Tri desetljeća studentskoga glasa

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu već tri desetljeća predstavlja glas studenata najvećega hrvatskoga sveučilišta. Kao predstavničko tijelo studenata, Zbor sudjeluje u donošenju odluka koje izravno ili neizravno utječu na kvalitetu studiranja i svakodnevni studentski život. Njegova je zadaća prepoznavati potrebe studenata, zastupati njihove interese pred sveučilišnim i državnim institucijama te poticati aktivno sudjelovanje mladih u akademskoj zajednici. Tijekom proteklih 30 godina mijenjali su se studentski problemi, okolnosti studiranja i društveni izazovi, ali potreba za organiziranim i snažnim studentskim predstavništvom ostala je jednako važna. Studentski standard više ne obuhvaća samo smještaj, prehranu i stipendije, nego i dostupnost prostora za učenje, kvalitetan javni prijevoz, kulturne sadržaje, zdravstvene i higijenske potrebe te mogućnost uključivanja u društveni život.

Upravo zato Studentski zbor može imati važnu ulogu u povezivanju studenata, sastavnica Sveučilišta, Studentskoga centra, ministarstava i drugih institucija koje odlučuju o studentskim pitanjima. Obilježavanje 30. obljetnice prilika je za podsjećanje na važnost studentskog organiziranja, ali i za procjenu rezultata koji su ostvareni te problema koji još čekaju rješenje. Obljetnica istodobno donosi odgovornost da se Studentski zbor dodatno otvori studentima, poveća transparentnost rada i pokaže da studentsko predstavništvo može donositi konkretne promjene. U razdoblju u kojem se studenti suočavaju s rastućim životnim troškovima, nedostatkom smještajnih kapaciteta i brojnim drugim izazovima, sustavno zastupanje njihovih interesa postaje važnije nego ikada.

Za predsjednika Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Gordana Kragića velika obljetnica nije samo obilježavanje 30 godina postojanja jedne studentske institucije. Ona je, ističe, prilika da se ponovno pokaže koliko je važno da studenti imaju vlastiti glas, svoje predstavnike i prostor iz kojega mogu konkretno mijenjati studentski život.

„Studentski zbor postoji upravo zato da studentske potrebe ne ostanu samo osobni problemi pojedinaca, nego da postanu teme o kojima se razgovara za stolom s onima koji donose odluke“, poručuje Kragić.

Rezultati koji su danas vidljivi, naglašava, nisu nastali slučajno ni preko noći. U posljednje tri godine u radu Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu može se pratiti trend drukčijeg, zrelijeg i odgovornijeg upravljanja. Namjera je bila izgraditi Zbor koji ne djeluje samo kampanjski i koji ne reagira tek kada se pojavi određeni problem, nego sustavno planira, predlaže i nastoji stvarati dugoročna rješenja.

REKORDNI IZNOS ZA STUDENTSKE PROJEKTE

Prema Kragićevim riječima, Studentski zbor danas je, možda više nego ikada tijekom svojih 30 godina postojanja, dosegnuo razinu institucionalne zrelosti koja mu omogućuje da bude ozbiljan sugovornik Sveučilištu u Zagrebu, njegovim sastavnicama, Studentskom centru, mjerodavnom ministarstvu i drugim dionicima.

Odgovorno financijsko upravljanje, transparentniji natječaji, jasnija komunikacija prema studentima, uključivanje studentskih udruga i otvaranje važnih tema povezanih sa studentskim standardom, smatra predsjednik Zbora, pokazali su da Studentski zbor može biti mnogo više od formalnog predstavničkog tijela.

Studentski zbor postoji upravo zato da studentske potrebe ne ostanu samo osobni problemi pojedinaca, nego da postanu teme o kojima se razgovara za stolom s onima koji donose odluke
– Gordan Kragić, predsjednik SZZG-a

U proteklom se razdoblju nastojalo dokazati da Studentski zbor može i mora biti aktivan, vidljiv i koristan partner studentima, Sveučilištu, fakultetima i akademijama te drugim institucijama. Kragiću je osobito važno što je u rad Zbora uključen velik broj studenata, studentskih udruga i organizacija.

