Terenska nastava studenata rudarstva

Studenti preddiplomskog i diplomskog studija Rudarstva na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu odradili su nedavno dvodnevnu terensku nastavu u susjednoj Sloveniji u pratnji svojih profesora te dekana izv. prof. dr. sc. Vladislava Brkića.

 

 

U pratnji deset profesora, njih 42 imalo je priliku izravno upoznati stvarne uvjete rada u rudarskoj struci, posjećujući neke od najvažnijih eksploatacijskih lokacija i industrijskih postrojenja u regiji.

Prvoga dana nastave studenti su obišli podzemnu eksploataciju arhitektonsko-građevnoga kamena u sklopu tvrtke Marmor Hotavlje, poznate po sofisticiranoj obradi mramora i suradnji s industrijama luksuznih jahti i specijalnoga namještaja. Nakon razgleda i kratke okrjepe, ekskurzija je nastavila prema Žalcu, gdje su studenti i profesori noćili.

Drugog dana uslijedio je posjet kamenolomu Andraž, kojim upravlja tvrtka Ekomineral. Ondje su studenti svjedočili miniranju, ali i upoznali inovativni sustav oporabe industrijskog i građevinskog otpada koji se koristi za proizvodnju betona. U postrojenju se obrađuje otpad iz kojega se izdvajaju metali, a plan je da se u budućnosti čak 80 posto sirovina za beton dobiva upravo iz recikliranog materijala – čime se ovaj primjer posebice ističe u kontekstu kružnoga gospodarstva i održive eksploatacije.

Završni dio terenske nastave bio je posjet Muzeju rudarstva u Velenju, jednom od najmodernijih muzeja te vrste u Europi. Studenti su simulacijom podzemne eksploatacije ugljena doživjeli uvjete rada rudara u prošlim stoljećima, krećući se autentičnim rudarskim hodnicima te slušajući priče o životu i izazovima rudarskoga poziva.

„Teorija bez prakse je slijepa, a praksa bez teorije gluha.“

Tako terensku nastavu opisuje prof. dr. sc. Ivo Galić, voditelj ovogodišnje terenske nastave: 

– Terenska nastava je sastavni dio visokog obrazovanja inženjerskih struka, među kojima je i rudarstvo. Teorijska znanja koja se stječu u kabinetima dopunjuju se praktičnim znanjima obilaskom rudarskih pogona. S pravom se može reći da je ‘teorija bez prakse slijepa, a praksa bez teorije gluha’. Stoga se terenskom nastavom stječu nužna praktična znanja za buduća stručna zanimanja. Nastojanja nastavnika usmjerena su prije svega na edukaciju studenata u specifičnim područjima djelovanja, no rudarstvo je struka interdisciplinarnog karaktera pa terenska nastava na nekom rudarskom pogonu omogućava dobivanje raznovrsnih informacija, od tehno-ekonomskih do ekoloških, pravnih i dr. Vrlo je važno ukazati na sve segmente rudarske struke i pokazati primjere dobre prakse. Zato se kao poligoni za izvođenje terenske nastave biraju reprezentativni rudarski pogoni. Također, s obzirom na složenost rudarske djelatnosti, treba se upoznati i s poteškoćama koje se javljaju na terenu. Sudjelovanje na terenskoj nastavi je uvjet studentima za ispunjavanje fakultetskih obveza, ali i možebitni poticaj za daljnja istraživanja, što rezultira završnim, diplomskim, a ponekad i doktorskim radovima. U tom pogledu, jako je važna suradnja koju RGN fakultet ostvaruje s gospodarskim subjektima odnosno s realnim sektorom. U konačnici, bez dobre suradnje s gospodarskim subjektima nemoguće je postići visoku kvalitetu fakultetskog obrazovanja.

Na važnost takvih iskustava osvrnuo se i dekan RGNF-a, izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić, koji naglašava kako su rudarske i srodne tehničke struke ključne za održivi razvoj društva:

– Najprije želim istaknuti iznimnu važnost naših struka – rudarstva, geologije, geološkog i naftnog inženjerstva – za održivi razvoj društva i gospodarstva. Upravo su stručnjaci iz ovih područja ključni za odgovorno upravljanje prirodnim resursima, sigurnu opskrbu energijom te očuvanje okoliša. A jedan od temeljnih elemenata kvalitetnog obrazovanja naših studenata je terenska nastava. Terenska nastava omogućuje studentima da teorijska znanja stečena u učionicama primijene u stvarnim uvjetima, suoče se s izazovima na terenu te razviju praktične vještine i samostalnost. Izravnim kontaktom s prirodnim okružjem studenti stječu neprocjenjivo iskustvo koje ih priprema za buduće profesionalne izazove.

Istaknuo bih kako terenska nastava potiče timski rad, kritičko razmišljanje i sposobnost donošenja odluka u realnim situacijama, što su kompetencije od iznimne važnosti za uspjeh u našim strukama. Osim toga, terenska nastava često je prvi korak prema razvijanju strasti i predanosti budućem zanimanju.“

Terenska nastava ostavlja snažan dojam i na same studente. Lovro Tkalec, student prve godine diplomskoga studija rudarstva, ističe koliko je važna raznolikost lokacija koje su posjetili:

– U Hotavlju je bilo fascinantno promatrati kako se vadi i obrađuje kamen. Tek kada to vidiš uživo, shvatiš koliko znanja, preciznosti i fizičkog rada stoji iza svakog gotovog proizvoda. Kamenolom Andraž mi je bio zanimljiv zbog inovativnog pristupa recikliranju otpada i ponovnoj upotrebi sirovina. Svaki kamenolom ima svoju specifičnost, i uspoređivanje tih pogona pomoglo mi je da bolje razumijem različite aspekte struke.

Najemotivniji trenutak za mnoge bio je posjet Muzeju rudarstva u Velenju:

– Hodati kroz uske, tamne rudarske hodnike i slušati priče o uvjetima rada u prošlosti bilo je snažno iskustvo. Mogli smo osjetiti težinu toga posla, ali i poštovanje prema rudarima koji su svojim radom oblikovali gospodarstvo cijelih regija. To je nešto što se ne zaboravlja.

Povratak u Zagreboznačio je kraj još jedne uspješne i sadržajno bogate terenske nastave. Studenti su se kući vratili s novim znanjima, iskustvima i dubljim razumijevanjem vlastite struke – potvrđujući time da je kontakt s terenom nezamjenjiv dio obrazovanja budućih inženjera.

Napisala Lana Šteko, studentica rudarstva RGNF-a