Trijumf studentskog stvaralaštva i ingenioznosti

Gotovo tristotinjak studenata zagrebačkoga sveučilišta sinoć je na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb pjevalo, glumilo, plesalo, na oduševljene svojih nastavnika mentora, ali i brojne publike. Riječ je, dakako, bila o kruni njihova višemjesečnog rada, premijeri opere „Amfitrion“ Borisa Papandopula.

Nastavak je tradicionalne suradnje sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Pretprošle godine u režiji Krešimira Dolenčića postavili su operu-basnu „Životinjska farma“, i u tome je projektu sudjelovalo 180 studenata. Ove godine, još i više mladih pjevača, plesača i glumaca pripremilo je operu koja je praizvedbu doživjela upravo u HNK 1940. godine. Studente Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti te Tekstilno-tehnološkog i Arhitektonskog fakulteta u ovom podvigu predvodili su dirigent Matija Fortuna i mlada redateljica Kristina Grubiša pod mentorstvom Krešimira Dolenčića.

Ovom premijerom, združeno umjetničko područje Sveučilišta u Zagrebu diseminira rezultate umjetničkog istraživanja koje je integralni dio redovitog godišnjeg skupnog prikazivanja rezultata obrazovnih procesa umjetničkih sastavnica sveučilišta javnosti, rekao je za Universitas portal Igor Lešnik, dekan Muzičke akademije:

– Umjetnički je to događaj od nacionalne vrijednosti s obzirom na to da je partitura ovog značajnog djela bila izgubljena više od osamdeset godina. Izvedba velikog studentskog ansambla te isto tako velikog autorsko/produkcijskog tima s više od dvjesto studenata i mentora pet različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu dragocjena je prigoda za interdisciplinarnu suradnju putem koje studenti različitih umjetničkih područja i polja dobivaju izravan uvid u profesionalni način rada za koji se praktično osposobljuju, jasan je prvi čovjek MUZA-e.

VISOKI KULTURNI UTJECAJ

Redovitost izvođenja ovakvih zajedničkih projekata od 2009. godine međunarodno je priznata specifičnost Sveučilišta u Zagrebu, dodaje dekan Lešnik, recentni citat iz Izvještaja međunarodnog reakreditacijskog povjerenstva za Muzičku akademiju, dobrim dijelom temeljen na uvidu u rezultate zajedničkih umjetničkih projekata umjetničkog područja, to potvrđuje.

„Budući da je visoko učilište (MUZA) primarno umjetnička institucija, umjetnička djelatnost ne može se mjeriti znanstvenim mjernim elementima poput doktorata, već umjetničkim, poput umjetničkih projekata. Brojnost, opseg i značaj umjetničkih projekata visokog učilišta za kulturnu politiku grada, države i društva općenito doista je više no impresivan. Kroz brojne koncertne cikluse u vlastitoj produkciji (kao i značajne suradnje s najvećim kulturnim institucijama RH), visoko učilište kreira velik dio kulturne politike društva u državi. Društvena uloga visokog učilišta na vrlo je visokoj razini. Akademija je svjesna svoga visokog kulturnog utjecaja (preko 100 koncerata po akademskoj godini) i dobro ga približava društvu. Stoga je najvidljiviji predstavnik Sveučilišta“, stoji u spomenutom Izvještaju.

Premijerom “Amfitriona” ravnao je dirigent Matija Fortuna, dok su reprizne izvedbe na rasporedu večeras i sutra (12. i 13. svibnja) pod ravnanjem studenata Matea Narančića i Ivana Šćepanovića.

