Sveučilišta i njihova uloga u razvoju inovativnih karijera

Međunarodna konferencija „Fostering Innovative Careers“ („Poticanje inovativnih karijera“) otvorena je jučer na Sveučilištu u Zagrebu koje je u suradnji s mrežom sveučilišta UNICA, inicijativom Science|Business te lokalnim timom saveza europskog sveučilišta UNIC – European University of Cities in Post-Industrial Transition organiziralo ovaj skup. Događanje je okupilo predstavnike akademske zajednice, javnog sektora i inovacijskog ekosustava iz različitih dijelova Europe koji su raspravljali o ulozi sveučilišta u razvoju inovativnih karijera i jačanju europske konkurentnosti.

Kao domaćin i aktivan partner u europskom sveučilišnom savezu UNIC, Sveučilište u Zagrebu istaknulo je svoju stratešku ulogu u jačanju međunarodne suradnje, razvoju talenata te povezivanju obrazovanja, istraživanja i društvenog utjecaja. Sudjelovanje u mreži sveučilišta UNICA dodatno je naglasilo važnost institucionalne suradnje i umrežavanja europskih sveučilišta u poticanju razvoja inovativnih karijera, razmjeni dobrih praksi te jačanju uloge sveučilišta u društvenom i gospodarskom razvoju Europe.

POVEZIVANJE INOVACIJSKIH EKOSUSTAVA

Konferenciju je otvorio prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Jurica Pavičić. Izrazivši dobrodošlicu svim sudionicima, istaknuo je kako Sveučilište u Zagrebu prepoznaje prilike i izazove povezivanja različitih inovacijskih ekosustava.

– Europa se danas suočava s potrebom jačanja konkurentnosti, otpornosti i strateške ekonomske autonomije. Dok tražimo zajednička europska rješenja, moramo također priznati da snaga Europe leži u njezinim državama i institucijama. Rješavanje sadašnjih izazova zahtijeva ne samo koordinaciju na razini Europske unije, već i vodstvo, predanost i kreativnost na razini nacionalnih institucija. Upravo tu, sveučilišta imaju ključnu ulogu. Ona nisu samo centri znanja – ona su pokretači transformacije. Sveučilišta obrazuju buduće naraštaje, potiču istraživanja i otkrića te stvaraju mostove između različitih disciplina, sektora i društava, rekao je prof. dr. sc. Jurica Pavičić.

Sudionicima skupa u uvodnom dijelu konferencije obratili su se i Edit Herczog, predsjednica inicijative Science|Business i Luciano Saso, glavni tajnik UNICA-e.

– Na ovoj konferenciji govorit ćemo o nekoliko ključnih tema. Jedna od njih je ubrzavanje transfera znanja na tržište, potom je važno povezivanje istraživanja s inovacijama i izlazak na tržište, kao i razvoj vještina istraživača i inovatora. „Skill up“ zapravo znači sveobuhvatno unaprjeđenje kompetencija, istaknula je Edit Herzog iz Inicijative Science|Busines. Mreža Science|Business Widening potiče inovacije, okuplja sveučilišta, tvrtke te istraživačke i političke organizacije, te povezuje industriju, istraživanje i javne politike.

EUROPA MORA SNAŽNIJE ULAGATI U INOVACIJE

Uvodno online predavanje o važnosti poticanja inovativnih karijera održao je prof. dr. sc. Manuel Heitor, redoviti profesor na Instituto Superior Técnico Sveučilišta u Lisabonu. Od studenoga 2015. do ožujka 2022. bio je ministar znanosti, tehnologije i visokog obrazovanja u portugalskoj vladi, a od ožujka 2005. do lipnja 2011. obnašao je dužnost državnog tajnika istoga ministarstva. Počasni doktorat znanosti i tehnologije Sveučilišta Carnegie Mellon primio je 2022. godine, a nominiran je za „IST istaknutog profesora“. Osim inženjerskih istraživanja, Manuel Heitor objavljivao je radove u međusobno povezanim područjima upravljanja tehnologijom, inovacija te znanosti i politike visokog obrazovanja.

Na početku svog izlaganja profesor Heitor izrazio je žaljenje što nije mogao doći na ovu važnu konferenciju u Zagreb. Naglasio je da se Europa trenutačno suočava s brojnim problemima i izazovima koji zahtijevaju kreativna rješenja. Istaknuo je važnost uključivanja građana, istraživača i inovatora te korištenja znanosti i tehnologije za izgradnju bolje budućnosti.

