Svaki stomatološki zahvat danas mora biti u potpunosti bezbolan

Prof. dr. sc. Zrinka Tarle na čelu je Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od listopada 2018. godine, a nedavno je za dekanicu izabrana u drugi mandat. Kako nam otkriva, nastojala je ostvariti sve zacrtano prethodnim programom. Zbog nepredviđenih, izvanrednih okolnosti pandemije i potresa, napravljeni su i dodatni iskoraci u smislu organizacije nastave na daljinu te uređenja oštećenih prostora.

Tijekom četiri mandata, odnosno jedanaest godina rada u Dekanskom kolegiju, kao član uprave Stomatološkoga fakulteta na mjestu prodekana za znanost i doktorski studij, intenzivno je sudjelovala u radu Fakulteta i spoznala, kaže, sve obveze koje iziskuje zahtjevna funkcija dekana.

Od 2011. godine redovita je profesorica u trajnom zvanju na Zavodu za endodonciju i restaurativnu stomatologiju te voditeljica dva predmeta u integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju na hrvatskom i engleskom programu, tri u poslijediplomskom specijalističkom te dva u poslijediplomskom doktorskom studiju. Obnašala je i obnaša brojne funkcije, među kojima svakako valjda izdvojiti predsjedanje Radnom skupinom za obrazovanje i edukaciju u dentalnoj medicini pri Ministarstvu zdravstva te članstvo u Nacionalnom povjerenstvu za djelatnost dentalne medicine.

– Motivirana sam jer čvrsto vjerujem da svojim dosadašnjim iskustvom dekanice, znanjem i zalaganjem mogu unaprijediti nastavnu, znanstveno-istraživačko-inovacijsku i međunarodnu aktivnost na zadovoljstvo studenata, nastavnika i ostalih zaposlenika te suradnika fakultet, ističe Zrinka Tarle.

Što će vam biti prvi koraci, u kojem smjeru ide vaša vizija razvoja Stomatološkog fakulteta?

S obzirom na to da je uporište suvremenog društva znanje, vizija Stomatološkoga fakulteta je unaprjeđenje obrazovne, znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti te osiguravanje vodeće pozicije u području dentalne medicine u zemlji i europskom okružju kao jamstvo izobrazbe budućih doktora dentalne medicine, specijalista i doktora znanosti koji udovoljavaju svim kriterijima izvrsnosti.

Zasnovana na tradiciji, nastavna djelatnost na Stomatološkom fakultetu neprekidno se unaprjeđuje i usklađuje s europskim i svjetskim trendovima. Tako se od akademske godine 2017./2018. integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Dentalna medicina izvodi i na engleskom jeziku. Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Dentalna medicina također se izvodi na engleskom jeziku i namjera mi je maksimalno internacionalizirati studij dvojnim mentorstvima s kolegama s prestižnih učilišta iz Europe i svijeta te povećati broj doktorata pisanih na engleskom jeziku kako bi se tako približila vrijednost naših programa inozemnim studentima i nastavnicima.

Stomatološki fakultet ima dugogodišnju tradiciju uključivanja svjetskih stručnjaka iz različitih područja stomatologije u svoje nastavne i znanstvene aktivnosti u svojstvu gostujućih profesora. Takva suradnja oplemenjuje nastavni proces, poboljšava znanstvenu produktivnost i podiže međunarodnu prepoznatljivost Fakulteta.

Kadrovska politika iznimno je bitna u artikuliranju stavova i promišljanju budućnosti Stomatološkoga fakulteta. Ljudi su temelj uspjeha i nositelj svih aktivnosti

U ovom mandatnom razdoblju usvojen je I novi jednogodišnji poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij Dentalno-medicinski turizam. Predložena su tri nova jednogodišnja studija: interdisciplinski studij Estetika lica, Dentalna protetika te Endodoncija i restaurativna dentalna medicina čije prihvaćanje i početak provođenja očekujemo početkom mog novog mandata.

IZNIMAN INTERES MLADIH

Kako ste zadovoljni dosadašnjim djelovanjem fakulteta, stručnošću kadra, opremljenošću i u kojem se segmentu mogu napraviti pomaci nabolje?