Praizvedba opere “Amfitrion” bila je u veljači 1940. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu te otada nikada nije izvedena u cijelosti. Dugo se smatralo da je partitura opere izgubljena, a samo je uvertira preživjela i izvodila se relativno često u interpretaciji hrvatskih orkestara. No i partituru i klavirski izvadak opere otkrio je muzikolog Davor Merkaš 2011. godine: partituru u Hrvatskoj, a klavirski izvadak u Austriji, u sklopu ostavštine dirigenta Karla Böhma. Za potrebe ovoga projekta, Muzički informativni centar u Zagrebu priredio je i tiskao partituru “Amfitriona” kako bi se opera ponovno mogla izvesti, čak 83 godine nakon njene praizvedbe.

Ova glazbena parodija u tri čina donosi inačicu mitološke priče o bogovima Zeusu i Merkuru koji poprimaju ljudski lik i karaktere kako bi dvojici smrtnika – tebanskom vojskovođi Amfitrionu i njegovu ordonancu Sosiasu – zaveli žene. Svojevrsna je to komedija zabluda koja dovodi do niza zabavnih, smiješnih i intrigantnih zapleta u radnji, dok briljantna orkestracija sadrži niz dojmljivih arija, majstorskih zborova i sjajnih ansambala. Skladana u predvečerje svjetskoga rata, opera “Amfitrion” je, prema riječima samoga autora, zamišljena kao djelo koje će u teško, kritično i depresivno vrijeme moći razvedriti i nasmijati publiku.

Projekt opere, kao vid međufakultetske suradnje u umjetničkom području, započeo je 2009. godine na inicijativu tadašnjih dekana triju umjetničkih akademija Sveučilišta u Zagrebu – Mladena Janjanina, Enesa Midžića i Slavomira Drinkovića – operom ‘’Čarobna frula’’ u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Petnaest godina kasnije, ova iznimna suradnja, jedinstvena u području visokog obrazovanja na svjetskoj razini, nastavljena je operom “Amfitrion”, napominje Davor Švaić, dekan Akademije dramske umjetnosti. U razgovoru za Universitas portal objašnjava kako studenti danas tijekom studija u umjetničkim područjima stječu kompetencije nužne za uspješno uključivanje u kulturni sektor, kako kroz vlastite umjetničke karijere, tako i u područje kulturnih i kreativnih industrija. Upravo ovi projekti omogućuju im da tijekom studija u realnoj situaciji i profesionalnom okruženju osjete i iskuse što znači pripremiti, producirati i prezentirati jedan od najzahtjevnijih i najsloženijih glazbeno-scenskih žanrova poput opere:

– Naš je cilj pokazati kako obrazujemo i odgajamo talentirane i sposobne generacije mladih umjetnica i umjetnika, koji će u tradiciji našeg kulturnog identiteta i baštine tvoriti i stvarati budućnost naše umjetnosti i kulture. Prema mišljenju kritike i publike, ovi su operni projekti iz godine u godinu u svakom segmentu na najvišoj razini, s rasprodanim izvedbama čak i u godinama pandemije.

VIDLJIVOST UMJETNIČKOG PODRUČJA

Ovogodišnja opera “Amfitrion”, dodaje Švaić, svojim umjetničkim dosezima i produkcijskom složenošću čak i nadilazi profesionalne projekte ove vrste:

– Stoga smo ponosni i zahvalni svim studentima, mentorima, prijateljima i partnerima koji održavaju i nastavljaju ovu iznimno vrijednu tradiciju i jedinstvenu suradnju te tako doprinose razvoju, afirmaciji i vidljivosti umjetničkog područja te umjetnosti i kulture kao temeljne društvene vrednote.

Poseban izazov za sve uključene u ovaj grandiozni projekt bilo je postavljanje opere „Amfitrion“ bez prethodnog cjelovitog slušanja, jer ne postoji audio snimka cjelovitog djela. Koliko su u tome bili uspješni studenti i nastavnici umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu, uvjerili su se gledatelji sinoćnje premijere, a vi pohrlite na blagajnu HNK po ulaznice za izvedbe večeras i sutra. Bez imalo sumnje, kulturno-umjetnički je ovo događaj godine, bez konkurencije.

