Studenti pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima u nevolji

Pravna klinika je jedinica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osnovana 2010. koja se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći građanima. Pravnu pomoć pružaju studenti volonteri te ista prolazi kontrolu odvjetnika i profesora s Pravnog fakulteta.

Sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći Pravna klinika daje opće pravne informacije te izrađuje i pruža pravne savjete. Iako Pravna klinika nije ovlaštena zastupati stranke u sudskim postupcima, tijekom petnaest godina djelovanja, pružila je više od 22 tisuće besplatnih pravnih savjeta i općih pravnih informacija građanima iz cijele Hrvatske.

Najveći broj predmeta je zaprimljen u službenim prostorijama klinike, no dio predmeta zaprimljen je kroz vanjske klinike. Zahvaljujući projektu koji je financiran sredstvima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, studenti zaprimaju predmete u 17 gradova na području Republike Hrvatske, saznajemo od izv. prof. dr. sc. Ivane Kanceljak, voditeljice Pravne klinike:

“Time je omogućen pristup besplatnoj pravnoj pomoći i osim građanima koji nas ne mogu posjetiti u Zagrebu ili nisu u mogućnosti zahtjev poslati putem interneta. Broj upita svake godine raste, što pokazuje da smo prepoznati kao mjesto gdje građani mogu dobiti razumljiv, stručan i pristupačan pravni savjet. Ovo znači da smo pomogli tisućama građana koji su na ovaj način dobili barem neku vrstu pomoći i smjernice što mogu učiniti u svojoj pravnoj  situaciji!”

MNOGI TRAŽE POMOĆ TEK KAD SU VEĆ U PROBLEMU

Tijekom godina rada, rekli bismo prave „akademske četvrti“ postojanja, studenti Pravne klinike primijetili su da najviše upita dolazi iz područja građanskog prava. Bilo da se radi o suvlasničkim odnosima, ostavini, zaštiti vlasništva, ugovorima ili pak nedoumica iz područja obiteljskog prava, ovršnog prava do radnog prava (otkazi, neisplate plaća, mobbing).

Cijeli postupak je besplatan, a cilj je da građanin razumije koje su mu mogućnosti i prava

“Primijetili smo porast interesa i za pitanja iz područja zaštite potrošača i osiguranja, kao i online prijevare. Pitanja vezana uz inkluzivni dodatak su također u posljednjih nekoliko mjeseci veoma aktualna. Velika većina starijih građana ima upite u pogledu ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju ili oporukama. Također, dio predmeta su upiti iz područja upravnog prava, dok je najmanje predmeta iz kaznenog prava”, ističe profesorica Kanceljak.

A kako cijela priča funkcionira u praksi? Osoba koja treba pravnu pomoć Pravnom klinici se može obratiti osobno, putem telefona za vrijeme dežurstva, e-mailom ili putem ispunjavanja online obrasca na web stranici (https://klinika.pravo.hr/). Nakon zaprimanja predmeta, „studenti kliničari“ koji volontiraju u Klinici prouče predmet, konzultiraju se sa studentskim mentorima. Napisani pravni savjet ili opća pravna informacija šalje se akademskim mentorima (profesorima, docentima) ili vanjskim mentorima (odvjetnicima ili sucima te drugim pravnicima iz prakse) na provjeru i odobrenje. Tak nakon toga se savjet ili opća pravna informacija šalju strankama.

“Cijeli postupak je besplatan, a cilj je da građanin razumije koje su mu mogućnosti i prava. Pravna klinika ne zastupa pred sudom i ne sastavlja podneske (tužbe ili žalbe), već samo upoznaje građane u pravnim savjetima s njihovim pravnim mogućnostima te ih upućuje kome se i kako mogu obratiti kako bi riješili svoje pravne probleme. Naše postupanje je vezano odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji uređuje da su i pravne klinike jedan od pružatelja besplatne pravne pomoći. Tim zakonom je također propisano koji su uvjeti za zaprimanje stranaka”, jasna je naša sugovornica.

