Studenti diljem svijeta učiti će uz pomoć udžbenika sa zagrebačkog sveučilišta

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedna je naših međunarodno najumreženijih visokoškolskih ustanova, a kruna njihove internacionalizacije svake se godine manifestira kroz domaćinstvo i organizaciju stomatološkog kongresa, na kojem se okuplja krema europske stomatologije. Njihov pak izvanredni profesor i prodekan Marin Vodanović tu je komponentu podigao na još veću razinu. Naime, u knjizi „Essentials of Dental Medicine“, koju profesor Vodanović uređuje s kolegom Kurtom W. Altom, okupili su radove 72 autora iz 23 zemlje, s pet kontinenata, odnosno s 40-ak akademskih institucija diljem svijeta. Knjiga, bolje reći udžbenik, na engleskom je jeziku izašla u izdanju Naklade Slap.

Profesor Vodanović znanstveni je savjetnik u trajnom izboru, specijalist dentalne patologije i endodoncije u KBC-u Zagreb i forenzični stomatolog. Otkriva nam kako se ideja za knjigu na engleskom jeziku rodila kratko nakon što mu je 2015. godine, također u izdanju Naklade Slap, objavljen sveučilišni udžbenik Osnove stomatologije. Na koji je, kaže, osobno veoma ponosan:

– Naslova kojima se studentima na početku studija cjelovito predstavlja stomatologija kao njihovo buduće zanimanje, ali i kao znanstveno-stručna disciplina unutar biomedicinskog područja, veoma je malo. Razmišljajući o tome, zaključio sam da bi za ostvarenje globalnog dosega knjige bilo najbolje okupiti domaće i strane autore koji su međunarodno prepoznati stručnjaci, a raspoloženi za suradnju na ovom izazovnom projektu. Napravio sam koncept sadržaja i među svojim kolegama u Hrvatskoj i diljem svijeta počeo tražiti potencijalne autore, a koji su ispunjavali uvjet znanstvene/stručne izvrsnosti, te međunarodne prepoznatljivosti. Svoju ideju sam izložio i prof. Kurtu W. Altu s Danube Private University u Kremsu u Austriji, s kojim me veže dugogodišnje prijateljstvo i uspješna suradnja. On je jedan od najpoznatijih svjetskih dentalnih antropologa, te gostujući profesor mog matičnog zavoda, Zavoda za dentalnu antropologiju, i predložio mu da zajedno budemo urednici buduće knjige. Tako je projekt dobio dodatni zamah. Željeli smo napraviti visoko-kvalitetan udžbenik na engleskom jeziku, globalnog potencijala, s velikim brojem autora koji njeguje multidisciplinarnost, ali i multikulturalnost u stomatologiji. Bilo je iznimno važno, ali i nadasve ohrabrujuće, što je Biserka Matešić, direktorica izdavačke kuće Naklada Slap, odmah u početku prihvatila ovaj projekt i zdušno ga poduprla.

Koliko vam je pri tome posao otežala globalna COVID pandemija?

Ukoliko se izuzme početni osjećaj egzistencijalne nesigurnosti i neizvjesnosti koju je pandemija COVID-19 donijela, mogu reći da pandemija posao nije otežala nego možda čak i na neki način olakšala. Naime, kako nas je pandemija prisilila da manje putujemo izvan svojih mjesta života i rada, autorima je vjerojatno ostajalo više vremena za rad na ovom projektu jer su svi tekstovi i ilustracije za poglavlja stigli na vrijeme i u dogovorenom roku.

Kakav život knjizi priželjkujete? Postati redovan udžbenik za studente, je li tako?

Ova knjiga je službeno priznata kao sveučilišni udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, te Danube Private University u Kremsu u Austriji. Međutim, kao što su svojevremeno Osnove stomatologije postale obvezna ili dodatna literatura na gotovo svim sveučilištima u Hrvatskoj, na kojima se izvodi studij stomatologije, te na Sveučilištu u Mostaru, tako će vjerujem i ova knjiga preko svojih autora doći i do studenata diljem svijeta. Lijepo je znati da će studenti izvan Hrvatske učiti iz udžbenika koji je potekao sa Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske.

Kako su studenti prihvatili vaše prvo izdanje knjige, a kakvu reakciju očekujete sada, na ovo englesko?

Knjiga Osnove stomatologije je izvrsno prihvaćena od strane studenata. Vjerojatno zato što je pisana jezikom koji je jednostavan i razumljiv svim čitateljima, koji ne moraju nužno imati stomatološko predznanje. Osim toga, knjiga je koncipirana tako da su na početku svakog poglavlja navedeni najvažniji pojmovi i ishodi učenja koje treba usvojiti, a na kraju svakog poglavlja se nalazi test za samoprocjenu znanja. Poučeni tim iskustvom i dobrom prihvaćenošću te knjige, i ova nova knjiga napravljena je po istom konceptu.