Jako sam zadovoljna. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu najstarija je i najprepoznatljivija visokoškolska ustanova u području dentalne medicine u Republici Hrvatskoj. Već 73 godine djeluje kao respektabilna institucija najprije kao Odontološki odsjek Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 1962. kao jedina samostalna visokoškolska ustanova za izobrazbu doktora dentalne medicine u zemlji.

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Dentalna medicina trogodišnji je studij čijim se završetkom stječe 180 ECTS bodova i akademski stupanj doktor znanosti.
Znanstveno-istraživački rad na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ima jako dugu tradiciju. Prvi doktorat obranjen je 29. prosinca 1965. godine.
Resorno ministarstvo je 21. veljače 2008. godine izdalo je dopusnicu za izvođenje doktorskog studija na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Ovaj program jedini je poslijediplomski doktorski studij u području dentalne medicine u Republici Hrvatskoj i ne preklapa se niti s jedni drugim programom na nekoj od sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Ako pogledamo strukturu nastavnika, 2015. godine na Stomatološkom fakultetu bilo je svega 28 docenata uz 84 izvanredna i redovita profesora. 2018.-e je situacija bila daleko logičnija pa se tako, uz 82 izvanredna, redovita i redovita profesora u trajnom zvanju, broj docenata popeo na 55. Danas, 2021. imamo 28 redovitih profesora u trajnom zvanju, 30 redovitih profesora, 34 izvanredna profesora, 42 docenta, 13 poslijedoktoranada i 19 asistenata. Mogu reći da piramida donekle poprima svoj pravi oblik od docenta na više, međutim baza još uvijek nedostaje. Cilj u novom mandatu je zanavljati mladi kadar, buduće nastavnike u suglasnosti s predstojnicima zavoda, a prema kriterijima izvrsnosti, uključujući povratak naših alumni s prestižnih inozemnih sveučilišta.

Znanstveno-nastavni djelatnici Stomatološkoga fakulteta su temeljem rezultata svog znanstvenog, nastavnog i stručnog djelovanja stekli visoku razinu prepoznatljivosti na nacionalnom, regionalnom i svjetskom nivou. Dokazi za to su brojni radovi objavljeni u najjačim svjetskim stomatološkim časopisima i njihovi citati, velik broj konferencija na koje su pozvani kao predavači, te iznimno dobra posjećenost programa trajne izobrazbe stomatologa koje organiziraju. Sve to skupa znači da znaju i imaju što za reći i pokazati u području svog djelovanja.

Što se tiče opremljenosti, klinička radna mjesta za praktičnu nastavu studenata izvrsno su opremljena. U prvom mandatu nabavljena je vrijedna znanstvena oprema najvećim dijelom financirana od projekata HRZZ-a, Sveučilišnih potpora i sredstvima Fakulteta. U novom mandatnom razdoblju planira se daljnja nabavka znanstvene opreme kao i osiguravanje većeg i adekvatnijeg prostora za znanstvenu opremu.

Kakav je zadnjih godina interes mladih za upis na stomatologiju?

Interes mladih za upis na studij Dentalne medicine je izniman i uvijek je višestruko veći interes od mogućnosti prijema zbog ograničene upisna kvote.

Stoga, zasigurno mogu reći da visoki upisni kriteriji koji uključuju 3 obvezna predmeta (A razina) i 3 izborna predmeta uz provjeru psihomotoričkih sposobnosti selektiraju najbolje učenike za naš Fakultet.

Ako bismo usporedili oralno zdravlje Hrvata prije 20, 30 godina i danas, daleko je bolje, ali ipak moram priznati da po mjerljivim kriterijima još uvijek zaostajemo za naprednim europskim zemljama

ORALNO ZDRAVLJE HRVATA

Je li fakultet radio kakva istraživanja o oralnom zdravlju i oralnim higijenskim navikama Hrvata? Kakva je situacija danas naspram vremena prije 20, 30 godina?

