvo. Upravo zato su na tržištu rada sve potrebniji obrazovani stručnjaci koji ga znaju zaštititi, a osobito u kreativnim i umjetničkim zanimanjima. Krađa ideja, neovlašteno kopiranje dizajna, nepoštovanje autorskih prava i plagijati prisutni su u svim sferama pa se zaštitom intelektualnog vlasništva, osim pravnika, danas bave i mnoge druge profesije.

Razgovarali smo s voditeljicom studija Intelektualno vlasništvo prof. Romanom Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta, s Katedre za građansko pravo, gdje predaje na kolegijima Građansko pravo I i II te Autorsko pravo. Na Akademiji dramskih umjetnosti i Muzičkoj akademiji predaje na kolegijima Autorsko pravo i Legislativa u audiovizualnoj industriji.

Uspješna zaštita intelektualnog vlasništva potiče kreativnost ali i gospodarstvo. Kako to izgleda u praksi i što se sve može zaštititi?

– Gotovo svaki proizvod koji kupujemo ili usluga kojom se koristimo imaju neku vezu s intelektualnom vlasništvom. Primjerice, pametni telefoni bez kojih ne možemo zamisliti svakodnevni život i rad koriste niz tehničkih komponenti koje su zaštićene kao patenti, svaki od njih ima vanjski izgled koji je zaštićen industrijskim dizajnom, a nazivi proizvođača ili modela zaštićeni su žigom. Osim toga, proizvođači pametnih telefona će sve informacije proizvodnim procesima i metodama rada te dobavljačima i klijentima zaštititi kao poslovnu tajnu. No, to nije sve – fotografije, grafički dizajn, tekstovi i videa kojima se pametni telefoni reklamiraju također su zaštićeni jer njihovi tvorci na svoje uratke polažu autorsko pravo.

Autorsko pravo osobito je važno u kreativnoj i umjetničkoj sferi poput književnosti, glazbe, slikarstva i dizajna, ali i u izvedbenim umjetnostima poput glume i plesa. Autorsko pravo sve se više širi i u IT industriji kroz zaštitu baza podataka, računalnih programa i sličnih djela. Moderno, digitalno doba nameće nam nova pravila i nove izazove u stvaranju pravnog okvira koji će efikasno štititi autore i osiguravati im ostvarivanje prava za svoja autorska djela.

Kako je došlo do pokretanja studija Intelektualno vlasništvo?

– Sveučilište u Zagrebu uočilo je nedostatak kadrova specijaliziranih za područje intelektualnog vlasništva koji mogu u praksi uspješno rješavati probleme zaštite intelektualnih tvorevina. Senat Sveučilišta 2014. godine donio je odluku o osnivanju i izvođenju interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo.

Ponosno možemo reći da već godinama stvaramo stručnjake iz područja intelektualnog vlasništva i već sljedeće akademske godine upisujemo novu generaciju polaznika. Iznjedrit ćemo kadrove koji će davati pravnu, ekonomsku i svaku drugu stručnu pomoć kreativnim, kulturnim i inovativnim industrijama.

Koji nastavnički kadar predaje polaznicima studija?

– Interdisciplinarnost je jedna od temeljnih značajki ovoga studija. Sinergijom znanja nastavničkog kadra različitih struka osigurava se sveobuhvatno obrazovanje o zaštiti intelektualnih tvorevina i njihovoj ulozi u suvremenoj znanosti i gospodarstvu. Stoga se u izvedbu programa studija pored nastavnika s Pravnog fakulteta i još devet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu priključuju i stručnjaci iz prakse – suci i djelatnici Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, a po potrebi i akteri u pojedinim industrijama temeljenim na intelektualnom vlasništvu.

e

Upis na interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Intelektualno vlasništvo traje do 25. rujna, a sve informacije možete pronaći OVDJE.

Razgovarala: Nataša Mesarić