U povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu, u svečanoj dvorani Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL održana je svečana sjednica Senata.
Nakon pozdravnoga obraćanja rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, svečanost je započela pozdravnim govorima visokih uzvanika.
Prva se skupu obratila predsjednica Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Ivona Josipović koja je, čestitajući ovu veliku obljetnicu svojoj Almi Mater posebno istaknula važnost suradnje svih aktera u sustavu kako bi se unaprijedilo studiranje svih studenata. „Kao predstavnica studenata, buduće generacije nositelja znanosti, svjesni smo ključne uloge koju visoko obrazovanje ima kako za studente tako i za društvo u cjelini. Voljeli bismo stoga vidjeti nastavak povećanja ulaganja u znanost i visoko obrazovanje, što je posebno važno zbog brzine inovacija i promjena oko nas. No najveće je ulaganje ono u studente jer kvaliteta našega obrazovanja danas izravno utječe na naš budući doprinos znanosti.“
Uslijedilo je obraćanje predsjednika Rektorskoga zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Dragana Ljutića, rektora Sveučilišta u Splitu, koji je istaknuo važnu ulogu koje je Sveučilište u Zagrebu imalo u osnivanju i razvoju drugih sveučilišta u Hrvatskoj. Rekavši kako su hrvatska sveučilišta prepoznata u međunarodnom prostoru, što je vidljivo kroz intenciju mnogih izvrsnih međunarodnih visokoobrazovnih institucija da ostvare suradnju s hrvatskim sveučilištima, posebno je istaknuo da je visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj kvalitetno te da je nužno daljnje ulaganje u ovaj sustav. „Novac uložen u znanost omogućava da postajemo bolji i kvalitetniji, a sve za naše studente.“, rekao je rektor Ljutić.
Podsjetivši se duge povijesti Sveučilišta u Zagrebu i njegovih veza s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, akademik Frano Parać, potpredsjednik HAZU, rekao je kako su ove dvije institucije tijekom stvaranja moderne hrvatske nacije bile „duhovna, i intelektualna snaga, što nas obvezuju da budemo i danas. Naše dvije institucije trebaju uvijek biti glas razuma u okolnostima kada se čini da prevladavaju razne iracionalnosti, destrukcija i negativna energija.“
Izrazivši zadovoljstvo što pozdravlja skup u prigodi velike obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, koje je stožerna institucija visokoga obrazovanja, znanosti, istraživanja i inovacija u RH, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević naglasio je kako je Zagreb sveučilišni grad. U svome se govoru posebno osvrnuo na projekte koje Sveučilište i Grad zajednički ostvaruju, prvenstveno na kampus Borongaj, koji predstavlja jedan od strateških projekata. „Dužnost je Grada, posebno kroz prostorno planiranje, prilagoditi urbanistički plan kako bi odgovorio na nove potrebe Sveučilišta, kao i da bude investitor u izgradnji prometne infrastrukture, počevši od one tramvajske pa sve do cestovne, te da u suradnji s Hrvatskim željeznicama, što je plan i potreba, izgradi podvožnjak prema Mandlovoj ulici. Tek će tada, vjerujem, kampus Borongaj ostvariti svoj puni potencijal“, rekao je gradonačelnik Tomašević.
