Studente FKIT-a čeka gotovo siguran posao u struci!

Nakon dvije i pol godine radova, krajem studenoga svečano je otvorena zgrada u kojoj djeluje Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, na Marulićevom trgu, koja je obnovljena po modelu cjelovite konstrukcijske obnove nakon oštećenja nastalih u potresu.

Zgrada koju FKIT dijeli s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar i Geografskim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta građena je od 1927. do 1932. godine, prema projektu arhitekta Egona Steinmanna. Ukupna bruto površina zgrade je oko 8000 m2. U zagrebačkome potresu, tog nedjeljnog jutra 22. ožujka 2020. godine, zgrada je pretrpjela  znatna oštećenja te su u kratkome roku odrađene mjere hitne sanacije: razgradnja i uklanjanje kotlovničkih i drugih dimnjaka, ojačanja pojedinih zidova i nadvoja, popravci krovišta, laboratorijskih plinskih instalacija.

Odlučeno je da se ide u cjelovitu konstrukcijsku obnovu, i radovi su počeli u srpnju 2021. godine. Ukupna vrijednost obavljene konstrukcijske obnove iznosi 100 milijuna kuna odnosno 13,3 milijuna eura.

Sada, kada je obnova dovršena, pitamo prof. dr. sc. Antu Jukića, dekana FKIT-a i voditelja cijelog projekta obnove, je li njemu i svim djelatnicima fakulteta „pao kamen sa srca“ i teret s leđa?

– U velikoj mjeri jest, jer bez obzira na veliko iskustvo u vođenju raznih vrsta nacionalnih i međunarodnih projekata, obnova zgrade ima svoja pravila i posebnosti i zahtijevala je znatan trud i strpljenje. Pri tomu smo stekli dobra iskustva i nova znanja koja će nam koristiti i nadalje, jer je u tijeku i obnova zgrade Savska cesta 16. Međutim, imali smo i pomoć s raznih strana. Posebno bih se zahvalio na izvrsnoj suradnji Ministarstvu znanosti i tehnologije, Ministarstvu graditeljstva i imovine, SAFU, tvrtki KeyProject koja nam pruža administrativnu podršku, naravno i Sveučilištu u Zagrebu, a najviše onim zaposlenicima Fakulteta koji su u najvećoj mjeri iznijeli sami projekt i doprinijeli njegovu uspješnu završetku. Isto tako i našim sustanarima u zgradi – Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar i Geografskom odsjeku PMF-a.

 

INTERES STUDENATA SVE JE VEĆI             

Prošetao sam tim novim prostorima i čini mi se da ćete se preporoditi, da će i studenti i profesori istinski uživati u novim uvjetima…

Prvi dojmovi su izvrsni, jer zgrada već izvana izgleda primjereno; dovoljno ju je usporediti sa susjednom na Trgu Marka Marulića 20 koja tek čeka na početak radova. Najveća vrijednost je ipak u sigurnosti koja i mora biti na prvome mjestu. Osim toga, napravili smo i infrastrukturne pomake u predavaonicama i laboratorijima koji daju nove mogućnosti u nastavnom i znanstvenom radu.

Kakav je interes studenata za upis na FKIT-a zadnjih godina? Očekujete li najesen povećanje tog interesa, kada se pročuje u kakvim novim prostorima radite i boravite?

Na prijediplomskom studiju Kemijsko inženjerstvo prethodne godine smo povećali broj mjesta za upis s 55 na 80 i popunjen je već na prvome upisnom roku. Interes učenika je velik, i trebat će procijeniti daljnje povećanje broja mjesta. Prijediplomski studiji Primijenjena kemija i Kemija i inženjerstvo materijala sa po 55 mjesta za upis također se popune u cijelosti, često na prvome upisnome roku. Na prijediplomski studij Ekoinženjerstvo upisali smo 21 studenta i ostalo je nepopunjeno 9 mjesta. Zapošljavanje inženjera je vrlo dobro i traženi su od poslodavaca, ne samo u Hrvatskoj. Zahvaljujući dobrim iskustvima, diploma sa FKIT-a prepoznatljiva je kod mnogih poslodavaca, od Južne Koreje do Kanade. Budući da se trenutno odvija više velikih proizvodnih investicija u području kemijske i srodnih industrija, koje su skupa s onima u najavi veće od 1 mlrd. eura, očekujemo i dalje veliki interes za studijske programe fakulteta. U našem području djelovanja su i klimatski neutralne tehnologije, ekodizajn proizvoda i kružno gospodarenje, zeleni vodik, biomaterijali, novi lijekovi i terapeutski oblici, biomolekulno kemijsko inženjerstvo (…) tako da će u budućnosti potrebe za kemijskim inženjerima i rasti. Napomenuo bih da smo u subotu 2. prosinca 2023. promovirali stoti naraštaj kemijskih inženjera (magistara struke) – od 1923. do danas nas je diplomiralo ukupno 7070.