Profesorica dodaje kako rad studenta u Pravnoj klinici nije usmjeren samo na rješavanje predmeta koji su zaprimljeni u samo klinici. Često se, naime, organiziraju radionice u suradnji s udrugama putem kojim educiraju određene ugrožene skupine građana ili osobe sa specifičnim problemima o njihovim pravima i načinima ostvarivanja tih prava.

Što su protekle godine funkcioniranja Pravne klinike pokazale studentima pa onda i profesorima Pravnog fakulteta, znaju li Hrvati svoja prava, znaju li ih artikulirati, znaju li gdje i kako potražiti pomoć? Što nam to uopće govori o pravnoj pismenosti naših sugrađana?

Nažalost, ističe Kanceljak, većina građana ne poznaje dovoljno svoja prava, niti sustav kroz koji ih može ostvariti. Naravno, to ni ne začuđuje jer sustav ostvarenja prava često može biti složen.

“Mnogi traže pomoć tek kad su već dublje u problemu. Često je riječ o situacijama u kojoj su postupci već u tijeku. Tek u neznatnom broju situacija stranke traže savjet prije poduzimanja neke pravne radnje kao što je sklapanje nekog ugovora. To pokazuje da je pravna pismenost u Hrvatskoj još uvijek niska, a da pravni jezik i procedure djeluju zbunjujuće. Upravo zato se Pravna klinika trudi građanima približiti pravo jednostavnim jezikom te im dati smjernice koje su razumljive i, naravno, praktično primjenjive.”

SLABA PRAVNA PISMENOST NACIJE

Stoga bi trebalo razmisliti da se već od osnovne škole počne raditi na pravnoj pismenosti. Znamo da je financijska pismenost mladih slaba, informatička također, iako misle da puno znaju, a nisu ništa bolji ni s pismenošću  u području svojih i tuđih prava. Slaže se s time i profesorica Kanceljak te smatra da su već i u toj dobi potrebne edukacije za djecu. Tako nešto je nužno, kaže, radi osvještavanja ne samo u pogledu prava koja djeca imaju već i u pogledu opasnosti koje za njih postoje u digitalnom okruženju i kako se zaštiti od njih:

“Ponekad mi se čini da ni roditelji nisu uvijek svjesni negativnih djelovanja tehnologija i povreda koje prijete. Djeca bi trebala biti informirana kroz edukacije koja ponašanja nisu prihvatljiva, kome se obratiti za pomoć te kako mogu prijaviti neki problem i to posebno kada je riječ o vršnjačkom nasilju. Upoznavanje s pravima, ali i odgovornostima u ranijoj dobi, po mom mišljenju, trebala bi biti zajednička odgovornost roditelja i škole. Rana edukacija o pravima i građanskim vrijednostima dobar  je temelj za odgovornije društvo.”

Studenti kliničari često kažu da im je volontiranje u Pravnoj klinici najljepše i najvrjednije iskustvo na studiju jer prvi put primjenjuju znanje na stvarnim slučajevima. Tu razvijaju i nove vještine poput prikupljanja relevantnih informacija u razgovoru sa strankama te istraživanje zakona i sudske prakse ne bi li došli to pravilnih odgovora.

Upoznavanje s pravima, ali i odgovornostima u ranijoj dobi, po mom mišljenju, trebala bi biti zajednička odgovornost roditelja i škole. Rana edukacija o pravima i građanskim vrijednostima dobar  je temelj za odgovornije društvo
– izv. prof. dr. sc. Ivana Kanceljak, voditeljica Pravne klinike

Do sada je kroz Kliniku prošlo oko tisuću i petsto studenata, a trenutno ih je oko 120 aktivno uključeno. Motivirani su željom da pomognu, ali i da se pripreme za stvarni rad u pravnoj praksi.

“Mnogi od njih smatraju da je empatija jednako važna kao i pravna preciznost te ih isto motivira da što bolje, brže i detaljnije riješe pravne probleme. Velika većina studenata ostaje volontirati u klinici dva ili više semestra, a ove su nas godine iznenadili i neki studenti koji su se vratili u kliniku iako su već stekli uvjete za upis prakse”, zaključuje profesorica Ivana Kanceljak.