---

Kostimi iz čarobne radionice TTF-a

Ovakvi iznimno zahtjevni interdisciplinarni projekti od velikog su značaja za Tekstilno-tehnološki fakultet koji izvodi studij Tekstilne tehnologije i inženjerstva te studij Tekstilnog i modnog dizajna, u okviru kojih studenti povezuju svoju kreativnost i umjetničku komponentu s inženjerskim znanjima i tehnologijama izrade tekstila i odjeće, rekla nam je Anica Hursa Šajatović, dekanica zagrebačkog TTF-a:

– Pri izradi kostima studenti promišljaju i s povijesnog aspekta analiziraju odjeću sukladno glazbenom predlošku ili scenariju, kreativno promišljaju i izrađuju kostimografske mape, odabiru materijal za predložene kostime, a nakon toga slijedi tehnologija izrade kostima koja osim procesa krojenja, šivanja i dorade obuhvaća bojadisanje i digitalni tisak. Cjelokupni kostim dobiva pravi smisao u pokretu umjetnika i umjetničkoj produkciji i to pokazuje da je suradnja umjetničkih akademija i fakulteta koji djeluju u tehničkom i umjetničkom području od iznimne važnosti u realizaciji umjetničkih projekata, naglašava Hursa Šajatović.

Okupljeni na kolegiju Primijenjena kostimografija, studenti Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta 1. godine diplomskog studija Tekstilnog i modnog dizajna, smjer Kostimografija: Mirta Baranić, Petra Bobić, Jana Friščić, Ana Jančiković, Roza Marija Marković, Nikolina Manda Šarić i Laura-Ana Zdunić te studenti 1. godine diplomskog studija Tekstilnog i modnog dizajna, smjer Modni dizajn: Karlo Blažina, Ema Bukovac, Magdalena Juričić, Tesa Koren, Marko Marić, Katarina Matulin, Rea Peternel, Ema Šram i Silvija Šubek autori su kostimografskog rješenja za operu “Amfitrion”. Njihovu kreativnost su nadzirale i vodile ka kvalitetnoj realizaciji mentorice izv. prof. art. Barbara Bourek, izv. prof. dr. sc. Irena Šabarić i asistentica Franka Karin, mag. ing. techn. text.

– Ovo iskustvo iznimno je važno za studente jer su se kroz rad na projektu susretali s konkretnim problemima koje će susretati tijekom karijere, a koje su uspješno savladali. U okviru kolegija Primijenjena kostimografija studenti su uložili sate i sate predanog rada, ali prije svega mladenačkog entuzijazma i beskrajnog strpljenja, zaključuje dekanica TTF-a.

Tijekom realizacije kostimografskih rješenja za operu “Amfitrion”, bile su uključene i studentice 3. godine prijediplomskog studija Tekstilne tehnologije i inženjerstva, smjer Tekstilna kemija, materijali i ekologija Lea Beličev, Klarisa Čop i Martina Ivančić. Studentice su sudjelovale u bojadisanju tekstila i digitalnom tisku primjenjujući znanja i vještine stečene tijekom studija. Za mlade tehnologe ova suradnja je bila pravi izazov jer su morale izaći iz sigurnosti laboratorijskog okruženja i sudjelovati u realizaciji za ciljanu svrhu, realizirati obojene efekte na tekstilu prema zahtjevima kostimografa. Uz pomoć i podršku mentorica prof. dr. sc. Ane Sutlović, prof. dr. sc. Martine Ire Glogar, asistentice Ivane Čorak, mag. ing. techn. text. te stručnih suradnica Veronike Lovreškov, mag. ing. techn. text. i Ive Divjak, mag. ing. techn. text. uspješno su obojadisani brojni odjevni predmeti različitog sirovinskog sastava. Posebno veselje nakon višednevnog cjelodnevnog rada bila je realizacija zlatnih elemenata digitalnim tiskom koji su do punog izražaja došli pod svjetlima pozornice.