Što vas čeka dalje, još su dva objekta za obnovu, je li tako?

Tako je – i druge dvije zgrade koje koristimo su u projektima cjelovite obnove. Za zgradu na adresi Savska cesta 16 završena je projektno-tehnička dokumentacija i počeli su pripremni radovi. Laboratorije smo izmjestili na HVU „Franjo Tuđman“ gdje smo u okviru FSEU obnovili Nuklearno kemijsko biološki laboratorij. Time smo osigurali redovito odvijanje istraživačkih projekata kao i izvođenje studentskih vježbi i drugih laboratorijskih oblika nastave. Urede smo iselili u zgradu Zagrepčanka, a predavanja će se odvijati u zgradama na Trgu Marka Marulića. Projekt obnove zgrade Trg Marka Marulića 20 vodi PMF i nadamo se skorom završetku projektno-izvedbene dokumentacije i pokretanju javne nabave za izvođenje radova.

Na svečanome otvorenju obnovljene zgrade, apelirali ste na premijera Plenkovića da je vrijeme da FKIT dobije u trajno vlasništvu barem jedan od tri objekta koje koristi. Kolike su šanse da se to stvarno dogodi?

Teško je to pretpostaviti– ali ćemo uložiti potreban napor da se molba i ostvari. Rezultati koje smo ostvarili u prošlosti i koje trenutno postižemo trebali bi biti više nego dovoljni za ostvarenje toga cilja.

Predstavili ste nedavno i tzv. „Knjigu projekata“. Izdvojite nam 2-3, za koje vi kao dekan smatrate da su bili najvažniji za FKIT, ali i da su najviše pomogli hrvatskome gospodarstvu?

I najmanji projekt može biti od velike važnosti, a nekada se važnost prepozna ili dogodi s vremenskim pomakom. Izdvojio bih projekt s Končar Generatorima i motorima gdje smo napravili nanostrukturirani anorgansko-organski sloj električne izolacije poboljšanih svojstava, uvećali i preveli tehnologiju s laboratorijskog na industrijsko mjerilo i vodili postupak impregnacije prototipnog generatora u novom dijelu pogona. Generator će biti postavljen u hidroelektrani Otočac. Za navedenu inovaciju dobili smo više prestižnih međunarodnih nagrada. Nadalje bih istaknuo projekt Napredno vođenje procesa kristalizacije, u okviru kojega su razvijene napredne metode vođenja procesa šaržne kristalizacije. U suradnji s tvrtkom MKP primijenjene su procesne analitičke tehnologije, a postignuti rezultati su od velike vrijednosti za farmaceutsku industriju. U ovome trenutku, zanimljiv je i projekt razvoja pogona za bioreaktorsko kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada u suradnji s tvrtkom Tehnix, koji je također rezultirao inovacijom i industrijskom proizvodnjom. Izdvojio bih i prestižne Obzor projekte gdje su nam partneri BASF, Astra Zeneca i druge tehnološki vodeće svjetske tvrtke. Više se može naći na našim web stranicama.

TRŽIŠTE RADA I MEĐUNARODNA MOBILNOST

Koliko je FKIT zapravo usklađen s potrebama tržišta rada, osluškujete li prilikom formiranja upisnih kvota potrebe industrije, radite li po tome pitanju i na osuvremenjivanju studijskih programa?