Mnogi se stomatologa sjete tek kada ih zub zaboli ili se zbog karijesa uruši

Koliko to doprinosi znanstveno-nastavnom ugledu vašeg Stomatološkog fakulteta, ali i zagrebačkog sveučilišta u cjelini?

Ugled neke akademske institucije se prije svega gradi kroz ugled pojedinaca koji djeluju pod njenim okriljem. Svaki pojedinac svojim djelovanjem na nastavnom, znanstvenom i stručnom polju u domaćem i međunarodnom okruženju predstavlja komadić mozaika koji tvori sliku te institucije u akademskoj zajednici i društvu općenito. Stoga svaki diplomirani student, svaki objavljeni rad, svako međunarodno predavanje, svaka knjiga doprinosi ugledu fakulteta i sveučilišta. Kao znanstvenici, objavljujemo radove u časopisima, međutim zbog brzog razvoja stomatologije, rijetki su radovi koji mijenjaju paradigmu struke. Pa velika većina radova biva brzo zaboravljena. S druge, strane knjige i udžbenici zbog dugog procesa pripreme i objave, mogu već u trenutku izdavanja biti više ili manje zastarjeli. Međutim, knjige, pogotovo tiskane, su nešto što ostaje iza nas, što nas nadživi i ima puno trajniju vrijednost nego glavnina objavljenih znanstvenih radova. Potrebno je poticati i podupirati objavu knjiga i sveučilišnih udžbenika, jer ugled koji neki fakultet odnosno sveučilište stječe objavom knjiga, pogotovo na engleskom jeziku s potencijalno globalnim, dosegom je nemjerljiv i neprocjenjiv.

Je li ovakva internacionalizacija programa i znanstvenih sadržaja smjer u kojem bi sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu trebale ići?

Mislim da je za budućnost svake sastavnice, ali i Sveučilišta u cjelini jako važno da se otvara prema međunarodnoj akademskoj zajednici. To se može ostvariti na brojne načine, a jedan od njih su upravo sveučilišni udžbenici i priručnici na engleskom jeziku. Odlično je ukoliko ti udžbenici prate i studije na engleskom jeziku namijenjene stranim studentima, kao što mi na Stomatološkom fakultetu imamo studij dentalne medicine na engleskom jeziku, te doktorski studij na engleskom jeziku. Osim toga, za internacionalizaciju je jako važna sustavno razvijena suradnja s alumnijima fakulteta. Posebice onima koji djeluju u inozemstvu, te gostujućim profesorima iz reda vrhunskih stručnjaka s drugih akademskih institucija izvan Hrvatske. Također, potrebno je poticati naše nastavnike da budu gostujući profesori na stranim sveučilištima, te da se i na taj način umrežavaju. Nažalost, naši nastavnici koji su izabrani za gostujuće profesore na drugim sveučilištima ili koji odlaze na ERASMUS usavršavanja nerijetko pri tome nailaze na probleme administrativne naravi.

Kako danas kotira hrvatska stomatologija u međunarodnim okvirima? Stomatološki fakultet svake godine organizira veliku konferenciju koja okuplja vrhunske stručnjake, znanstvenike i praktičare…

Puno je hrvatskih stomatologa, a posebno onih sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, koji su na međunarodnoj sceni prepoznati kao izvrsni stručnjaci i znanstvenici. Te kao takvi bivaju pozivani na najpoznatije stomatološke konferencije diljem svijeta, postaju članovi jakih domaćih i međunarodnih projektnih konzorcija, i aktivno djeluju u upravnim odborima ili čak predsjedaju najznačajnijim europskim i svjetskim organizacijama koje okupljaju stomatologe. Na tragu svega toga, fakultet na čelu s dekanicom prof. dr. sc. Zrinkom Tarle, već osam godina organizira Međunarodni kongres Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. To je odlično organiziran događaj koji uz izvrsne strane i domaće predavače okuplja stomatologe iz Hrvatske i cijele Europe nudeći pregršt zanimljivih predavanja, praktičnih radionica, te bogat društveni program.

Radeći na knjizi, surađujući sa svim tim autorima iz raznih krajeva svijeta, zasigurno ste primijetili razlike u stomatološkim sustavima i praksama raznih zemalja. Gdje su onda hrvatski stomatolozi najjači, a gdje nam je najslabija karika?