„Bez njih Studentski zbor nema puni smisao. Upravo studentski angažman, ideje i energija daju sadržaj svemu što radimo“, ističe.

Iza Studentskog zbora vrlo je intenzivna godina, a jedan od najvažnijih ostvarenih rezultata rekordni je natječaj za studentske projekte u ukupnom iznosu od 150.000 eura. Ipak, ni taj rezultat, upozorava Kragić, nije nastao slučajno niti preko noći.

Riječ je o posljedici dugotrajnog zagovaranja većeg i stabilnijeg proračuna Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, ali i višegodišnjeg rada na izgradnji povjerenja u odgovorno, transparentno i svrhovito upravljanje raspoloživim sredstvima.

Godinama je, navodi, bilo potrebno dokazivati da sredstva uložena u Studentski zbor nisu trošak nego ulaganje u studentske projekte, studentski standard i akademsku zajednicu u cjelini. Zbog toga u Zboru posebno važnim smatraju što je zaustavljen trend smanjivanja ili oduzimanja sredstava te što je Studentskom zboru napokon omogućeno raspolagati znatno većim iznosom koji se izravno vraća studentima kroz njihove ideje, inicijative i projekte.

„Rekordni natječaj od 150.000 eura nije samo financijska brojka, nego potvrda da je Studentski zbor prepoznat kao ozbiljan i odgovoran partner“, naglašava Kragić.

Tim je sredstvima otvoren prostor za snažniju potporu studentskim inicijativama iz područja znanosti, kulture, sporta, međunarodne suradnje i studentskog standarda. Istodobno je poslana jasna poruka da studenti ne trebaju biti samo korisnici sustava, nego njegovi aktivni stvaratelji.

UNIZG CIKLUS I PILOT-PROJEKT NOĆNIH VLAKOVA

Među projektima koje posebno izdvaja nalazi se UNIZG Ciklus, kroz koji je osigurano više od 400.000 besplatnih menstrualnih uložaka. Iako takav projekt na prvi pogled može djelovati jednostavno, Kragić ističe da on snažno govori o dostojanstvu, jednakosti i brizi za stvarne potrebe studentica.

„Takvi projekti pokazuju da studentski standard nisu samo domovi, menze i stipendije, nego i svakodnevne stvari koje studentima mogu olakšati život“, kaže.

Važan iskorak napravljen je i otvaranjem prostora za učenje tijekom vikenda. U Studentskom zboru svjesni su da velik broj studenata, napose tijekom ispitnih rokova, nema odgovarajući prostor za učenje, a taj je problem osobito izražen vikendom.

Zbog toga su željeli otvoriti pitanje dostupnosti sveučilišnih i studentskih prostora upravo u terminima kada su oni studentima najpotrebniji. Uz to je pokrenut i natječaj za idejno rješenje uređenja učionica u studentskim domovima.

Stav je Studentskoga zbora da prostori u kojima studenti svakodnevno uče, moraju biti funkcionalni, ugodni i prilagođeni njihovim stvarnim potrebama.

Jednim od posebno važnih projekata Kragić smatra inicijativu za uvođenje noćnih vlakova na području Zagrebačke urbane aglomeracije. Taj projekt opisuje kao jedan od najboljih primjera kako studentska inicijativa može prerasti u konkretnu javnu uslugu.

Inicijativa je pokrenuta zbog jednostavnog, ali stvarnog problema. Velik broj studenata i mladih vikendom boravi u Zagrebu zbog društvenih, kulturnih, sportskih i drugih događaja, ali nakon ponoći često nema siguran, dostupan i održiv način povratka kući u okolne gradove i mjesta.

Studentski zbor zbog toga je predložio uvođenje noćnih prigradskih vlakova na području Zagrebačke urbane aglomeracije. Cilj je bio bolje povezati Zagreb s okolnim sredinama te studentima omogućiti kvalitetniju prometnu povezanost u kasnim noćnim i ranojutarnjim satima.