Na Fakultetu su se radila brojna istraživanja o svim segmentima oralnog zdravlja i oralno-higijenskim navikama, ali to je sada posebna tema.Oralno zdravlje je pod utjecajem promjena iskustava, percepcije, očekivanja i sposobnosti prilagodbe pojedinca na okolnosti. Ako bismo usporedili oralno zdravlje Hrvata prije 20, 30 godina i danas, daleko je bolje, ali ipak moram priznati da po mjerljivim kriterijima još uvijek zaostajemo za naprednim europskim zemljama.

Zahvaćenost populacije zubnim karijesom mjeri se na temelju broja zuba s karijesom, broja izvađenih zuba i zuba s ispunom, a naziva se KEP-indeks. Sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, stanje oralnog zdravlja kod djece procjenjujemo nalazom karijesa, dok kod odraslih uz karijes procjenjujemo i stanje parodonta. Od 1938. godine KEP-indeks je relevantan u praćenju rasprostranjenosti karijesa kojom se Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koristi u procjeni oralnoga zdravlja, a pokazuje intenzitet, odnosno učestalost karijesa. Hrvatska je zbog visokoga KEP-indeksa (oko 4, ovisno o županiji) daleko od cilja koji je SZO postavila za 2020. godinu kao dio Health21 Policyja za Europu (KEP-indeks kod dvanaestogodišnjaka u prosjeku ne veći od 1,5 i najmanje 80 % šestogodišnjaka bez karijesa).

S kojim fakultetima i sveučilištima iz inozemstva surađujete?

Godinama njegujemo izvrsne odnose s dekanima i nastavnicima fakulteta u Münchenu, Zürichu i drugim izvrsnim sveučilištima u Europi i svijetu s kojima imamo brojne radove u najboljim svjetskim stomatološkim časopisima.

U 2013. godini, po prvi su puta potpisani Erasmus ugovori za dolaznu i odlaznu mobilnost studenata i nastavnika. Od tada do danas, potpisano je 15 Erasmus bilateralnih ugovora. Danas su aktivni ugovori sa sljedećim visokoškolskim ustanovama, od kojih su neke prestižne i u svjetskim okvirima: Ludwig Maximillian University Munich, Greifswald University, Hacettepe University, Semmelweis University Budapest, Catholic University of Portugal, Lisabon University, Complutense University Madrid, Catholic University of Valencia, Pavol Jozef Šafarik University Košice, Poznan University of Medical Sciences, University of Sassari, Ankara University, Sveučilište u Skopju, University of L’Aquila i University of Foggia.

Uz to, potpisani su još “Memorandum of Understanding” s Tufts University School of Dental Medicine (Boston), Varna University, Sao Paolo University i University of Brescia, Sveučilište u Ljubljani. Pregovori za sklapanjem ugovora s University of Connecticut School of Dental Medicine (Farmington) su se zbog COVID-a zaustavili.
Danas je na našem fakultetu aktivno 4 gosta-profesora, koji su izabrani ili potvrđeni u drugi mandat tijekom sadašnje uprave: na Zavodu za restaurativnu dentalnu medicinu prof.dr.sc. Reinhard Hickel (Ludwig Maximillians University München); na Zavodu za dentalnu antropologiju prof.dr.sc. Richard Scott (University of Nevada); na Zavodu za pedodonciju prof.dr.sc. Luc Marks (University of Groningen) i na Zavodu za oralnu medicinu prof. Nathaniel S. Treister (University of Harvard).

RAZINA KVALITETE OSCILIRA

Kakvi su vani stomatološki standardi i gdje biste svrstali hrvatsku stomatologiju na toj ljestvici kvalitete?

Hrvatska stomatologija vrlo visoko kotira. Ne postoje zahvati koji se u svijetu rade, a da se u Hrvatskoj ne rade. Što se kvalitete studiranja i obrazovanja tiče, također smo u korak sa svjetskim standardima. Upravljanje kvalitetom na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu temelji se na Sveučilišnom sustavu za osiguranje kvalitete i preduvjet je integracije u Europski prostor visokog obrazovanja.

Definitivno najkompleksniji problem Stomatološkoga fakulteta su nedostatni prostorni kapaciteti

U mom prethodnom mandatu uvela sam funkciju prodekan za kontrolu kvalitete što se pokazalo iznimno važnim.