Interes za upis na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagreb već godinama ne jenjava. Zanimljivo bi bilo dokučiti što je glavni razlog tome – jel’ to što mladi „znaju“ da odvjetnici i pravnici „dobro zarađuju“ ili je u pitanju ipak nekakav altruizam i želja za mijenjanjem društva i pravne države nabolje, jednog dana u budućnosti. Možda je i djelovanje Pravne klinike kroz godine time pomoglo:

“Rekla bih kako je tu prisutno više faktora koji su odlučujući za upis Pravnog fakulteta. Neke studente privlači društvena važnost pravničke profesije, neki u pravu vide stabilno zanimanje s mogućnošću napredovanja, a mnogi dolaze sa željom da doprinesu promjenama u društvu. Pravo je studij koji otvara vrata u brojne profesije od pravosuđa i odvjetništva do javne uprave, diplomacije i gospodarstva i to je ono što ga čini trajno privlačnim!”

---

VRAĆANJE POVJERENJA U PRAVNU DRŽAVU

Mnogi naši sugrađani, rekao bih većina, nemaju povjerenja u pravnu državu, što zbog sporosti sustava, naizgled nepravednih presuda, korupcije, nepotizma… Kako to promijeniti? Može li Pravna klinika i Pravni fakultet kao cjelina u tome pomoći svojim djelovanjem?

PROF. KANCELJAK: Da, slažem se da se povjerenje izgubilo i to se često može razaznati u razgovoru sa strankama. Osjećaj bespomoćnosti malih ljudi je nešto s čime se studenti u klinci vrlo često susreću. No čini mi se da upravo takve situacije daju mojim studentima još veću motivaciju da pruže nekome pomoć koristeći svoje znanje koje su stekli tijekom studiranja. Pravna klinika ne može promijeniti kolektivno nepovjerenje u sustav, no svojim radom barem nastoji biti neka svjetla točka ljudima koji imaju probleme i žele doći do određenih odgovora.  

Nadam se, da kada građani vide da im studenti i profesori pomažu bez naknade, da im to  ipak vraća vjeru da sustav funkcionira. Ipak,  povjerenje se ne gradi preko noći. Fakultet kroz kliniku odgaja buduće pravnike koji razumiju da pravo nije samo hladan tekst zakona, nego i alat koji pomaže ljudima. Pravna klinika i Pravni fakultet pomažu svojim djelovanjem, ali samostalno i bez šire podrške ostatka pravnog sustava, to je teško ostvarivo u potpunosti.

---

STUDENTI KLINIČARI O MOTIVU DA SE PRIKLJUČE I UKLJUČE: 

• Želja nam je naučiti i pomagati!

Ivan Antolović, četvrta godina:

Moj afinitet prema pravu kao struci započeo je još krajem osnovne škole. Glavni razlog uključivanja u rad Pravne klinike bio je želja da uspostavim stvarni kontakt s ljudskim problemima i upoznam sadržaj onoga što sam dosad na fakultetu učio samo u teoriji. Naravno, tijekom razmišljanja hoću li aplicirati za rad u Pravnoj klinici svakako je doprinijela činjenica da sam od starijih kolega uvijek dobivao izuzetno dobre i kvalitetne dojmove o radu u Klinici, a posebice se to odnosilo na rad u grupama gdje ću uz sve to upoznati nove ljude i kolege. Sve to se ispostavilo točnim te me rad u Klinici opušta i spaja ugodno s korisnim.

Navedeno iskustvo definitivno pomaže u primjeni onog što bi tijekom fakulteta uglavnom slušali samo u teoretskom dijelu i učeći za ispit. Način na koji Klinika radi i na koji pomažemo ljudima svakome je studentu u početku izazovno, pa tako i meni. No, s vremenom takav rad i vrijeme koje izdvajate postaju bolji i kvalitetniji, a uz to naučite kako se koristiti zakonima i na koji način je potrebno usmjeriti vaš savjet prema osobi koja prema svojem problemu nastupa laički, a vi ste ti koji morate stranci sažeti ono što je bitno i što će joj kasnije zaista biti korisno. Isto tako, tek tijekom rada na pravnim savjetima student vidi koliko je važno uspostaviti doticaj sa zakonom i stvarnim ljudskim problemima koji su uglavnom različiti, ali vi iz toga morate uvijek izvući najbitnije i usmjeriti stranku na ono za nju najbitnije. 