Suradnjom sa Sveučilištem u Zagrebu, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te HŽ Putničkim prijevozom inicijativa je prerasla u pilot-projekt. Prema Kragićevim riječima, projekt pokazuje da Studentski zbor može otvarati i šire društvene teme, uključujući sigurnost mladih, dostupnost javnog prijevoza, održivu mobilnost i ravnomjerniju povezanost studenata koji ne žive samo u središtu Zagreba.

„Studentski standard ne završava na menzi, domu ili predavaonici. On uključuje i mogućnost da student sigurno dođe kući, da može sudjelovati u društvenom i kulturnom životu grada te da se ne osjeća prometno isključenim ako živi izvan užega gradskog središta“, ističe predsjednik Studentskoga zbora.

Upravo takvi projekti, dodaje, najbolje pokazuju smisao studentskoga predstavništva: potrebno je prepoznati konkretan problem, argumentirano ga predstaviti i okupiti dionike koji ga mogu pretvoriti u stvarno rješenje.

ZAGREB OKUPIO STUDENTSKE PREDSTAVNIKE IZ SREDNJE I ISTOČNE EUROPE

Jedan od najzahtjevnijih, ali i najvažnijih projekata bio je CEE Summit u Zagrebu, na kojem su se okupili studentski predstavnici iz srednje i istočne Europe.

Organizacijom toga događaja Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu pozicionirao se i izvan nacionalnog okvira. Otvoren je prostor za razmjenu iskustava o studentskom standardu, smještaju, prehrani, studentskom radu, stipendijama i drugim pitanjima koja su zajednička studentima u cijeloj regiji.

Kragić vjeruje da je riječ o važnom koraku prema snažnijoj međunarodnoj suradnji studentskih predstavništava.

Programom organiziranim u lipnju otvoreno je obilježavanje 30 godina Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Namjera je bila studentima već na početku proslave ponuditi sadržaje koji grade osjećaj zajedništva i pripadnosti akademskoj zajednici.

Ipak, lipanjska događanja samo su početak obilježavanja velike obljetnice. Glavni program i najveće aktivnosti očekuju se u rujnu i listopadu, kada se dodatno želi istaknuti uloga Studentskoga zbora, njegova povijest, ali i smjer u kojem bi se trebao razvijati u budućnosti.

U tom su kontekstu projekti poput Ljetnog kina, kulturnih programa te zabava i događanja na otvorenim, urbanim lokacijama u središtu grada jednako važni kao i zagovaračke inicijative.

U Studentskom zboru svjesni su da je jedna od njegovih dugogodišnjih slabosti bila nedovoljna vidljivost među studentima. Zbog toga su željeli izaći iz zatvorenih institucionalnih okvira i približiti Zbor studentima ondje gdje oni stvarno borave, uče, druže se i provode slobodno vrijeme.

„Takvi programi nisu samo zabava, nego način da se gradi povjerenje, osjećaj pripadnosti i prepoznatljivost Studentskoga zbora kao tijela koje je dostupno, otvoreno i prisutno u studentskom životu“, objašnjava Kragić.

PREHRANA, SMJEŠTAJ, PRIJEVOZ I DOSTUPNOST USLUGA

Velik dio rada Studentskoga zbora bio je usmjeren i prema najvažnijim pitanjima studentskoga standarda: prehrani, smještaju, prijevozu i dostupnosti studentskih usluga.

Anketama, dopisima, sastancima i javnim očitovanjima studentski su predstavnici nastojali  jasno artikulirati njihove potrebe te otvoriti teme čije se rješavanje godinama odgađa.

Neke se promjene, ističe Kragić, mogu provesti odmah, a druge zahtijevaju vrijeme, suradnju i odluke drugih institucija. Ipak, najvažnije je da Studentski zbor o takvim pitanjima govori jasno, argumentirano i uporno.

Osvrćući se na proteklu godinu, predsjednik Zbora navodi niz konkretnih pomaka: povećana su sredstva za studentske projekte, pokrenuti su i nastavljeni socijalno važni programi, otvoreno je pitanje prostora za učenje, a studenti su uključeni u osmišljavanje boljih uvjeta u studentskim domovima.

