Hrvatska zaklada za znanost objavila je rezultate natječaja za razvoj karijera mladih istraživača radi izobrazbe novih doktora znanosti. Taj program najveća je investicija u mladi znanstveni naraštaj u povijesti hrvatske znanosti, a Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je izvanredan uspjeh.
Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) na svojoj je 109. sjednici, koja se održala 25. srpnja 2025., donio odluku o dodjeli financijskih sredstava u sklopu natječaja Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti DOK (2025-02). Taj program najveća je pojedinačna investicija u razvoj mladih istraživača u novijoj povijesti hrvatskoga znanstvenoga sustava.
Sveučilište u Zagrebu ostvarilo je izvanredan uspjeh osvojivši 113 od ukupno 220 odobrenih projekata, što je dojmljivih 51,4 posto svih dodijeljenih sredstava. Taj rezultat potvrđuje ne samo pozicioniranje Sveučilišta u Zagrebu kao vodeće hrvatske znanstvene institucije nego i njegove snažne istraživačke kapacitete u svim znanstvenim područjima.
Mentori sa zagrebačkoga sveučilišta raspoređeni su na 21 sastavnici, što svjedoči o širokoj multidisciplinarnoj izvrsnosti institucije. Od biomedicine do tehnoloških istraživanja, od humanističkih do prirodnih znanosti, Sveučilište u Zagrebu pokazalo je da posjeduje vrhunske stručnjake u gotovo svim segmentima znanstvenoga rada.
STEM-ovci predvode brojem odobrenih pozicija
Analiza po znanstvenim područjima pokazuje dominaciju STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) znanosti s 64 mentora, što je 56,6 posto svih pozicija dodijeljenih Sveučilištu u Zagrebu. Ovaj podatak odražava hrvatski strateški fokus na tehnološki razvoj i inovacije kao ključne čimbenike gospodarskoga napretka.
STEM područje slijede prirodne znanosti s 18 mentora (15,9 posto), a humanističke znanosti s 9 mentora (8,0 posto) pokazuju solidnu reprezentaciju. Biomedicina i zdravstvo te biotehničke znanosti imaju po 8 mentora (7,1 posto svaka), što potvrđuje važnost tih područja za hrvatsku znanstvenu zajednicu.
Iznimno zanimanje znanstvene zajednice
Natječaj koji je HRZZ raspisao 20. siječnja 2025. privukao je neviđeno zanimanje hrvatske znanstvene zajednice. U relativno kratkom roku od samo 35 dana, do roka za prijavu 24. veljače 2025. u 13.00, podneseno je ukupno 314 prijedloga kandidata za mentora iz svih znanstvenih područja.
Ovaj broj znatno nadmašuje prethodne cikluse natječaja i svjedoči o rastućoj važnosti programa za hrvatsku znanstvenu zajednicu. Od ukupnog broja prijava, tek 11 kandidata za mentora odbijeno je u postupku administrativne provjere zbog neispunjavanja formalnih uvjeta, a čak su 303 projekta prošla u rigorozan postupak jednostupanjskoga vrjednovanja.
Visoke performanse zagrebačkih sastavnica
Sedam sastavnica Sveučilišta u Zagrebu ostvarilo je pet ili više odobrenih mentora, što je značajan uspjeh u kompetitivnom natječaju. Te sastavnice čine 33,3 posto svih zagrebačkih fakulteta, ali su osvojile čak 87 pozicija odnosno 77,0 posto ukupnih zagrebačkih pozicija.
Prosječna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu dobila je 5,4 mentora, što je znatno iznad nacionalnoga prosjeka. Medijan od 3 mentora po sastavnici također pokazuje zdravu raspodjelu uspjeha kroz različite sastavnice Sveučilišta.
Rigorozan postupak vrjednovanja
HRZZ je za ovaj natječaj primijenio detaljan postupak vrjednovanja koji osigurava izbor najboljih prijedloga. Svaku prijavu vrjednovala su najmanje tri recenzenta, koji su projekte ocjenjivali prema trima ključnim kriterijima: potrebe i kapaciteti organizacije-prijavitelja, kvaliteta kandidata za mentora te plan razvoja karijere asistenta.
Nakon temeljita postupka vrjednovanja, Upravni odbor HRZZ-a odobrio je financiranje za 220 prijava, što je dojmljiva stopa uspjeha od 70,1 posto svih podnesenih prijava. Takva stopa uspjeha značajno je viša od uobičajenih europskih standarda za kompetitivne znanstvene natječaje.
Strateška važnost programa
Program Projekt razvoja karijera mladih istraživača ključni je element HRZZ-ove strategije za jačanje hrvatskoga znanstvenog sustava. HRZZ je ovaj natječaj raspisao kako bi znanstveno aktivnim mentorima koji se bave međunarodno i/ili nacionalno značajnom problematikom omogućila da u svoje istraživačke projekte uključe asistente koji žele sudjelovati u znanstvenoistraživačkom radu.
