Sveučilište u Zagrebu među 2,6% najboljih svjetskih sveučilišta

Center for World University Rankings (CWUR) objavio je rezultate rangiranja sveučilišta za ovu godinu i svrstao Sveučilište u Zagrebu na visoko 517. mjesto, čime ta pozicija označava da Sveučilište u Zagrebu spada u 2,6% najboljih svjetskih sveučilišta. Pored Sveučilišta u Zagrebu, visoko 763. mjesto zauzima i Sveučilište u Splitu, čime se svrstava u 3,9% najboljih sveučilišta na svijetu. Time je zadržan kontinuitet dobrog pozicioniranja na ovim ljestvicama jer je UNIZG prošle godine bio na 512. mjestu, a UNIST na 762. mjestu. Zašto je to zapravo važno?

Hrvatska sveučilišta djeluju u zaista teškom i kompleksnom okruženju. Hrvatska za istraživanje i razvoj izdvaja 0,86% BDP-a, čime spada među najslabije zemlje u EU-u pa su razlike izrazito velike kada se gleda odnos sa zemljama „s kojima se volimo uspoređivati“. Primjerice, Njemačka izdvaja 3,02% BDP-a, Austrija 3,16%, SAD 2,79%, a Južna Koreja vrtoglavih 4,55% svog BDP-a.

Ovo je vrlo važno za kontekst u kojemu se gledaju rangiranja. Tako Round University Ranking (UNIZG je na 581. mjestu, a UNIRI na 705. mjestu) među ostalim indikatorima gleda i produktivnost po broju radova u odnosu na financiranje. Na ovom indikatoru Sveučilište u Zagrebu je na vrlo visokom 79. mjestu na svijetu, a o kvaliteti govori i podatak da je sveučilište Harvard kao najbolje rangirano svjetsko sveučilište na ovom indikatoru tek na 132. mjestu.

Kvaliteta i financiranje imaju neraskidivu vezu. Trenutni sustav financira temeljni znanstveni rad s otprilike 11.000 kuna po znanstveniku godišnje, što nije dovoljno da se objavi jedan znanstveni članak u otvorenom pristupu u prosječnom časopisu, a kamoli za financiranje znanstvenog rada.

Osim odnosa financiranja i produktivnosti, često se govori i o reputaciji sveučilišta. Međutim, reputacija nije važna samo za to kako se sveučilišta rangiraju, već i za motivaciju učenika za upisom, motivaciju za studiranjem, namjeru ostanka u Hrvatskoj, kao i na motivaciju vanjskih ulagača za investiranje u znanstvenoistraživački rad sveučilišta. U medijima se često mogu vidjeti izjave kojima je cilj diskreditirati neka ili sva hrvatska sveučilišta, a često i od onih čiji je temeljni zadatak da pružaju podršku razvoju hrvatskog znanstvenog okruženja.

Kada se pogledaju rezultati učinka hrvatskih sveučilišta u međunarodnom kontekstu, zaista nije jasno kakva je motivacija tih kritičara? Koji je razlog da žele demotivirati učenike da studiraju u Hrvatskoj i mlade ljude da ostaju u svojoj zemlji? Zašto je važno da se nekoga tko je završio svoj studij na jednom od 3% najboljih svjetskih sveučilišta uvjerava da je njegovo obrazovanje loše?

U svakom sustavu postoje prostori za unaprjeđenje, no to nije i ne može biti razlog difamacije tog sustava. Ako imamo objektivne pokazatelje vrhunske kvalitete, ako znamo da u međunarodnom kontekstu naši alumni i znanstvenici s lakoćom pronalaze poslove i njihova kvaliteta biva prepoznata, posebno je žalosno kada među kritičarima čujemo one koji su odgovorni za obrazovanje i znanstveni rad.

Pandemija koja je zadesila svijet u proteklih nekoliko mjeseci te potres koji je napravio teške infrastrukturne štete Sveučilištu u Zagrebu predstavljaju do sada neviđen izazov za održavanje i unaprjeđenje kvalitete znanstvenog i istraživačkog rada. Kako bismo se mogli suočiti s tim izazovom, nužna je integrirana podrška svih dionika sustava, od investiranja u infrastrukturnu obnovu, smislenog i strateški razvojno orijentiranog financiranja znanosti i visokog obrazovanja, kao i jasnog i na podacima utemeljenog promoviranja kvalitete svih hrvatskih sveučilišta, pa tako i Sveučilišta u Zagrebu. Imati sveučilište koje spada u 3% najboljih sveučilišta na svijetu naposljetku je velika stvar.