Studentski zbor otvorio je i pitanje prometne povezanosti Zagrebačke urbane aglomeracije, osnažio međunarodnu suradnju, razvio nove kulturne i društvene programe te povećao vlastitu vidljivost među studentima.

„To su promjene koje možda ne rješavaju sve probleme odjednom, ali pokazuju smjer kojim studentsko predstavništvo treba ići“, zaključuje Kragić.

NASTAVAK BORBE ZA BOLJI STUDENTSKI STANDARD

Planovi za budućnost, poručuju iz Studentskoga zbora, jasno su postavljeni. Namjera je nastaviti jačati studentski standard, širiti dostupnost prostora za učenje te raditi na poboljšanju studentske prehrane i smještaja.

Zbor želi nastaviti podupirati studentske projekte, razvijati međunarodnu suradnju i graditi predstavničko tijelo koje je otvoreno, učinkovito i blisko studentima.

Nastavit će se razvijati projekti koji izravno utječu na svakodnevni studentski život, ali i oni koji jačaju studentsku zajednicu, kulturu, vidljivost studentskoga predstavništva i osjećaj pripadnosti Sveučilištu u Zagrebu.

„Trideset godina Studentskoga zbora velika je obljetnica, ali i velika odgovornost. Na nama je da pokažemo da studentsko predstavništvo ima smisla samo ako svakodnevno radi za studente, sluša njihove potrebe i pretvara ih u konkretne inicijative. Upravo smo to pokušali raditi u ovom mandatu, a to želimo nastaviti i u budućnosti“, zaključuje Gordan Kragić, predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu.

---

ARKA POVEZUJE STUDENTE S KULTUROM I UMJETNOŠĆU

Među projektima kojima se Studentski zbor otvara prema svakodnevnim interesima studenata Kragić posebice ističe Arku, koja je važan iskorak u povezivanju studenata s kulturnim i umjetničkim životom Sveučilišta u Zagrebu i grada Zagreba.

Arka je nastala kao nadogradnja projekta Kulturni utorak, ali uz ambiciju stvaranja trajnije i sustavnije mreže informiranja studenata o koncertima, predstavama, izložbama, akademskim produkcijama i drugim kulturno-umjetničkim sadržajima koji su studentima dostupni besplatno ili uz posebne pogodnosti.

Posebna je vrijednost Arke u tome što se temelji na mreži studentskih predstavnika sa sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Kultura se tako ne promatra kao nešto izdvojeno ili rezervirano samo za pojedine akademije, nego kao prostor povezivanja cijele sveučilišne zajednice.

Cilj je studentima olakšati pristup informacijama, potaknuti ih na sudjelovanje u kulturnom životu te dodatno otvoriti Studentski zbor prema njihovim svakodnevnim interesima.

---

Ivona Josipović, bivša predsjednica Studentskoga zbora:

Ponosna na studente koji su imali ideje i hrabrosti

Za mene Studentski zbor nikada nije bio samo funkcija ili titula. Bio je prilika da studentima ostavimo nešto vrijedno, da ih saslušamo, zastupamo njihove interese i stvorimo zajednicu u kojoj će se osjećati uključeno i podržano.

Posebno sam ponosna na svojih pet godina aktivnog rada u studentskom predstavništvu. Tijekom tog razdoblja imala sam priliku sudjelovati u brojnim projektima, od rada u Studentskom zboru Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, preko Skupštine Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, do obnašanja dužnosti predsjednice Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Svaka od tih uloga naučila me koliko se predanošću, timskim radom i iskrenom željom za promjenama može napraviti velika razlika.

Najviše sam ponosna na ljude. Na studente koji su imali ideje i hrabrost pokrenuti nešto novo, na kolege s kojima sam dijelila odgovornost i izazove te na sve kojima smo uspjeli olakšati studentske dane. Organizirali smo projekte koji su povezivali studente, promicali kulturu, sport, mentalno zdravlje, volontiranje i studentski aktivizam, ali iza svakog događaja najvrjedniji su bili osmijesi, nova prijateljstva i osjećaj zajedništva koji su ostajali nakon što bi projekt završio.

