Studenti FSB-a slušali o tajnama svemira – iz prve ruke!

Budite svjesni znanja koja ste dobili na ovome fakultetu, usavršavajte se, umrežavajte i možete raditi s bilo kim, bilo gdje na svijetu.

Poručio je to studentima Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Željka Ivezića, alumnus FSB-a, a danas direktor Opservatorija Vera Rubin u Čileu koji će nakon dva desetljeća razvoja postati najmoćniji teleskop za promatranje svemira na Zemlji.

Opservatorij u Chile uskoro započinje najcjelovitije astronomsko optičko istraživanje neba ikad provedeno, koje će trajati deset godina i zabilježit će 40 milijardi zvijezda i galaksija. Zašto je ovaj opservatorij značajan za čovječanstvo, koji su tehnički izazovi i postignuća prethodili otvorenju, te koji je bio doprinos upravo zagrebačkog FSB-a objasnio je Ivezić studentima i profesorima tijekom dvosatnog predavanja.

– Vera Rubin će tijekom sljedećeg desetljeća svaku vedru noć snimiti 1000 fotografija i između ostalog pokušati odgovoriti zašto se svemir ubrzano širi. Također će svojim radom upeterostručiti broj poznatih i praćenih asteroida te će navrijeme moći dati upozorenje na eventualno postojanje tzv. killer asteroida, odnosno asteroida-ubojice koji bi udarom u naš planet mogao učiti ogromnu štetu, objasnio je prof. Ivezić.

Osnovna prednost Opservatorija Vera Rubin odnosno njegovog teleskopa nije veličina primarnog zrcala, već veličina vidnog polja. Pa je njegovo vidno polje 10 puta veće od klasičnih teleskopa i nakon 10 godina snimanja dobit ćemo film cijelog noćnog neba vidljivog iz Čilea.

Mapiranjem neba stručnjaci koji rade na Vera Rubinu, uz suradnju kolega iz cijelog svijeta, dat će odgovor je li možda Einsteinova teorija relativnosti pogrešna ili pak u svemiru postoji tamna energija, neobjašnjiva našim poznatim zakonima fizike.

Da bi se sve to snimilo potrebno je bilo dizajnirati i konstruirati ogromnu kameru za teleskop, koju su u dijelovima i segmentima razvijali znanstvenici s različitih svjetskih sveučilišta. Danas je ona velika poput automobila.

Chile, a naročito pustinja Atacama, smatra se jednim od najtamnijim mjesta na Zemlji zbog čega je ta destinacija postala glavna za optičku astronomiju. Tome u prilog govori podatak da je u Chileu smješteno i operativno 60 posto svih teleskopskih zrcala u svijetu.

– Znanstvenici s Fakulteta strojarstva i brodogradnje pomogli su nam oko problema s hlađenjem te astronomske kamere, koje je potrebno da bi se izbjegao termički šum. Uz pomoć rješenja koje je došlo s FSB-a prešli smo na potpuno drukčiji sustav hlađenja od onog prvotno zamišljenog, što vam samo pokazuje na kakvom izvrsnom fakultetu studirate, zaključio je profesor Ivezić pred okupljenim profesorima i studentima.

Veliki ekskluzivan intervju s prof. dr. sc. Željko Ivezićem moći ćete pročitati u idućem broju Akademskog lista.