Sveučilište u Zagrebu i hrvatsko gospodarstvo za inovativnu i razvijenu Hrvatsku

Priredili: prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, Anita Pivac i dr. sc. Petar Bilobrk

Treća sjednica Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu održana je 9. srpnja 2025. u Podravkinu sjedištu u Koprivnici. Bio je to treći susret ovoga sveučilišnoga tijela, ali i jedan od najvažnijih koraka do sada u radu Gospodarskoga savjeta. Naime, članovi Gospodarskoga savjeta na sjednici su prihvatili Program rada za akademsku godinu 2025./2026. te su raspravljali o izazovima povezivanja znanosti i gospodarstva, prilagodbi obrazovanja potrebama tržišta rada te poticanju inovacija i istraživanja.

Tim je povodom prihvaćen i strateški okvir kojim će Sveučilište postati središte razvoja kompetencija, inovacija i transfera tehnologije u suradnji s vodećim hrvatskim tvrtkama. Plan uključuje modernizaciju studijskih programa, jačanje međunarodne suradnje i razvoj novih financijskih instrumenata za potporu inovacijama. Naglasak je stavljen i na uklanjanje administrativnih prepreka, kao i na promicanje uspješne suradnje Sveučilišta u Zagrebu i gospodarstva.

Usvojeni program rada ovoga sveučilišnoga tijela za akademsku godinu 2025./2026. je dokument koji odražava strateške smjernice Sveučilišta te je usmjeren na izgradnju sustavne suradnje na temelju jasno definiranih prioritetnih područja djelovanja Savjeta:

1. Unaprjeđenje studijskih programa i procesa, s naglaskom na njihovu modernizaciju i internacionalizaciju u skladu s dinamičnim promjenama na tržištu rada i tehnološkim razvojem. Istaknuta je važnost analize kompetencija potrebnih za budući gospodarski razvoj, uključujući provedbu anketa i tematskih radionica sa sudionicima iz gospodarstva.
2. Poticanje istraživanja, razvoja i primjene znanja i inovacija jačanjem zajedničkih projekata, formiranjem digitalne baze istraživačkih inicijativa i omogućivanjem otvorenoga pristupa rezultatima suradnje.
3. Razvoj potpornih financijskih instrumenata, poput fondova, zaklada i ad-hoc sporazuma za financiranje istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, stipendiranja i mentorskih programa. Predloženo je da se izradi studija izvodljivosti o financijskim mehanizmima te baza dostupnih stipendija.
4. Otklanjanje regulatornih prepreka i promidžba radi uklanjanja administrativnih zapreka suradnji Sveučilišta i gospodarstva te podizanja svijesti o važnosti inovacija, istraživanja i poduzetništva. Predloženo je i pokretanje godišnjega Gospodarskoga foruma Sveučilišta kao međunarodnoga događaja.

Predsjednica Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu mr. sc. Gordana Kovačević istaknula je ne samo važnost aktivnog uključivanja svih dionika u izradu Programa rada nego i potrebu za razvojem digitalnih kompetencija građana kroz cjeloživotno obrazovanje, digitalnu tranziciju gospodarstva, jačanje digitalnih inovacijskih centara te razvoj znanja koja se temelje na novim tehnologijama, poput umjetne inteligencije, proširene stvarnosti itd. Također je naglasila kako postoji značajan prostor za jaču sinergiju istraživanja i industrijalizacije inovacija, uključujući otvaranje tržišta za rezultate znanstvenih projekata, kao i važnost adresiranja regulatornih izazova koji se odnose na poreznu politiku, inovacije, stipendije i intelektualno vlasništvo.