U ime predsjednika Vlade RH skupu se obratio državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak. Izrazivši čestitke u povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu i njegove obljetnice istaknuo je kako su znanost i obrazovanje „javno dobro i ključ za postizanje osobnoga, društvenoga te gospodarskoga razvoja, a ljudi su njegov najdragocjeniji dio. Stoga je ulaganje u ljude i modernizacija sustava obrazovanja i znanosti strateško pitanje hrvatske budućnosti i ključan cilj za ovu Vladu“, rekao je državni tajnik. Također, istaknuo je kako je tijekom posljednjih godina povećano ulaganje kako u ovaj sustav tako i u njegovu infrastrukturu. „Naš je cilj izgradnja sustava koji potiče izvrsnost, inovativnost i kreativnost, a da bi se to postiglo nužno je imati moderan sustav obrazovanja koji je učinkovit i međunarodno prepoznat, kako bi buduće generacije dobile potrebne vještine i znanja.“
U ime predsjednika Hrvatskoga sabora skupu se obratila saborska zastupnica i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu prof. dr. sc. Vesna Bedeković. Istaknuvši kako Sveučilište u Zagrebu predstavlja više od polovine hrvatske akademske zajednice, posebno je naglasila njegovu obvezu u stvaranju intelektualnoga kapitala Republike Hrvatske. „Znanje, znanost, obrazovanje i kultura važni su čimbenici pozicioniranja Hrvatske kako u europskoj obitelji tako i u globaliziranom svijetu, posebno u trenutnim neizvjesnim i izazovnim okolnostima. Stoga su znanost i obrazovanje strateški važni za razvoj hrvatskoga društva.“
Osvrnuvši se na povijesne okolnosti razvoja Sveučilišta, te govoreći o početcima i razvoju pismenosti u širem povijesnom kontekstu, Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović istaknuo je kako je Sveučilište u Zagrebu važna znanstveno-obrazovna institucija u koju se trebaju ugledati sve ostale visokoobrazovne institucije u Republici Hrvatskoj. Riječ je o „dobroj instituciji koja je obrazovala generacije mladih koje su, svaka u svoje doba, gradile hrvatsku naciju“, zbog čega je ono jedno od naših „malih ponosa“. Izrazivši nadu da će se, nakon obnove od potresa, Sveučilište vratiti u svoju povijesnu zgradu u centru grada, Predsjednik je rekao kako vrijednost institucije nisu zgrade, nego ljudi – nastavnici, studenti i svi koji pridonose njegovu djelovanju.
Svečana sjednica Senata nastavljena je izlaganjem rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića koji je govorio o perspektivama razvoja te aktualnim i budućim aktivnostima i inicijativama Sveučilišta u Zagrebu na početku 355. akademske godine. Između ostaloga, rektor se posebno osvrnuo na obnovu zgrada i infrastrukture nakon potresa, korake u realizaciji strateškoga projekta Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj, sudjelovanje Sveučilišta u alijansi europskih sveučilišta UNIC, unapređenje indikatora vrednovanja sveučilišta, rad na sveučilišnim dokumentima i strategijama, pokretanje novih inicijativa u svrhu pokretanja novih partnerstava u zemlji i inozemstvu, i dr. Ponovivši svoju poruku od prije godinu dana sa svečane inauguracije, rektor Lakušić je rekao kako „dobrota, ljubav, povjerenje, zajedništvo, studenti u središtu, veze s gospodarstvom, sinergija, otvorena znanost i moderno poučavanje predstavljaju Sveučilište u 21. stoljeću“ te da upravo na taj način Uprava sagledava i daljnji razvoj Sveučilišta u Zagrebu.
Rektor je posebno naglasio i aktualne aktivnosti koje se provode na Sveučilištu: završetak Strategije digitalne transformacije Sveučilišta za razdoblje od 2023. do 2030. godine, formiranje Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu, kao i Savjeta alumna Sveučilišta, daljnji rad na unapređenju indikatora vrednovanja sveučilišta (izrađene su mjere s ključnim aktivnostima), cjelovita obnova 5. i 6. paviljona u SD Stjepan Radić (za provedbu rekonstrukcije dobivena je građevinska dozvola), izrada projektno-tehničke dokumentacije za nove studentske domove na Borongaju (1500 ležaja) koja je pokrenuta jednako kao i izrada projektno-tehničke dokumentacije za novu multifunkcionalnu sportsku dvoranu na Borongaju, i dr.
Na svečanoj sjednici Senata dodijeljene su godišnje nagrade Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2022./2023.
