
Sveučilište u Splitu: Nagrade za promicanje spolne ravnopravnosti
Uzroke spolne diskriminacije treba tražiti u višestoljetnom definiranju žene kao nekoga tko se, po prirodi i krepostima, realizira prvenstveno kroz obitelj i kućanstvo, istaknula je dekanica prof. Gloria Vickov
Sveučilište u Splitu dio je alijanse Europskog sveučilišta mora (SEA-EU), kroz koju je pokrenut čitav niz aktivnosti koje za cilj imaju poticanje sveučilišta da vodi brigu o osiguravanju spolne ravnopravnosti. Tako je na Sveučilištu u Splitu na prigodan način obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, te su u sklopu svečanosti dodijeljene nagrada za promicanje spolne ravnopravnosti nakon čega je uslijedio okrugli stol na temu “Uloga žene u znanosti i društvu”.

“Na Sveučilištu u Splitu smo do sada napravili niz aktivnosti koje podržavaju ovu inicijativu alijanse; od natječaja za nagrađivanje sastavnica koje su do sada vodile brigu o ovakvim aktivnostima, sudjelovali smo u izradi Zbornika aktivnosti na razini cijele alijanse, organizirali svečanost i okrugli stol, brinuli se o jednakosti prilikom imenovanja svih naših predstavnika u odbore i pododbore alijanse, uključili Kemijsko-tehnološki fakultet u akciju organizacije globalnog događaja koji potiče spolnu jednakost kod istraživača… Brojne su aktivnosti još pred nama, stoga vjerujem da će ova tema na našem sveučilištu dobiti zasluženu pažnju”, kazala je prorektorica za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Splitu prof. Đurđica Miletić, ujedno i moderatorica okruglog stola, istaknuvši neke od glavnih poruka, nasilje je krajnje neprihvatljiv oblik društvenog ponašanja kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode te ga je važno što prije prepoznati i prijaviti, kao i zaustaviti ignoriranje nasilja nad ženama, a posebice tretiranje nasilja kao privatnog problema.
Nagrade su podijeljene u tri kategorije:
- kategorija organizacije događaja koji promiče spolnu ravnopravnost (dobitnik: Filozofski fakultet u Splitu, nagradu je preuzela prof. Gloria Vickov, dekanica Filozofskog fakulteta),
- kategorija odluka koje mijenjaju politike na visokom učilištu koje promiču spolnu ravnopravnost (dobitnik: Kineziološki fakultet u Splitu, nagradu je preuzeo prof. Damir Sekulić, dekan Kineziološkog fakulteta),
- kategorija znanstvenog članka koji dodatno obogaćuje područje ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj (dobitnik: doc. Željko Mateljak).
Nagrade je dobitnicima uručio rektor prof. Dragan Ljutić koji je naglasio kako Sveučilište potiče spolnu jednakost te upravo kroz ovakve hvalevrijedne akcije motivira djelatnike i studente da vode brigu o osiguravanju jednakih uvjeta rada.
“Spolna ravnopravnost prisutna je i u samoj srži uprave sveučilišta, jer i uprava dijeli gotovo jednak broj prorektora i prorektorica”, dodao je rektor Ljutić.
U okviru svečanosti održan je i okrugli stol na temu: “Uloga žena u znanosti i društvu” čiji su sudionici bili prof. Gloria Vickov, prof. Damir Sekulić, prorektorica za znanost i inovacije Sveučilišta u Splitu prof. Leandra Vranješ Markić, prorektor za pravne poslove i razvoj ljudskih potencijala prof. Željko Radić, gđa Višnja Grubišić iz “Brodosplita” i gđa Vesna Friedl iz Hrvatske gospodarske komore. Za vrijeme okruglog stola, sudionici su se upoznali s brojnim aktivnostima koje Hrvatska gospodarska komora, osobito Županijska komora Split, poduzima u smislu ravnopravnosti spolova, svjesni važnosti uloge žena u razvoju poduzetničkih aktivnosti i njihova velikog, a još uvijek nedovoljno iskorištenoga gospodarskog potencijala. Kako je navela gđa Friedl, kada bi se povećala rodna ravnopravnost, do 2050. godine BDP po stanovniku u EU-u porastao bi od 6,1 do 9,6%, jer ista donosi više radnih mjesta i veću produktivnost. Gđa Grubišić je predstavila perspektivu tvrtke “Brodosplit”, koja uvelike cijeni žensku ulogu u pretežno muškoj djelatnosti brodogradnje. – Većina žena zaposlenih u “Brodosplitu” radi na upravljačkim pozicijama, a sve one ujedno uživaju niz beneficija kako bi se maksimalno zaštitila njihova uloga, radom od kuće, čuvanjem radnih mjesta kod obiteljskih obveza, planiranjem izgradnje vrtića unutar tvrtke – kazala je Grubišić.
Dekanica prof. Vickov, jedna od dviju dekanica u aktualnom sazivu Senata, naglasila je kako uzroke još uvijek postojećih mehanizama spolne diskriminacije, osobito u kontekstu podzastupljenosti žena na rukovodećim funkcijama u javnom sektoru, treba, između ostaloga, tražiti u višestoljetnom definiranju žene kao nekoga tko se, po svojoj prirodi i krepostima, realizira prvenstveno kroz obitelj i kućanstvo. Percepciju žene potrebno je u mnogo čemu mijenjati na gotovo svim razinama društvenog promišljanja i djelovanja te osigurati svekoliku logističku potporu koja bi ženama omogućila ravnopravne uvjete i kriterije za ostvarivanje njihove karijere. Prorektorica prof. Vranješ Markić prezentirala je udio žena po zvanjima na Sveučilištu u Splitu te se pokazuje znatno opadanje počevši od mlađih istraživača, preko docenata do redovitih profesora u trajnom zvanju. Također je navela nedavno globalno istraživanje Elseviera koje je usprkos napretku u zadnjem desetljeću identificiralo postojanje razlika u stupnju mobilnosti, broju objavljenih članaka i količini projekata, ovisno o spolu, gdje su žene u podčinjenom položaju.

Kako je zaključio dekan prof. Sekulić, razlog nije u diskriminaciji na radnom mjestu, već u činjenici da je ženama inače teže u životu, što je prirodno i društveno uvjetovano. Dekan Sekulić je pritom naglasio da je potrebno rješavati uzrok, a ne posljedicu. Također, osvrnuo se i na rodnu nejednakost i druge razloge zbog kojih mlade osobe napuštaju našu državu. Kada se analizirala činjenica da su neki fakulteti prirodno muški, odnosno ženski, prorektor prof. Radić je sugerirao da se na vrijeme, još u školama počne raditi na aktivnostima koje za cilj imaju smanjivanje spolne nejednakosti i podjele poslova na tradicionalno “muške i ženske”.
Na kraju svečanosti doc. Mia Perić s Kineziološkog fakulteta u Splitu, zajedno sa studentima, prikazala je primjer dobre prakse, odnosno nagrađeni slučaj uključivanja muškog studenta u mješoviti duet na državnom natjecanju u sinkroniziranom plivanju, čime su srušene predrasude drugih studenata o tome da je to samo “ženski sport”.