– U današnjem globalnom kontekstu rastućih neizvjesnosti, Europa mora snažnije ulagati u istraživanje i inovacije te biti bolje pripremljena za buduće izazove. To je jedini način da očuvamo naše sustave socijalne skrbi i osiguramo budućnost za nove naraštaje, upozorio je profesor Manuel Heitor.

ISTRAŽIVAČKE KARIJERE U AKADEMSKOJ ZAJEDNICI

U nastavku programa prvoga dana konferencije održane su dvije panel rasprave. Tema prvog panela je bila „Istraživačke karijere u akademskoj zajednici“, a sudionici su bili: Simon Marti, voditelj Vijeća za doktorsko obrazovanje, Europska sveučilišna udruga, Mostafa Moonir Shawrav, izvršni direktor, Udruga alumnija Marie Curie, Archie Clements, prorektor za istraživanje i inovacije, Sveučilište Queen’s u Belfastu, Marcela Linková, voditeljica Centra za znanost, Institut za sociologiju, Češka akademija znanosti, Vladislav Slavov, voditelj sektora za međunarodne programe i razmjenu, Tehničko sveučilište u Sofiji, izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Panelom je moderirao Luciano Saso, glavni tajnik mreže UNICA.

Mostafa Moonir Shawrav istaknuo je da je u nekim europskim zemljama istraživači još uvijek nisu prepoznati kao profesionalci, što utječe na njihovu socijalnu sigurnost. Naglasio je u procjeni istraživanja nužno uvođenje uravnoteženog pristupa koji kombinira kvantitativne i kvalitativne pokazatelje, uz uvažavanje razlika među disciplinama.

– Europa nastoji harmonizirati ove procese i biti globalni predvodnik, uz važnu ulogu mobilnosti istraživača, rekao je Moonir Shawrav koji ima bogato iskustvo u istraživačkim projektima.

Miroslav Rajter je istaknuo kako se akademska zajednica suočava s velikim problemima vezanim uz integritet istraživanja. Istraživanja pokazuju da je značajan dio znanstvenih radova upitan ili netočan. Naglasio je kako sustav u vrednovanju treba biti naročito oprezan kako se ne bi stvarale podjele i poticale nepoštene prakse.

Druga panel rasprava pod nazivom „Karijere u javnom sektoru – od lokalne do europske razine“ kojom je moderirala Edit Herczog, predsjednica inicijative Science|Business Widening okupila je vrsne govornike među kojima su bili: Olga Borissova, vodeća savjetnica u Agenciji Europske unije za suradnju regulatora energetike, prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu
i Gabrijela Radić, RISE Research and Innovation Services, direktorica i voditeljica podružnice u Splitu.

STVARANJE RADNIH MJESTA

Drugoga dana konferencije održane su još dvije panel rasprave „Stvaranje radnih mjesta“ i „Kako oblikovati budućnost?“. Moderatorica prvog panela je bila Denitsa Nikolova, voditeljica programa, Science|Busines, a govornici: prof. dr. sc. Nina Begičević Ređep, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu, dr. sc. Miro Hegedić, EIT Community Officer, EIT Community Hub Croatia; partner, Smion i Gabriela Kostovska Bogoeska, direktorica Zaklade za menadžment i industrijska istraživanja. Panelisti su pokušali dati odgovore i ponuditi strategije važne za aktualni problem s kojim se susreće Europa, a to je stvaranje radnih mjesta i jačanje konkurentnosti.

Sudionici drugog panela „Kako oblikovati budućnost?“ su bili: Eszter Salamon, izvršna direktorica, Parents International, prof. dr. sc. Gojko Bežovan, Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu i Dipti Pandya, predsjednica Europske udruge menadžera i administratora istraživanja (EARMA); direktorica istraživanja u University College Dublin, Međunarodna mreža društava za istraživačko upravljanje (INORMS), a raspravom je moderirala Edit Herczog iz Science|Business Widening.

Uloga sveučilišta u ostvarivanju europskih težnji u području konkurentnosti, neupitna je i  važna – jedan je od zaključaka konferencije. Također, neophodno je na vrijeme prepoznati prepreke u području obrazovanja i sukladno te pravovremeno djelovati u provedbi donesenih odluka. Istaknute su i prilike za studente i mlade stručnjake te istraživače koji ulaze na tržište rada, a naglašena je i potreba za snažnijim povezivanjem obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva i društva, odnosno sveučilišta s industrijom i javnim politikama.