 

Ivana Vučković, četvrta godina:

Pravni fakultet sam upisala zato što me pravo oduvijek zanimalo i već sam u osnovnoj školi da se želim baviti time. U rad Klinike uključila sam se radi stjecanja prakse prije nego što završim fakultet i počnem raditi u struci te prilika da radim sa strankama i na neki način pomognem ljudima kojima je potrebno.

Iskustvo u Pravnoj klinici je veoma korisno za oživljavanje teorije koja se uči na predavanjima. Susrećemo se s raznim predmetima i na svakom od tih predmeta imamo priliku vidjeti kako teorija koju učimo na predavanjima izgleda u praksi, što u nekim slučajevima može i pomoći u razumijevanju određenih pravnih instituta.

Nakon diplome željela bih se zaposliti u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik, a nakon što položim pravosudni ispit htjela bih raditi kao korporativni pravnik.

 

Eva Lapić, peta godina:

Željela sam se upoznati s praktičnim dijelom naše struke i zapravo mi je predivan taj dio da se pruža pomoć skupinama koje si ne mogu samostalno priuštiti odvjetnika, da ne ugroze svoju egzistenciju. Dolazimo u doticaj baš sa strankom, saslušavamo njezinu stranu, učimo se i komunikacijskim vještinama, psihološkim vještinama jer nam nekada dođu poprilično rastresene osobe. Tada im trebamo pružiti kako i pravnu, tako i nekakvu emotivnu podršku.

Dobivamo svoj predmet, koji mi studenti rješavamo od početka do kraja, što mislim da se ne može dobiti na svim radnim mjestima, gdje bismo inače bili na praksi. Primjerice, ako dođemo u neki odvjetnički ured, možda se tamo više bavimo formom dok se ovdje baš bavimo samom materijom, sadržajem. Naučimo kako u koji zakon treba ići, ulazimo u opseg i širinu pravne stvari.

Najbolji dio mi je zapravo što rad u Klinici znači volontiranje, tako da nema nekog novčanog motiva i svi ljudi koji su se skupili ovdje došli su s istim istim razlogom – da naučimo i da pomognemo.

Najteži su uvijek slučajevi ovrhe, kad je ljudima ugrožena egzistencija. I dakako, kada je u pitanju nasilje u obitelji. Na takvim slučajevima učimo kako ostati objektivni, kako se držati zakona bez subjektivnih očekivanja i uplitanja. Još učimo kako to savladati i zato je rad u Pravnoj klinici baš svrsishodan i vrlo koristan nama studentima.

 

Max Nefat, peta godina:

Ovo mi je drugi semestar u Pravnoj klinici i uključio sam se ponajprije da proširim svoje pravne vidike. Radi razumijevanja pravne prakse. Svi se ponosimo što pomažemo ljudima izravno. Također, velika je prednost što imamo zapravo dosta dugi lanac provjere sigurnosti, u smislu da student najprije piše svoj savjet, pa ga ispravlja drugi student, tek onda akademski mentor. Pa ako i pogriješimo, to neće ići na štetu stranke jer ćemo biti ispravljeni.

Primijetio sam da nam dolaze ljudi koji su dosta ogorčeni s hrvatskim pravnim sustavom. Ovdje imaju jednostavniji pristup savjetu, jer smo i dalje studenti, mi nismo nikakvi suci niti odvjetnici, ni naplaćujemo ništa. Ovdje će dobiti maksimalnu pažnju, a ne trebaju ništa platiti. Povjerenje u pravnu državu mi studenti kroz Pravnu kliniku možemo polako vraćati najjednostavnije tako da navodimo što točnije zakone, da stranke ne gube vrijeme. I da se ne gube po zakonskim odredbama.

Recimo, redovito se događa stranke saznaju za neki rok preko treće osobe, a taj rok je u praksi drukčiji. Znači, po tom pitanju mi u Pravnoj klinici možemo maksimalno podržati pravnu državu tako da se držimo slova zakona, i to vjerujem – radimo uspješno!