Nagradom Fran Bošnjaković nagrađeni su prof. dr. sc. Hrvoje Kušić s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije i prof. dr. sc. Igor Kuzle s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
Nagradu Andrija Mohorovičić dobili su prof. dr. sc. Dubravka Matković-Čalogović i prof. dr. sc. Dario Vretenar s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta.
Nagrada Andrija Štampar na svečanoj sjednici Senata dodijeljena je prof. dr. sc. Ivi Alajbeg sa Stomatološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Karmeli Barišić s Farmaceutsko-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Petru Džaji s Veterinarskoga fakulteta, prof. dr. sc. Davoru Ježeku s Medicinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Milovanu Kubatu s Medicinskoga fakulteta.
Nagradom Ars summa Universitatis nagrađeni su doc. art. Ana Božičević s Akademije likovnih umjetnosti, izv. prof. art. Andreja Jeličić s Akademije dramske umjetnosti, prof. art. Berislav Šipuš s Muzičke akademije i red. prof. art. Renata Waldgoni s Arhitektonskoga fakulteta.
Godišnja nagrada Praemium biotechnicum dodijeljena je prof. dr. sc. Ini Čuriku s Agronomskoga fakulteta, prof. dr. sc. Kati Galić s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta i prof. dr. sc. Vladimiru Jambrekoviću s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.
Nagradom Viktor Žmegač nagrađena je prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović s Filozofskoga fakulteta.
Nagrada Alica Wertheimer Baletić na svečanoj je sjednici Senata dodijeljena prof. dr. sc. Tomislavu Hernausu s Ekonomskoga fakulteta.
Tijekom sjednice, rektor je dodijelio i posebna priznanja studentima i profesorima koji su u protekloj akademskoj godini pridonijeli djelovanju Sveučilišta.
Ani Šiškov, studentici Akademije dramske umjetnosti rektor je dodijelio posebno priznanje za autorstvo i međunarodni uspjeh filma Nije pristojno plesat po grobu koji je nagrađen glavnom nagradom na Festivalu diplomskoga filma Niš u Republici Srbiji, te prikazan na domaćim i europskim festivalima u Grčkoj, Crnoj Gori i Portugalu.
Student Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Josip Rešetar dobio je posebno priznanje za međunarodni uspjeh u znanosti i struci ostvaren koautorstvom rada Diet Quality and Its Association with Lifestyle and Dietary Behaviors among Croatian Students during Two COVID-19 Lockdowns, koji je objavljen u znanstvenom časopisu FOODS pod mentorstvom prof. dr. sc. Donatelle Verbanac.
Posebno rektorovo priznanje dodijeljeno je i studentu Fakulteta elektrotehnike i računarstva Mateju Fabijaniću za međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu u sklopu Laboratorija LAPOST na projektu Hektor te za objavljene radove na međunarodnoj recenziranoj konferenciji OCEANS 2022, Hampton Roads i u Q1 časopisu MDPI JMSE 2023 Journal of Marine Science and Engineering.
Rektor je posebno priznanje dodijelio i studentici Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije Alegri Vezjak Fluksi za međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu ostvaren koautorstvom rada Impact of Polymer Chain Rearrangements in the PA Structure of RO Membranes on Water Permeability and N-Nitrosamine Rejection, objavljenom u znanstvenom časopisu Molecules.
Posebno priznanje na svečanoj sjednici Senata dobila je i studentica Fakulteta strojarstva i brodogradnje Tara Knežević za objavljivanje rada Physical Education Exercises Validation Through Child-Humanoid Robot Interaction, koji objedinjuje suradnju triju međunarodnih fakulteta i jednoga instituta, značajnoga u području zdravstvene dobrobiti djece, na robotičarskoj konferenciji RAAD 2023 te u časopisu Mechanisms and Machine Science, Springer.
