Ovakav uspjeh na međunarodnim izložbama inovacija, od kojih je za dvije (Kanada i Koreja) dobila izravan poziv od organizatora jer su je uočili na ranijim natjecanjima, svakako je vrijedno postignuće i ponos za matični fakultet i Sveučilište u Zagrebu. Uspjeh je time veći jer u području gospodarenja radioaktivnim otpadom i istrošenim nuklearnim gorivom nema suviše znanstvenika u svijetu, a osobito u Hrvatskoj.
Kolegica Galla Uroić nastavila je baviti se ovom temom i upisom na doktorski studij te je prijavila temu okvirnoga plana istraživanja pod nazivom “Ocjena utjecaja saturacije bentonita na tlak bubrenja, sigurnost i uporabivost na odlagalištu istrošenog nuklearnog goriva i visokoradioaktivnog otpada”.
Primjer mlade znanstvenice Galle Uroić može biti uzor i motivacija srednjoškolcima, osobito djevojkama, da se odluče upisati neke od tehničkih fakulteta, u smjeru održivoga razvoja i korištenja izvora energije s ciljem smanjenja zagađenja okoliša.
Kao osoba koja govori tri strana jezika (ruski, engleski i švedski) te posjeduje niz certifikata iz područja računalnih tehnologija koje je stekla kao studentica, uključujući programiranje, numeričko modeliranje, GIS, numeričko i fizičko 3D modeliranje te obradu multimedije, a osobito kao koautorica tri znanstvena članka i nositeljica šesnaest certifikata Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), svakako je mogla konkurirati za posao i studij bilo gdje u svijetu.
Ipak, odlučila je ostati u Hrvatskoj i na Sveučilištu u Zagrebu, čime je pokazala da joj je draži doprinos znanosti i boljitku svoje zemlje od bilo čega drugoga.