Mr. sc. Gordan Kolak, zamjenik predsjednice Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik uprave tvrtke KONČAR – Elektroindustrija d. d., istaknuo je važnost povezivanja akademske zajednice i industrije, zajedničkoga korištenja resursa te internacionalizacije sustava visokog obrazovanja radi prevladavanja demografskih izazova.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić naglasio je važnost suradnje s industrijom kao ključnu za daljnji razvoj visokoobrazovnog sustava i njegovu relevantnost u društvu jer sadašnji sustav akademskog napredovanja, koji dominantno vrjednuje znanstvenu produkciju, još uvijek ne prepoznaje doprinos nastavnika kroz suradnju s gospodarstvom, projekte i inovacijske inicijative. Istaknuo je potrebu za promjenom percepcije i regulative na nacionalnoj razini kako bi se prepoznala i institucionalno valorizirala suradnja akademske zajednice s gospodarstvom. Također, pozornost sudionika usmjerio je na činjenicu da članstvo gospodarstvenika u Savjetu nije rezultat formalnih poziva nego zajedničkoga prepoznavanja prilike za suradnju, a Sveučilište u Zagrebu ima odgovornost i potencijal rasti u sinergiji s gospodarstvom, pri čemu je nužno uspostaviti otvoreno i sadržajno partnerstvo. Upozorio je na potrebu redefiniranja sustava visokog obrazovanja, posebice u kontekstu inovacija i kvalitete obrazovanja, istaknuvši da je suradnja s gospodarskim sektorom u tom procesu ključna, pri čemu je Gospodarski savjet optimalna platforma za ostvarenje tih ciljeva. Govoreći o ključnim strateškim određenjima Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je sustavno vrjednovanje i poticanje suradnje s gospodarstvom. „Jedan od naših ciljeva je osigurati da suradnja s industrijom i gospodarstvom postane sastavni dio formalnog sustava vrjednovanja rada nastavnika na svim visokoškolskim institucijama u Republici Hrvatskoj,“ poručio je Mlinarić. Dodao je da bi se time ojačala relevantnost visokog obrazovanja, ubrzao razvoj inovacijskoga potencijala te omogućilo učinkovitije povezivanje znanosti i gospodarstva u korist društvenog i ekonomskog razvoja.

PROGRAM RADA GOSPODARSKOGA SAVJETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

O obrazovanju prema potrebama tržišta rada, povezivanju znanosti i gospodarstva te o  poticanju istraživanja i inovacija raspravlja se desetljećima. Ulažu se i znatna javna sredstva u istraživanja i programe u ovim područjima. Međutim, konkurentnost i produktivnost hrvatskoga gospodarstva ne napreduju željenim tempom. Ubrzanje rasta BDP-a od 2021. do 2024. godine uglavnom je zasnovano na tradicionalnim radno-intenzivnim djelatnostima poput graditeljstva i turizma te na rastu javnog sektora. Prema Globalnom inovacijskom indeksu, Hrvatska je 116. od 133 zemlje u području znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije.

U uvjetima snažne globalne konkurencije, ubrzane digitalne transformacije i demografskih izazova, Republika Hrvatska ne može si i ne smije priuštiti pasivnost. Odljev visokoobrazovanih kadrova te ograničena primjena rezultata znanstvenih istraživanja u gospodarstvu otežavaju iskorištavanje hrvatskih razvojnih potencijala. Mnogi naši diplomirani studenti i stručnjaci traženi su u inozemstvu, što dodatno zahtijeva ‒ ističe i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić ‒ potrebu za kvalitetnom pripremom i stvaranjem mogućnosti zapošljavanja mladih u Hrvatskoj kako bi se taj negativni trend smanjio.

Unatoč svim izazovima, u hrvatskom gospodarstvu postoje vrlo produktivne i inovativne tvrtke i grane, a Sveučilište u Zagrebu je prema Šangajskoj listi među 3 posto najboljih na svijetu. Na tome treba graditi sinergiju sveučilišta i gospodarstva za širenje inovacija, rasta i razvoja.

Znatna sredstva iz europskih fondova pružaju dodatnu priliku dok se globalno tržište ubrzano mijenja. Upravo je sada ključno uspostaviti mehanizme koji povezuju akademsku izvrsnost i poslovnu praksu – ne samo deklarativno nego i projektima s mjerljivim učincima. Gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu, koji okuplja čelnike ključnih tvrtki i institucija hrvatskoga gospodarstva, želi aktivno doprinositi povezivanju akademske izvrsnosti i poslovne prakse.