Šest ključnih ciljeva programa obuhvaća:
- Izobrazbu novih doktora znanosti – stvaranje novog naraštaja visokokvalificiranih istraživača
- Povećanje broja istraživača u ranoj fazi karijere uključenih u istraživački rad
- Unaprjeđenje kompetencija asistenata strukturiranim programom mentorstva
- Jačanje mentorskih kapaciteta u hrvatskim znanstvenim institucijama
- Stvaranje novih i unaprjeđenje postojećih znanja inovativnim istraživanjima
- Jačanje ljudskih potencijala koji doprinose društvenom razvoju temeljenom na znanju i znanstvenim dostignućima
Multidisciplinarni pristup Sveučilišta u Zagrebu
Uspjeh Sveučilišta u Zagrebu poglavito je impresivan zbog svoje multidisciplinarne prirode. Institucija je ostvarila značajne rezultate u svim glavnim znanstvenim područjima:
- Tehničke znanosti: 64 mentora s 9 fakulteta
- Prirodne znanosti: 18 mentora s 2 fakulteta
- Humanističke znanosti: 9 mentora s 1 fakulteta
- Biomedicina i zdravstvo: 8 mentora s 2 fakulteta
- Biotehničke znanosti: 8 mentora s 3 fakulteta
- Društvene znanosti: 5 mentora s 3 fakulteta
Uvjeti i financiranje programa
Natječaj je bio otvoren za sva znanstvena područja, što osigurava interdisciplinarni pristup znanstvenom razvoju u Hrvatskoj. Kandidati za mentore morali su zadovoljiti stroge uvjete: biti znanstvenici koji su doktorski rad obranili najmanje dvije godine prije roka za prijavu, biti zaposleni na neodređeno vrijeme u prihvatljivoj organizaciji te biti aktivni na kompetitivnim znanstvenim projektima HRZZ-a, EU-a ili u drugim međunarodnim programima.
Financiranje programa pokriva ukupan trošak plaće asistenta, uključujući bruto II plaću, troškove prijevoza na posao i s posla te ostale materijalne troškove određene kolektivnim ugovorima. Trajanje financiranja razlikuje se ovisno o vrsti institucije: pet godina za znanstvene institute, a šest godina za visoka učilišta.
Važna uloga HRZZ-a za hrvatski znanstveni sustav
Hrvatska zaklada za znanost, osnovana 21. prosinca 2001. pod izvornim nazivom Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, prošla je zamjetnu evoluciju. Od 2009. godine djeluje pod trenutačnim nazivom, a ključne promjene dogodile su se 2013. godine, kada je od Ministarstva znanosti i obrazovanja preuzela financiranje nacionalnih znanstvenoistraživačkih projekata.
U 2022. godini HRZZ je postao proračunski korisnik državnog proračuna, što je ojačalo njegovu ulogu kao glavnoga nacionalnog ulagača u znanstvena istraživanja. Tijekom 2023. godine HRZZ je isplatio 27,7 milijuna eura za znanstvenoistraživačke projekte, karijere mladih istraživača i za mobilnosti.
Značaj za buduće naraštaje znanstvenika
Ovaj program ima posebnu važnost za razvoj hrvatske znanosti u sljedećem desetljeću. Asistenti su obvezni upisati se na doktorski studij unutar prvog izvještajnog razdoblja, a njihov se napredak prati putem redovitih izvješća, koja se podnose nakon 18, 36 i 54 mjeseca (za visoka učilišta) te putem završnoga izvješća nakon završetka financiranja.
Očekivani početak financiranja novih asistenata je druga polovica 2025. godine, kada će započeti provedba planova karijernoga razvoja koji će u sljedećih pet do šest godina rezultirati novim naraštajem od 220 doktora znanosti spremnih za vrhunska istraživanja i inovacije.
Velik broj dodijeljenih pozicija za nove doktore znanosti pokazuje da Sveučilište u Zagrebu predvodi val znanstvenog razvoja
Regionalna i međunarodna perspektiva
Uspjeh Sveučilišta u Zagrebu u ovom natječaju ima i širi značaj za pozicioniranje Republike Hrvatske u Europskom istraživačkom prostoru. S više od polovice svih odobrenih pozicija, zagrebačko sveučilište demonstrira kapacitet koji može konkurirati najboljim europskim institucijama.
Program također ističe povezanost akademskoga i gospodarskoga sektora, s ciljem da novi doktori znanosti nastave karijere ne samo u znanstvenim institucijama nego i u razvoju novih tehnologija u gospodarstvu, što odgovara hrvatskim strateškim potrebama za modernizaciju gospodarstva temeljenoga na znanju.
Ovaj rezultat pozicionira Sveučilište u Zagrebu kao neprijepornu znanstvenu snagu u ovom dijelu Europe i potvrđuje da Hrvatska posjeduje institucije međunarodne razine sposobne za vodstvo u razvoju novih naraštaja znanstvenika koji će oblikovati budućnost europske znanosti i tehnologije.