Sustav izobrazbe stomatologa u Hrvatskoj je sličan sustavu izobrazbe u europskim zemljama jer je studij Dentalna medicina našeg fakulteta ustrojen prema standardima koje je uspostavila i redovito ažurira organizacija Association for Dental Education in Europe (ADEE), a koja okuplja gotovo sve stomatološke fakultete u Europi, ali i šire. Iako je sustav izobrazbe sličan, postoje veće ili manje razlike u sustavima stomatološke zdravstvene skrbi koje su specifične za svaku pojedinu državu. Teško je odgovoriti na pitanje gdje su hrvatski stomatolozi najjači, a gdje najslabiji, jer odgovor na to pitanje ovisi o brojnim čimbenicima. Međutim, činjenica je da su mnogi hrvatski stomatolozi vrhunski obrazovani u Hrvatskoj i izvan nje, te da svojim pacijentima mogu pružiti vrhunsku stomatološku skrb koristeći pri tome najnovija tehnološka dostignuća i stomatološke materijale.

Da bi pacijenti nekoga smatrali dobrim stomatologom, mora biti sposoban zadobiti povjerenje pacijenta te mora moći planirane stomatološke zahvate provoditi bezbolno jer to pacijenti jako cijene

Mnoge zemlje razvijaju tzv. dentalni turizam. Kako gledate na tu pojavu?

Dentalni turizam je multidisciplinarno područje koje uspješno povezuje dentalnu medicinu kao zdravstvenu disciplinu i turizam kao primarno društvenu disciplinu tvoreći jedan samoodrživ i profitabilan gospodarski model dokazan na globalnom nivou. Nažalost, iako u Hrvatskoj ima sve potrebne predispozicije, nije planski i sustavno razvijen niti primjereno tržišno valoriziran. U svrhu osmišljavanja primjerenih programa cjeloživotne izobrazbe koji bi zadovoljavali potrebe suvremenih stomatologa, na Stomatološkom fakultetu je 2020. godine pokrenut novi interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij „Dentalno-medicinski turizam“. Riječ je o dvosemestralnom studiju čijim se završetkom dobiva ukupno 60 ECTS bodova. Studij mogu upisati stomatolozi, ali i “ne-stomatolozi”, tj. svi ostali zainteresirani sa završenim nekim od sveučilišnih studija u skladu s uvjetima natječaja. Nažalost, 2020. godine kada je studij pokrenut, pandemija COVID-19 je nakratko zaustavila, a potom značajno usporila sve turističke aktivnosti, pa tako i dentalni turizam, ali i ovaj studij. Uskoro se planira ponovno pokretanje aktivnosti po pitanju upisa prve generacije studenata.

Što je potrebno da bi netko bio dobar stomatolog?

Da bi netko od strane kolega stomatologa bio prepoznat kao dobar stomatolog, mora biti prije svega iznimno stručan i profesionalan. Pored toga, suvremeni stomatolog mora znati dobro upravljati stomatološkim timom i raditi s ljudima, mora se razumjeti u financijska i regulatorno-pravna pitanja stomatološke djelatnosti, te mora biti uspješan menadžer. Međutim, da bi pacijenti nekoga smatrali dobrim stomatologom, on/ona mora biti sposoban zadobiti povjerenje pacijenta izgradnjom obostrano uvažavajućeg odnosa, te dobar stomatolog mora moći planirane stomatološke zahvate provoditi bezbolno jer to pacijenti jako cijene. Svojim studentima znam reći da će im, ukoliko su s pacijentima izgradili odnos baziran na povjerenju, pacijenti lakše oprostiti neku pogrešku u radu, nego da su najbolji stručnjaci, a pri tome bahati i samodopadni.

Radimo li dovoljno na prevenciji, kada bi s njome trebalo početi, ili se pak zubara sjetimo tek kad nas zaboli zub?

Tri su ključa za oralno zdravlje koja su primjenjiva već kod male djece s tek izniklim zubima, pa do osoba najstarije životne dobi:

1. Redovita i pravilna oralna higijena (zube treba prati 2 do 3 puta dnevno, te koristiti pomoćna sredstva za oralnu higijenu);
2. Što rjeđa konzumacija hrane koja se lako lijepi na zube i teško s njih uklanja (odmah nakon konzumacije takve hrane, kao što su npr. bomboni, čokolade, slastice i slično treba oprati zube);
3. Redoviti posjeti stomatologu (na kontrolni pregled treba doći svakih 3 do 6 mjeseci, a po potrebi i prije).

Nažalost, mnogi pacijenti se stomatologa sjete tek kada zub zaboli ili se zbog karijesa uruši. Zahvat je tada puno složeniji, dugotrajniji, vjerojatno bolniji, a u konačnici i skuplji. Dosljedna i redovita provedba prethodno spomenutih preventivnih mjera za postizanje i očuvanje oralnog zdravlja je puno ugodnija, lakša i bezbolnija u odnosu na situaciju kada zub zaboli.