Uključivanje ključnih dionika u razvojne programe Sveučilišta u Zagrebu, bilo da se odnose na obrazovni proces, istraživanje ili regionalni sustav inovacija, ključno je za osiguranje relevantnosti, potpore i uspješnih rezultata. Angažiranjem različitih perspektiva i poticanjem suradnje, Sveučilište u Zagrebu može stvoriti rješenja koja su učinkovitija, održivija i usklađenija s potrebama onih na koje utječu.

U tu svrhu, Sveučilište u Zagrebu osnovalo je Gospodarski savjet koji ima tri strateška cilja:

1. Gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu usmjeravat će preobrazbu Sveučilišta u središnje mjesto razvoja kompetencija, inovacija, primjenjivih poslovnih i industrijskih znanja te transfera tehnologije na temelju kontekstualnog učenja, kako je definirano u okviru platforme CDIO.

2. Sveučilište će dati doprinos međunarodnoj konkurentnosti i rastu gospodarstva prilagodbom svojih obrazovnih programa i nastavnih metoda te sudjelovanjem u međunarodnim razvojno-istraživačkim aktivnostima i projektima u partnerstvu s gospodarskim subjektima, čime će pomoći šira društvena nastojanja u dostizanju prosječne razine socioekonomskoga razvitka Europske unije.

3. Sveučilište će postati prepoznatljivo europsko središte znanja koje privlači studente iz drugih zemalja, potiče razmjenu ideja i sustavno prepoznaje i podupire razvoj talenata.

PREGLED RADA I DOSADAŠNJIH AKTIVNOSTI GOSPODARSKOGA SAVJETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici 23. siječnja 2024. donio odluku o osnivanju sveučilišnoga Gospodarskoga savjeta. Riječ je o posebnom savjetodavnom tijelu rektora, Rektorskoga kolegija u užem sastavu, Rektorskoga kolegija u širem sastavu i Senata, čiji će rad, u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, biti usmjeren na unaprjeđenje rada Sveučilišta, njegovo pozicioniranje kao vodeće hrvatske visokoobrazovne i znanstvenoistraživačke institucije te na aktivno sudjelovanje u transferu znanja i tehnologija.

Gospodarski savjet čini 12 predstavnika poduzeća i institucija: Adris grupa d. d., AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost, Ericsson Nikola Tesla d. d., HEP – Hrvatska elektroprivreda d. d., Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, Hrvatska udruga poslodavaca – HUP, Infobip d. o .o., Institut Ruđer Bošković – IRB, Končar – Elektroindustrija d. d., Orbico d. o. o., Pliva Hrvatska d. o. o. i Podravka d. d.

Cilj je trajno poticanje, povezivanje i kontinuirana suradnja Sveučilišta u Zagrebu i poslovnoga sektora u područjima ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi se stvorilo zrelo i napredno gospodarstvo.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i predsjednica Gospodarskoga savjeta mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla d. d.

U ožujku 2024. održana je konstituirajuća sjednica novoosnovanoga Gospodarskoga savjeta, na kojoj je mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla d. d., izabrana za predsjednicu Savjeta, a za njezina zamjenika mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik uprave tvrtke KONČAR – Elektroindustrija d. d.  Izabrana predsjednica Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu tada je poručila da bez jakoga Sveučilišta i snažne znanstvene zajednice nema ni jakoga gospodarstva, kao ni ubrzana razvoja konkurentnosti i inovativnosti cijeloga društva. Istaknula je da sinergija dvaju sektora može biti pokretač razvoja novih proizvoda i jačanja inovativnosti. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić tom je prigodom naglasio da Sveučilište u Zagrebu, kao najveća visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj, obrazuje stručnjake u svim područjima u kojima djeluju članice Savjeta, što će se sinergijskim djelovanjem unaprijediti visoko obrazovanje i društvo u cjelini.