Upravo provodimo reviziju svih studijskih programa, pri čemu smo usmjereni k našim glavnim poslodavcima i alumnijima iz industrije čija su nam kritika i mišljenje od velike pomoći. Planiramo i nova infrastrukturna ulaganja, najviše u studentske praktikume i laboratorijske vježbe, nove nastavne metode i digitalnu transformaciju, što je jednim manjim dijelom u tijeku. Praktički nema nezaposlenih kemijskih inženjera, pa možemo zaključiti i da je usklađenost s potrebama tržišta rada vrlo dobra.

Mobilnost i međunarodni projekti zadnjih su godina ključni za razvoj, razmjenu znanja i opremanje naših visokoškolskih ustanova. Kako po tom pitanu diše FKIT?

Dišemo i živi smo, ali su mogućnosti puno veće od onih koje trenutno ostvarujemo i nadam se da ćemo u sljedećem bliskom razdoblju prodisati punim plućima. Imamo istraživačke grupe koje su izvanredne i vodeće po međunarodnim projektima i suradnjama, i pokušat ćemo njihova iskustva i metode proširiti i na sve ostale s vrhunskim referencama. Već niz godina ostvarujemo suradnju s ITECH-om Sveučilišta u Lyonu, gdje jedan razred njihovih studenata provede zimski semestar kod nas, a u tijeku je i više inicijativa za internacionalizaciju u području studijskih i istraživačkih programa.

Često se izgovara kako jedino akademska zajednica i znanje koje ona osigurava može pokrenuti hrvatsko gospodarstvo. Što mislite o tome?

Kao najvažnije dionike tog pokretanja istaknuo bih naše poduzetnike, osobito izvoznike, pri čemu im je akademska zajednica najvažniji partner. Zajedno, možemo napraviti i ostvariti mnogo više, i to je pristup koji je vjerodostojan i potvrđen. Inicijativa treba ići od obje strane, i drago mi je da Sveučilište u Zagrebu putem rektorata i sastavnica razmišlja slično i zajednički provodi takve mjere i politike.

---

VAŽNA ULOGA ZELENIH TEHNOLOGIJA I INOVACIJA

Nositelj ste diplomskih kolegija vezanih uz obnovljive izvore energije te poduzetništvo temeljeno na inovacijama. Ulažemo li kao država dovoljno u te sektore, trebamo li više, shvaćamo li u dovoljnoj mjeri kako su upravo obnovljivi izvori energije jedina održiva budućnost?

U tim područjima svake godine se događa znatan napredak, najviše zbog EU programa podrške. U isto vrijeme zreliji smo i kao društvo, sve više usvajamo načela i metode razvijenih država tako da je i pravo vrijeme za pridružiti se OECD zemljama čime ćemo dobiti nove razvojne poticaje. Zelene tehnologije su svakako naša budućnost, ali ih treba uvoditi mudro vodeći računa o našim vlastitim interesima. Kao narod smo inovativni i snalažljivi; može to ponekad biti i mana, ali u gospodarstvu i uređenim, funkcionalnim državama to je ogromna prednost koja čini razliku.

Kako gledate na ulogu FKIT-a u tim pitanjima, koliko inovacija dolazi s vašeg fakulteta, koliko energetski sektor traži i sluša savjete vaših stručnjaka i znanstvenika?

FKIT treba povećati svoj društveni utjecaj, uključujući i razvojne politike i strategije, jer ima što ponuditi. Često nastupamo u krizama kada treba dati rješenje na temelju znanja i razumijevanja. Ipak, kao što sam napomenuo i ranije, dobre reference vode do većega uvažavanja i nadam se da će se taj trend nastaviti. U izumima i inovacijama imamo što pokazati – od potencijalnih lijekova do naprednih materijala i digitalnih blizanaca procesa i postrojenja. Na temelju rezultata istraživanja i povezanih poslovnih referenci osnovane su i dvije spin off tvrtke (CWT – Comprehesive Water Technology, ReCorrTech). Međutim, put od izuma do komercijalizacije je zahtjevan, a zaštita prava često ima visoku cijenu. Stoga se u tome dijelu pomažemo uslugama Centra za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, programa Spock i Nuqleus (SUZG FER – ICENT) kao i vanjskim investicijskim društvima (Venture Capital tvrtke) koja financiraju provjeru koncepta, izrađuju i ocjenjuju poslovne planove, te ulažu u osnivanje novih tvrtki.