Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo na 11. Festivalu povijesti Kliofest
Povodom 150. obljetnice otvaranja modernoga Sveučilišta u Zagrebu održan je okrugli stol posvećen početcima Sveučilišta, jedno predavanje te je predstavljena izložba ''355 godina akademske tradicije i 150 godina djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu''
Napisao: Velimir Veselinović
U Zagrebu je 8. svibnja 2024. na 11. Festivalu povijesti Kliofest održan okrugli stol posvećen 150. obljetnici otvaranja modernoga Sveučilišta u Zagrebu.
Sudionici okrugloga stola bili su prof. dr. sc. Damir Agičić i doc. dr. sc. Filip Šimetin Šegvić s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Tihana Luetić viša znanstvena suradnica Zavoda za povijesne i društvene znanosti iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te doc. dr. sc. Vlatka Lemić i doc. dr. sc. Velimir Veselinović iz Središnjeg ureda za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. dr. sc. Damir Agičić koji je ujedno bio i moderator okrugloga stola govorio je o samoj svečanosti otvorenja zagrebačkoga sveučilišta u listopadu 1874., zatim o važnosti modernoga sveučilišta u modernizacijskim procesima koji su se provodili u to doba u Banskoj Hrvatskoj, kao i reakcije tiska i političkih krugova na otvorenje sveučilišta i početak moderne sveučilišne nastave u Hrvatskoj. Dr. sc. Tihana Luetić govorila je studentima zagrebačkoga sveučilišta od njegova otvaranja do kraja Prvoga svjetskoga rata u kojemu je stavila poseban naglasak na povijest studentske svakodnevnice, njihove autoidentifikacije, materijalnu situacije, nastavu i disciplinu, način i mjesto stanovanja, prehranu, dokolicu, studentska društva, a naposljetku i na njihovo aktivno političko i kulturno djelovanje te odnos s profesorima. Govorila je i o tome što se dosad pisalo u hrvatskoj historiografiji o povijesti studentskoga pokreta.
Doc. dr. sc. Vlatka Lemić predstavila je rad Središnjeg ureda za arhivsku građu koji je osnovan 2019. sa ciljem istraživanja i unaprjeđenja upravljanja arhivskim gradivom Sveučilišta, razvoja sveučilišnog specijaliziranog arhiva te međunarodnoj praksi i tradiciji sveučilišnih arhiva kao središnjih informacijskih centara sveučilišne, znanstvene i društvene zajednice. Navela je da se u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u sveučilišnom arhivu, čuva gradivo iz modernog razdoblja života Sveučilišta, od 1874. do danas: administrativna i financijska dokumentacija, spisi sveučilišnih tijela, dokumentacija o polaznicima sveučilišnih studijskih programa te stručnoj i znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, raznovrsne zbirke tiskovina i publikacija, kao i druge dokumentacijske cjeline nastale radom Sveučilišta i s njime povezanih institucija. Ova pisana baština i druga i drugi povijesni izvori dostupni su na virtualnoj platformama Vizbi.UNIZG i Topoteka Sveučilišta u Zagrebu.
Doc. dr. sc. Velimir Veselinović predstavio je prve napravljene arhivske inventare koji su vezani uz početke rada modernoga Sveučilišta kao što je fond Sveučilišne zaklade i fond Kvesture zagrebačkoga sveučilišta te je predstavio rezultate svojih znanstvenih istraživanja nastalih radom na sveučilišnoj arhivskoj građi. Govorio je i o tome što se dosad pisalo u hrvatskoj historiografiji na temu povijesti sveučilišta kao institucije s naglaskom na objavljene spomenice koje je Sveučilište objavljivalo od 1875. do 2019. te o ustroju Sveučilišta i njegovim prvim rektorima.
Naposljetku, doc. dr. sc. Filip Šimetin Šegvić govorio je o političkim manifestacijama studenata, napose u jesen 1895. što je dovelo do kažnjavanja mnogih studenata i odlaska grupe u Prag kao i o studentskom štrajku 1908. godine. Spomenuo je i pet rektora koji su po struci bili povjesničari.
Nakon okrugloga stola usljedilo je predavanje dr. sc. Tatijane Petrić, iz Središnjeg ureda za koordinaciju s knjižnicama, na temu nakladničke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu od 1874. do 1899. godine. Predavanje se odnosilo na uvid uvid kako je izgledala suradnja Sveučilišta i ondašnjih tiskara, nakladnika, knjižara i knjigoveža te je prikazala platformu Sveučilišta Vizbi.UNIZG na kojoj se nalazi digitalizirana nakladnička djelatnosti Sveučilišta i njegovih sastavnica, ali i građa čije je tiskanje potpomoglo Sveučilište. Na 11. Kliofestu posjetitelji mogu vidjeti i izložbu 355 godina akademske tradicije i 150 godina djelovanja modernoga Sveučilišta u Zagrebu koju su priredili djelatnici Rektorata Sveučilišta u Zagrebu Velimir Veselinović i Vlatka Lemić. Sveučilište je tako uz potporu Uprave aktivno sudjelovalo u ovoj značajnoj znanstveno-kulturnoj manifestaciji i predstavilo svoju povijesnu baštinu.
Dan ranije, svečanom otvorenju 11. Kliofesta nazočila je prof. art. Jasenka Ostojić, prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, kao izaslanica zagrebačkog rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića.
