Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo na Festivalu povijesti Kliofest

 U Zagrebu je održan jubilarni 10. Festival povijesti Kliofest. Organizatori Festivala bili su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest. Festival od svojeg početka nastoji javnosti približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati historiografsku nakladničku djelatnost, potaknuti raspravu među povjesničarima o bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaj u današnjem hrvatskome društvu. Održan je niz okruglih stolova s povijesnim temama, brojna predstavljanja knjiga, tribine različitih tematika, četiri izložbe te sajam knjiga vezanih uz povijest i srodnih joj znanosti. Glavni program tradicionalno se odvijao u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na dvije pozornice.

Sveučilište u Zagrebu aktivno je sudjelovalo na Kliofestu s četiri izlagača koji su predstavili arhivsku, povijesnu, znanstvenu i kulturnu baštinu Sveučilišta. Doc. dr. sc. Vlatka Lemić sa Sveučilišta u Zagrebu predstavila je rad Središnjeg ureda za arhivsku građu koji je osnovan 2019. sa ciljem istraživanja i unaprjeđenja upravljanja arhivskim gradivom Sveučilišta te razvoja sveučilišnog specijaliziranog arhiva. Navela je da se u Rektoratu Sveučilišta, u sveučilišnom arhivu, čuva gradivo iz modernog razdoblja života Sveučilišta, od 1874.  do danas: administrativna i financijska dokumentacija, spisi sveučilišnih tijela, dokumentacija o polaznicima sveučilišnih studijskih programa te stručnoj i znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, raznovrsne zbirke tiskovina i publikacija, kao i druge dokumentacijske cjeline nastale radom Sveučilišta i s njime povezanih institucija. Ova pisana baština i druga i drugi povijesni izvori dostupni su na virtualnoj zbirci Vizbi i Topoteci Sveučilišta u Zagrebu. Ovim i drugim planiranim arhivskim projektima u Hrvatskoj će se oživotvoriti međunarodne prakse i tradicije sveučilišnih arhiva kao središnjih informacijskih centara sveučilišne, znanstvene i društvene zajednice. Doc. dr. sc. Velimir Veselinović sa Sveučilišta u Zagrebu predstavio je rezultate svojih znanstvenih istraživanja nastalih radom na sveučilišnoj arhivskoj građi. Riječ je o nedovoljno istraženim temama vezanih uz povijest Sveučilišta u Zagrebu kao što su pedeli odnosno sveučilišni administrativni službenici čija je uloga bila nezaobilazna prilikom ceremonija na Sveučilištu kao što su inauguracija novog rektora i doktorske promocije, zatim djelovanje i dužnosti kvestora i sveučilišne kvesture od 1874. do 1925., o isnignijama Sveučilišta kao i temu vezano uz djelovanje sveučilišne zaklade od 1861. do kraja Prvoga svjetskoga rata. Izlaganje je završio prikazom svečane proslave 300. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu koja je održana 1969. godine.

Doc. dr. sc. Dalibor Paar sa Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavio je Zbirku učila i instrumenata iz fizike Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je upisana 2023. u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Zbirkom se željelo pokazati djelić zanimljivosti s kojim se budući nastavnici mogu upoznati tijekom studija na zagrebačkome Prirodoslovno-matematičkome fakultetu. Fizika i druga prirodoslovno-matematička područja važna su u današnjem kontekstu jer čine bazu brojnih novih zanimanja na STEM područjima. Poznavanje fizike i drugih STEM područja važno je svim građanima kako bi razumjeli problematike današnjice koje utječu na naše živote, kao što su klimatske promjene, izvori energije i umjetna inteligencija. Duga tradicija obrazovanja fizičara u Hrvatskoj započela je osnivanjem Katedre za fiziku 1875. godine. Profesor Vinko Dvořák, svjetski ugledan znanstvenik, učenik i asistent slavnog austrijskog fizičara Ernsta Macha utemeljio je Zbirku koja je već 1904. imala 999 elemenata i 626 svezaka knjiga. Zbirka sadrži instrumente koji su nabavljeni nedugo nakon velikih otkrića u fizici 19. i 20. stoljeća poput rendgenske cijevi i Teslinog transformatora sa živinim prekidačem. Brojna učila i instrumenti ručno su izrađeni krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Posljednje izlaganje održao je Marko Kolić, magistar povijesti i arhivistike sa Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju arhivskoga gradiva predstavio je osnivanje Medicinskoga fakulteta 1917. sa posebnim osvrtom na osnivanje Zavoda za patologiju, u razdoblju od 1918. do 1922. o kojemu se do sada gotovo uopće nije govorilo. Riječ je o temi koja je nezaobilazna i kada se govori o počecima moderne patologije u Hrvatskoj. U izlaganju se osvrnuo i na process obnove Medicinskoga fakulteta od posljedica potresa.

Cilj panela bio je predstaviti javnosti povijesnu baštinu Sveučilišta u Zagrebu i može se smatrati da je uspješno ispunio svoj zadatak što je potvrdio i veliki odaziv kod posjetitelja.

Napisao: Velimir Veselinović