Koji su najčešći stomatološki zahvati u Hrvatskoj?

Uklanjanje mekih i tvrdih zubnih naslaga je uz sanaciju zubnih karijesa i izradu ispuna vjerojatno najčešći stomatološki zahvat ne samo u Hrvatskoj nego i u brojnim drugim zemljama. Tek potom slijede složeniji i skuplji zahvati kao što je izrada krunica i slično.

Kako ste vi osobno završili u stomatologiju, što vas je, zašto i kada privuklo toj grani medicine?

Kao srednjoškolac sam razmišljao o studiju elektrotehnike i računarstva, arhitekture, medicine i stomatologije. Važući prednosti i nedostatke svakog od tih studija odnosno budućih zanimanja, a u kontekstu svojih sposobnosti i osobnih afiniteta, odlučio sam se za stomatologiju. Danas, nakon više od 20 godina od završetka studija, mislim da je to bila odlična odluka. Kao stomatolog, imati priliku ljudima vraćati osmijeh na lice je zahtjevno, ali jedinstveno iskustvo. Ukoliko tome, pridodam rad sa studentima, mogućnost znanstvenog rada, kontinuiranog stručnog usavršavanja, međunarodne suradnje, te objavljivanja različitih publikacija i knjiga, mogu reći da spadam u skupinu ljudi koji veoma vole svoj posao i zanimanje.

---

Strah od zubara

Vjerujem da mnogi, baš poput mene, sanjaju o bezbolnom popravku zuba. Koliko smo danas blizu tome?

Bezbolan popravak zuba je danas realnost jer se potencijalno bolni stomatološki zahvati provode pod lokalnom anestezijom koja osigurava privremenu bezbolnost. Nažalost, osjećaj neugode i straha koji kod nekih osoba prati gotovo svaki posjet stomatologu, ne može se ukloniti lokalnom anestezijom, nego samo razgovorom i psihološkom pripremom pacijenta.

Jeste li zadovoljni stomatološkim zdravlje nacije? Peru li Hrvati zube redovito, brinu li dovoljno o oralnom zdravlju?

Nažalost, usprkos trudu pojedinaca koji imaju priliku kreirati i provoditi preventivne stomatološke aktivnosti i programe, oralno zdravlje je još uvijek na razinama na kojima je moguće napraviti velika poboljšanja. S obzirom da kao specijalist dentalne patologije i endodoncije radim na Klinici za stomatologiju KBC-a Zagreb, gotovo svakodnevno ostanem zatečen lošim oralnim zdravljem pacijenata koji mi dođu u ordinaciju. Svijest o oralnom zdravlju i njegovoj važnosti svakako postoji kod velike većine stanovnika Hrvatske, međutim, nerijetko se dogodi da se to privremeno zaboravi, pa se ne posjećuje stomatologa, oralna higijena se ne provodi redovito niti pravilno, te se konzumira kariogena hrana. Sve to skupa na dulji rok pogubno djeluje na oralno zdravlje.

---

Udžbenik koji doprinosi internacionalizaciji zagrebačkog sveučilišta

Recenzenti knjige neki su od najvećih stručnjaka stomatologije. Jeste li očekivali tako visoke ocjene i recenzije, i čija vas je recenzija najviše impresionirala?

Udžbenik je prošao cjeloviti postupak vrjednovanja kroz tijela Sveučilišta u Zagrebu. Knjigu su recenzirali: prof. dr. sc. Ivana Čuković Bagić sa Stomatološkog fakulteta ujedno i donedavna prorektorica na Sveučilištu u Zagrebu; prof. dr. sc. Huw F. Thomas iz SAD-a sa Tufts University School of Dental Medicine u Bostonu, koji je jedno vrijeme bio dekan tog fakulteta i prof. dr. sc. Nairn H.F. Wilson iz Velike Britanije sa College of General Dentistry u Cheshireu, a koji je bio dekan King’s College u Londonu od 2001. do 2012. godine. Sva tri recenzenta su odradila izvrstan posao i na njihovom doprinosu sam jako zahvalan jer bez njih knjiga ne bi bila ovako kvalitetna. Posebno nam je bilo drago kada recenzenti koji su izvorni govornici iz SAD-a i Velike Britanije nisu imali prigovora na kvalitetu engleskog jezika u knjizi. Naime, nije bilo nimalo lagano uskladiti stilove pisanja i razine engleskog jezika tako velikog broja autora iz različitih dijelova svijeta, među kojima je samo manjih broj onih kojima je engleski materinji jezik. U želji da ova knjiga bude što kvalitetnija, izdavačka kuća Naklada Slap je za lekturu angažirala tvrtku Elsevier iz Oxforda u Velikoj Britaniji, što se pokazalo vrlo korisno.