Ponosna sam što smo izradili novi Statut Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, osmislili novi vizualni identitet i pokrenuli ili razvili projekte poput Kulturnog utorka, UniZG Ciklusa, Smotre studentskih udruga, Adventa Sveučilišta u Zagrebu, BrutZGa, Vodiča za brucoše i brojnih drugih inicijativa. Svaki od tih projekata nastao je s jednom željom: da studenti imaju više prilika, više podrške i osjećaj da pripadaju zajednici koja ih vidi i čuje.

Jednako sam ponosna što sam imala priliku zastupati interese studenata na nacionalnoj i europskoj razini kroz Hrvatski studentski zbor i ESU (European Students’ Union). To mi je pokazalo koliko je važno da studentski glas bude zastupljen i koliko zajedno možemo utjecati na pozitivne promjene.

No, ono što mi najviše znači nije popis funkcija ni projekata, nego činjenica da ono što smo gradili, nije završilo istekom mog mandata. S velikim ponosom gledam svoje nasljednike koji su nastavili razvijati započete projekte, unijeli vlastite ideje i nastavili raditi za dobrobit studenata. To je najveća potvrda da smo ostavili čvrste temelje i da je naš rad imao smisla.

Vjerujem da pravo vodstvo nije ostaviti trag samo tijekom svog mandata, nego stvoriti prostor u kojem će i oni koji dolaze nakon vas moći nastaviti graditi još bolju studentsku zajednicu. Upravo je to ono na što sam najponosnija.

Katja Popović, bivša predsjednica Studentskoga zbora:

Okretanje nove stranice

U duhu velike obljetnice SZZG-a rado se prisjećam svojeg mandata u SZZG-u. Izrazito mi je bila velika čast biti na Gordanovu mjestu prije njega i smatram da je uloga SZZG-a kao krovnog studentskog tijela na Sveučilištu u Zagrebu krucijalna. Presudan je za pokretanje i realizaciju inicijativa i projekata koji direktno odražavaju potrebe i želje studenata koje predstavlja, i još važnije, aktivno zastupa. SZZG je ekstremno bitan i u aspektu angažmana naših kolega i kolegica te osvješćivanja istih da postoji sigurnosna mreža koja se trudi uhvatiti i podržati svakoga kojemu je to potrebno.

Što se tiče specifičnih projekata i inicijativa koje smo pokrenuli i facilitirali u mojem mandatu kao predsjednice, prvo bih spomenula organizaciju Sveučilišne kviz lige s kojom smo tada započeli. Danas je to hvalevrijedan i nagrađen projekt na kojem smo se, prije svega, poprilično zabavili kao ekipa. Isto tako, na dan mojeg imenovanja donesen je i novi Statut Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Na navedenom se aktu dugo i kvalitetno radilo te je dobio zaslužene pohvale Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta i drugih.

Početkom spomenutog mandata imala sam čast otvaranja nove menze Studentskoga centra u zgradi Sveučilišta u Zagrebu te ona nastavlja raditi punom parom. Nadalje, izrazito važan i nagrađivan projekt UNIZG Ciklus, koji smo prvotno realizirali u Ivoninu mandatu, nastavili smo i u mojem, pa zatim i u Gordanovu mandatu. Mnogo je tu bilo i sitnijih, no ne i manje vrijednih inicijativa i projekata, te sam na sve jednako ponosna jer su svi jednako relevantni u stvaranju onoga što je SZZG danas.

Naposljetku, voljela bih istaknuti ono što osobno i vrlo sebično smatram najvažnijim u svim godinama rada i služenja ovom studentskom tijelu, a to je rad s ljudima, koji će mi zauvijek ostati dragi srcu i koji su formirali dio mene isto kao i zadnjih nekoliko godina djelovanja SZZG-a. Bilo mi je izrazito zadovoljstvo biti dio nove klime te bih se usudila reći da je upravo to okretanje nove stranice studentskoga predstavništva sa spomenutim prijateljima-suradnicima bio najzahtjevniji, ali i najvrjedniji postupak jer je aktualizirao bit SZZG-a i plasirao ga kao još relevantnije i glasnije tijelo studentskih predstavnika.