U listopadu 2024., na prvoj radnoj sjednici, članovi Savjeta usvojili su Poslovnik o radu te je imenovana posebna radna skupina za izradu programa rada. Na njezino čelo izabrana je dr. sc. Martina Dalić, predsjednica uprave tvrtke Podravka d. d., a u radu su sudjelovali mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik uprave tvrtke Končar – Elektroindustrija d. d., Mihael Furjan, (tadašnji) predsjednik uprave tvrtke Pliva Hrvatska d. o. o., akademik Bojan Jerbić i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić.

Predsjednica radne skupine za izradu Programa rada Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Martina Dalić tada je istaknula da je Gospodarski savjet platforma za prijenos i razmjenu iskustava, znanja i izazova s kojima se susreće gospodarstvo s jedne strane te pronalaženja načina kojima Sveučilište može unaprijediti svoju osnovnu djelatnost, a to je stvaranje ljudskoga kapitala u Republici Hrvatskoj. Također je poručila da je gospodarstvo partner Sveučilištu u inovacijama te da tu suradnju treba osnažiti konkretnim aktivnostima, uz istodobno jačanje istraživačkoga potencijala Sveučilišta. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić tom je prilikom naglasio da je iznimno važno čuti mišljenje članova Gospodarskoga savjeta o tome kako bi Sveučilište u Zagrebu trebalo unaprijediti svoje studijske programe i kako bi budući stručnjaci koje obrazuje došli spremni na tržište rada, jer će upravo oni značajno pridonijeti konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Na sjednici je također predstavljeno i članstvo Sveučilišta u Zagrebu u međunarodnoj CDIO (Conceive – Design – Implement – Operate) inicijativi, koja je inovativni obrazovni okvir za stvaranje novog naraštaja inženjera. Predstavljen je i digitalni repozitorij inovacija Sveučilišta u Zagrebu u sklopu informacijskoga sustava znanosti u Republici Hrvatskoj CroRIS, koji je nastao u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom ‒ SRCE.

Dana 9. srpnja 2025. tvrtka Podravka d. d bila je domaćin druge sjednice Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu. Na toj su sjednici članovi Gospodarskoga savjeta prihvatili Program rada za akademsku godinu 2025./2026. te raspravljali o izazovima povezivanja znanosti i gospodarstva, prilagodbi obrazovanja potrebama tržišta rada i o poticanju inovacija i istraživanja. Tim je povodom prihvaćen i strateški okvir kojim će Sveučilište postati središte razvoja kompetencija, inovacija i transfera tehnologije u suradnji s vodećim hrvatskim tvrtkama. Tijekom sastanka istaknuta je važnost partnerstva između Sveučilišta u Zagrebu, gospodarstva i Vlade Republike Hrvatske radi osnaživanja visokoga obrazovanja i znanstvenih istraživanja koji su ključni za razvoj države i društva u cjelini. Također, sudionici sastanka istaknuli su kako bez Sveučilišta u Zagrebu, koje obrazuje ključne kadrove potrebne gospodarstvu, nije moguće napraviti iskorake u ovom području.

PRIKAZ PROGRAMA RADA GOSPODARSKOGA SAVJETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ZA AKADEMSKU GODINU 2025./2026.

Cilj je Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu pomoći Sveučilištu i poduzećima u:

• razvoju naprednih znanja, primjenjivih u gospodarstvu
• afirmaciji talenata
• poticanju istraživanja, razvoja i primjene inovacija.

Savjet će se rukovoditi načelom primjene dokazanih najboljih praksi iz najrazvijenijih zemalja, podupirući širenje i dogradnju postojećih projekata i iskustava. Novi projekti će se razvijati u četirima ključnim područjima:

1. Unaprjeđenje studijskih programa i procesa – usklađivanje znanja s potrebama tržišta rada
2. Poticanje istraživanja, razvoja i primjene znanja i inovacija
3. Razvoj potpornih financijskih instrumenata – fondova, zaklada i ad-hoc sporazuma
4. Otklanjanje regulatornih prepreka i promidžba.