Hrvatsku stomatologiju na ljestvici kvalitete svrstala bih visoko, ako gledamo dosege struke i znanosti, međutim problem je što razina kvalitete na nivou države u različitim područjima jako oscilira. Zadaća našeg Fakulteta je osigurati visoku razinu znanja i praktičnih vještina kako bi svaki novodiplomirani doktor dentalne medicine, ma gdje radio, imao čvrsto usađene kriterije.

Tijekom cijele ove akademske godine nastava se u Gundulićevoj održavala na pretkliničkoj i kliničkoj razini, tako da i u ovim najtežim mogućim pandemijskim uvjetima naši student nisu bili uskraćeni ni za praktičan rad ni za teorijske spoznaje.

---

O strahu od zubarske stolice

Kako gledate na raširenu bojazan javnosti od posjeta zubaru? Od malena nas nekako prati strah od zubarske stolice i bušilice, kod nekih taj straj potraje cijeli život. Što biste poručili ljudima koji se užasavaju posjeta zubaru?

Za mene je taj strah u potpunosti neopravdan. Svaki stomatološki zahvat danas može i mora biti u potpunosti bezbolan. Mislim da je ključan odnos povjerenja doktora dentalne medicine i pacijenta i potpuno sigurna poručujem da nema nikakvog razloga za problem odlaska stomatologu, a kamoli užasavanja.

Mi smo danas privilegirani da svojim pacijentima, zahvaljujući modernim tehnikama i materijalima i stečenim znanjima, možemo ostvariti sve njihove želje vezane uz zube, naravno one razumne i mnoge usrećiti na način koji si nekada nisu mogli ni zamisliti.

Upravo takvi ljudi maštaju o danu kad će netko izmisliti bezbolan popravak zuba. Koliko je stomatologija napredovala u tome segmentu i jesmo li blizu tog nedosanjanog bezbolnog uklanjanja karijesa ili vađenja zuba?

Za početne karijese postoji potpuno bezbolna terapija ozonom. Međutim, kako standard u Hrvatskoj češće predmnijeva ne baš uredne kontrolne preglede, najčešće je ipak potrebno intervenirati.

Bez obzira na to, lokalna anestezija je praktički bezbolna, a omogućava u potpunosti bezbolan zahvat. Prema tome ne postoji nedosanjani san, to je realnost. Za mnoge terapijske postupke anestezija nije niti potrebna. Jasno, naša je struka prilično zahtjevna i predmnijeva znanje, stručnost i spretnost terapeuta.

---

Bogata izdavačka djelatnost

Ovih je dana izašao vaš udžbenik na engleskom jeziku. Recite nam nešto više o izdavačkoj djelatnosti Stomatološkog fakulteta?

Jako sam sretna da je izašao moj udžbenik Restorative dental medicine. Ovaj je sveučilišni udžbenik sveobuhvatno štivo koje uključuje sve segmente bitne u razumijevanju teorijske i praktične razine restaurativne dentalne medicine: anatomska i biološka svojstva zubnih tkiva, anamnezu i dijagnostičke postupke u restaurativnoj dentalnoj medicini, razvojne anomalije zuba, procjenu stanja tvrdih zubnih tkiva, zubni karijes, dentalne traume, stomatološke instrumente i suho radno polje, minimalno invazivne preparacije, zaštitu pulpe…
Djelo je osam autora koji su svoje bogato kliničko i znanstveno iskustvo pretočili u 18 poglavlja.

Cilj uprave Fakulteta u prvom mandatu bio je poticati pisanje i objavljivanje sveučilišnih udžbenika i priručnika kako na hrvatskom tako i na engleskom jeziku čime će se značajno obogatiti i osuvremeniti stomatološka literatura te podići razina kvalitete hrvatskog i engleskog studija dentalne medicine. U mom prvom mandatu ostvarena je vrlo bogata publicistička djelatnost.

Objavljeno je pet sveučilišnih priručnika i udžbenika na hrvatskom i tri na engleskom jeziku, jedan je na engleskom odobren od strane Senata, a u postupku odobravanja su još dva na hrvatskom i jedan na engleskom jeziku.

U novom mandatu očekujemo izdavanje brojnih naslova na hrvatskom i engleskom jeziku.