Student Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Frano Vidaković posebno je priznanje dobio za međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu objavljivanjem rada Sidelined seashells: reappraisal of the Middle Triassic ammonoids of Samobor and Žumberak Mts. (north-western Croatia) and their systematics and biostratigraphic implications, objavljenom u časopisu rangiranom Q1 za paleontologiju, a Q2 za geologiju i stratigrafiju.
Domagoj Mrnjavčić, student Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, posebno je rektorovo priznanje dobio za koautorstvo u objavljivanju dvaju stručnih i jednoga znanstvenoga rada (European energy security and independence, Security of supply in European natural gas market and analysis of natural gas price trends in 2022 i Improving wellbore stability by applying drilling mud with Fe2 O3 nanoparticles) na domaćim i međunarodnim konferencijama te u časopisu Machines, Technologies, Materials.
Studentice Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Tena Risek i Matea Raljević posebno su priznanje dobile za osvojenu brončanu medalju u velikoj konkurenciji na natjecanju u strukovnom obrazovanju i vještinama EuroSkills Gdan´sk 2023 u disciplini Fashion Design and Technology Team Challenge.
Marija Soldo, studentica Učiteljskoga fakulteta, na svečanoj je sjednici dobila posebno rektorovo priznanje za osvojeno treće mjesto u košarci kao članici 3X3 U23 hrvatske ženske reprezentacije na Trećim mediteranskim igrama na pijesku u Grčkoj 2023.
Za uspješno vođenje sveučilišnoga interdisciplinarnoga specijalističkoga studija Intelektualno vlasništvo te za promicanje Sveučilišta u Zagrebu u kontekstu intelektualnoga vlasništva priznanje je dobila prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković.
Priznanje za dugogodišnje vođenje Povjerenstva za doktorske radove Sveučilišta u Zagrebu, što je doprinijelo podizanju kvalitete doktorskih studija, rektor je dodijelio prof. dr. sc. Vesni Tomašić.
Na sjednici je posebno priznanje za najviše dosege u području sveučilišnoga prava, nomotehnike i pravnih akata dodijeljeno Odboru za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu, dok je Ured za sport Sveučilišta u Zagrebu priznanje dobio za izniman doprinos u razvoju sporta na Sveučilištu i postizanju vrhunskih sportskih rezultata u 2022. godini.
Program svečane sjednice Senata nastavljen je dodjelom počasnih zvanja professor emeritus.
Počasno zvanje dobilo je 15 profesora Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu u mandatu 2014. – 2018. i 2018. – 2022., prof. dr. sc. Mladen Božičević (Geotehnički fakultet), prof. dr. sc. Asja Čelebić (Stomatološki fakultet), prof. dr. sc. Marijan Herak (Prirodoslovno-matematički fakultet), prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol (Fakultet hrvatskih studija), prof. dr. sc. Nenad Moačanin (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Vladimir Mrljak (Veterinarski fakultet), prof. dr. sc. Vladimir Mrša (Prehrambeno-biotehnološki fakultet), prof. dr. sc. Željko Potočnjak (Pravni fakultet), prof. dr. sc. Marko Pranjić (Fakultet hrvatskih studija), prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Željko Štih (Fakultet elektrotehnike i računarstva), prof. dr. sc. Tomo Udiljak (Fakultet strojarstva i brodogradnje), prof. art. Maja Rodica Virag (Akademija dramske umjetnosti) i prof. dr. sc. Milena Žic-Fuchs (Filozofski fakultet).
Svečana sjednica Senata završila je akademskom himnom Gaudeamus igitur.
Svečanoj Sjednici Senata u povodu početka 355. akademske godine nazočili su brojni uzvanici, rektori hrvatskih i stranih sveučilišta, prorektori, dekani, profesori te drugi visoki gosti.
Podsjetimo, svečana sjednica Senata održana je u povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Tjedna Sveučilišta, koji se organizira od 3. do 11. studenoga 2023. Tijekom manifestacije održava se niz događanja.