Sveučilište će koristiti i poticati sinergije ovih projekata u svrhu upravljanja reformom Sveučilišta radi ispunjenja strateških ciljeva koji su naglašeni u preambuli Programa rada Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2025./2026. Gospodarski savjet vodit će računa o potrebi usklađivanja aktivnosti Sveučilišta s europskim i nacionalnim razvojnim politikama, osobito u svrhu:

• osiguravanja europskih sredstava za financiranje programa i projekata
• poticanja rasta konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije, kako je utvrđeno nacionalnim strateškim dokumentima i politikama, u područjima obrazovanja, pametne specijalizacije, inovacija i industrijske politike, te Izvješćem Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti (eng. The Draghi Competitiveness Report) i Kompasom konkurentnosti EU-a Europske komisije (eng. EU Competitiveness Compass), kao ključnim dokumentima koji određuju novu industrijsku politiku EU-a u deset prioritetnih sektora:
  • energetika
  • kritične sirovine
  • digitalizacija i napredne tehnologije
  • prilagodba energetski intenzivnih industrija
  • razvoj novih i čistih zelenih tehnologija
  • automobilska industrija
  • obrana
  • svemirske tehnologije
  • zdravstvo
  • farmaceutska industrija
  • transport
• kroz pet horizontalnih politika:
  • ubrzanje inovacija
  • premošćivanje jaza u vještinama
  • održivo investiranje
  • jačanje konkurentnosti
  • jačanje upravljačkih kapaciteta.

U području 1. Unaprjeđenje studijskih programa i procesa – usklađivanje znanja s potrebama tržišta rada definirani su sljedeći ciljevi:

• Modernizirati i internacionalizirati studijske programe na svim razinama (prijediplomski, diplomski i poslijediplomski studij) i prilagoditi upisne kvote prema potrebama gospodarstva radi povećanja zapošljivosti diplomanata.
• Osnažiti ulogu Sveučilišta u ponudi cjeloživotnih obrazovnih programa u suradnji s gospodarstvom.
• Osigurati participaciju poslodavaca, studenata i mladih istraživača u kreiranju obrazovnih programa, uz širenje broja kolegija na kojima stručnjaci iz gospodarstva sudjeluju kao gosti-predavači.
• Osigurati podjednaku zastupljenost dionika iz svih prioritetnih sektora kako bi se izbjegla dominacija jednog sektora.

Za ostvarenje navedenih ciljeva predviđene su sljedeće mjere i aktivnosti:

• Predviđanje potražnje za određenim profilima, kompetencijama i znanjima, s naglaskom na znanja i zanimanja koja nedostaju u gospodarstvu.
• Izrada prijedloga usklađivanja upisnih kvota i programa.
• Uspostava sustava praćenja i vrjednovanja ciklusa, uključujući izvješćivanje i definiranje metrika uspješnosti.
• Izrada baze talenata – registra istaknutih studenata na razini Sveučilišta.

U području 2. Poticanje istraživanja, razvoja i primjene znanja i inovacija definirani su sljedeći ciljevi:

• Uspostava održivog modela suradnje između znanstvene zajednice i industrije, koji uključuje zajedničko financiranje, dijeljenje infrastrukture i zajednički razvoj proizvoda i usluga.
• Jačanje transfera znanja prema gospodarskim subjektima partnerstvom sa Sveučilištem u znanstvenoistraživačkim projektima, uz jačanje poduzetničke orijentacije Sveučilišta.
• Razvoj mentorstva, uz aktivnu ulogu menadžera i investitora.
• Rast broja uspješnih tvrtki-kćeri, razvojnih tvrtki i poduzeća u kojima sudjeluju znanstvenici i studenti, uz potporu poslovnom rastu i razvoju takvih tvrtki.

Za ostvarenje navedenih ciljeva predviđene su sljedeće mjere i aktivnosti:

• Formiranje jedinstvene javne baze istraživačkih projekata i inovacija.

• Pri vrjednovanju znanstvenih doprinosa i uspostavi kriterija za napredovanje zaposlenih na Sveučilištu napraviti iskorak povrh samog objavljivanja znanstvenih i stručnih radova kako bi se primjereno nagradili zaposlenici i suradnici čiji znanstvenoistraživački napori vode k primjenama višeg stupnja tehnološke spremnosti.
• Povezivanje projekata s inkubatorima, akceleratorima i drugim subjektima poduzetničke infrastrukture prema modelu ZICER-ICENT-BICRO BIOCENTAR, u skladu sa strategijom razvoja Znanstveno-tehnološkoga parka Kampusa Borongaj.
• Mentorski programi s poduzetnicima (menadžerima i poslovnim anđelima-investitorima).

U području 3. Razvoj potpornih financijskih instrumenata – fondova, zaklada i ad-hoc sporazuma definirani su sljedeći ciljevi:

• Osigurati sredstva za ulaganja u istraživanja i razvoj i transfer znanja, uz koordinaciju postojećih zaklada i sporazuma na razini Sveučilišta.
• Osigurati sredstva za stipendije i mentorske programe, uz koordinaciju postojećih zaklada i sporazuma na razini Sveučilišta.

Za ostvarenje navedenih ciljeva predviđene su sljedeće mjere i aktivnosti:

• Na temelju prethodno formirane baze podataka istraživačkih projekata s potencijalom razvoja inovacija koje se mogu komercijalizirati, izrada studije izvodljivosti pokretanja jednog ili više alternativnih investicijskih fondova (AIF), specijaliziranih za ulaganja u projekte proizašle iz suradnje Sveučilišta i gospodarskih subjekata.

• Izrada baze aktivnih stipendija, izvora financiranja i unaprjeđenje sustava stipendiranja.
• Promicanje ad-hoc sporazuma o sponzorstvu skrojenih prema potrebama gospodarskih subjekata.

U području 4. Otklanjanje regulatornih prepreka i promidžba definirani su sljedeći ciljevi:

• Uklanjanje administrativnih prepreka suradnji Sveučilišta i gospodarskih subjekata.
• Promicanje Sveučilišta i tvrtki-partnera kao društveno odgovornih subjekata koji doprinose zapošljavanju talenata, privlače mlade ljude, razvijaju i primjenjuju inovacije.

Za ostvarenje navedenih ciljeva predviđene su sljedeće mjere i aktivnosti:

• Gospodarski će savjet u svojem radu biti otvoren prema svim dionicima. Težit će uključivanju u proces savjetovanja predstavnika malih i srednjih poduzeća i studenata iz različitih hrvatskih područja koji su se istaknuli svojim rezultatima u znanstvenoistraživačkoj i nastavnoj suradnji gospodarstva i Sveučilišta. 
• Prepoznavanje postojećih administrativnih prepreka suradnji predstavnika Sveučilišta i gospodarskih subjekata.
• Izrada komunikacijskoga plana (promidžbeni događaji, medijski nastupi, digitalni kanali i sl.).
• Pokretanje godišnjega Gospodarskoga foruma Sveučilišta u Zagrebu.

U tu svrhu, za realizaciju prihvaćenoga programa, usvojen je i precizan plan aktivnosti i rokovi. Od Sveučilišta se očekuje:

• formiranje posvećenog upravljačkog tima za koordinaciju i provedbu opisanih programa i aktivnosti u sklopu Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT)
• osiguranje posvećenosti sastavnica Sveučilišta provedbi programa i projekata koji će proizaći iz ovoga dokumenta
• reforma kurikula, nastavnih metoda i inovacijskoga ekosustava oko Sveučilišta u skladu s ciljevima, mjerama i aktivnostima koji su opisani ovim planom rada.

Od ožujka 2024. do ljeta 2025. Gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu prerastao je početnu ideju postavši platforma za razvoj suradnje akademske i poslovne zajednice. U kratkom vremenu postavio je temelje za sustavno unaprjeđenje studijskih programa, jačanje inovacijskoga potencijala i bolje povezivanje znanstvenih istraživanja s potrebama gospodarstva, što je na tragu izjave rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića: „Cilj je stvoriti prosperitetnu i konkurentnu Hrvatsku unaprjeđenjem društva kroz znanje, inovacije i koordinirano djelovanje akademske zajednice, gospodarstva i javnog sektora.“