STOMATOLOŠKI FAKULTET ZAGREB: NOVI INTERDISCIPLINARNI POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ

Početke turizma, ali i zdravstvenog turizma u Hrvatskoj u današnjem smislu te riječi nalazimo sredinom 19. stoljeća kada je u Opatiji otvoren prvi turistički hotel. Dominantni turistički proizvodi u Hrvatskoj, a koji imaju najveći doprinos u strukturi prihoda su ljetni odmorišni turizam baziran na suncu i moru, nautički turizam, poslovni turizam, te kulturni turizam.

U skupini proizvoda s izraženom perspektivom razvoja u „Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske“ na prvom mjestu je naveden zdravstveni turizam. Zdravstveni turizam je turistički proizvod koji na globalnoj razini raste po stopi između 15 i 20% i procjenjuje se da generira prihod od više od 200 milijardi američkih dolara godišnje.

Uzimajući u obzir trend starenja stanovništva, rastuću orijentaciju prema zdravom životu i zdravstvenoj prevenciji, očekuje se da će očuvanje i unaprjeđenje zdravlja i dalje biti jedan od glavnih motiva putovanja u budućnosti.

SAMOODRAŽIVO GOSPODARSTVO

Zbog blizine velikih emitivnih tržišta Europe, ali i šire, dobre prometne povezanosti zračnim i cestovnim prijevozom, prirodnih ljepota, kulturnih znamenitosti, povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge turističke tradicije, konkurentnih cijena, te dobre reputacije s obzirom na kvalitetu zdravstvenih usluga, Hrvatska ima brojne komparativne prednosti za razvoj zdravstvenog turizma.

Specifični čimbenici uspjeha proizvoda zdravstvenog turizma u Hrvatskoj odnose se prije svega na kvalitetu specijaliziranih zdravstvenih centara fokusiranih na usluge iz područja dentalne medicine, plastične kirurgije, ortopedije i fizioterapije, kvalitetu prateće turističke ponude, te kompatibilan razvoj destinacije uz stvaranje zdravstveno usmjerenih destinacijskih lanaca vrijednosti (smještaj i ostala ugostiteljska ponuda – turistički sadržaji – pojačana zdravstvena skrb).

Potražnja za uslugama medicinskog turizma u Europi koncentrirana je na nekoliko specijalističkih usluga, a najtraženije među njima su dentalna medicina i estetska kirurgija. Prema podacima iz 2014. u Europi u sklopu medicinskog medicinskog turizma, stomatološke usluge zauzimaju oko 50% tržišta, nakon toga dolaze usluge iz područja estetske kirurgije sa udjelom od oko 34%, te usluge ortopedske kirurgije, tretmana pretilosti, umjetne oplodnje i oftalmološke kirurgije čiji se udjeli pojedinačno kreću od 3 do najviše 7%.

Dentalno-medicinski turizam je multidisciplinarno područje koje uspješno povezuje dentalnu medicinu kao zdravstvenu disciplinu i turizam kao primarno društvenu disciplinu tvoreći jedan samoodrživ i profitabilan gospodarski model dokazan na globalnoj razini, a koji u Hrvatskoj iako ima sve potrebne predispozicije nije planski i sustavno razvijen niti primjereno tržišno valoriziran. Neadekvatna izobrazba u smislu multidisciplinarnosti kod dionika dentalno-medicinskog turizma (kako stomatologa tako i ne-stomatologa) jedan je od razloga koji onemogućava njegov razvoj i ostvarenje punih potencijala kao i njegovo uklapanje u turističku ponudu Hrvatske.

NEDOSTATAK OBRAZOVANOG KADRA

Jedan od ograničavajućih čimbenika razvoja zdravstvenog, a prvenstveno medicinskog turizma u Hrvatskoj je nedostatak adekvatno obrazovane radne snage posebno u skupini visokokvalificiranih radnika. Primjetan je manjak kvalitetnih visoko specijaliziranih obrazovnih programa multidisciplinarnog karaktera koji bi visokokvalificiranim radnicima pružili mogućnost oplemenjivanja njihovih znanja i vještina dodatnim vrijednostima izvan zanimanja za koje imaju formalne kvalifikacije. Posljedica toga je nedostatak vizije razvoja utemeljenog na multidisciplinarnom prožimanju i udruživanju stručnjaka različitih područja u svrhu podizanja podizanja konkurentnosti turističkog proizvoda.

Prateći i analizirajući trendove na tržištu stomatoloških usluga u Hrvatskoj i zemljama u okruženju, a u svrhu osmišljavanja primjerenih programa cjeloživotne izobrazbe koji bi zadovoljavali potrebe suvremenih stomatologa, na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je novi interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij „Dentalno-medicinski turizam“.

Kako bi studij bio što kvalitetniji i kako bi se ostvarila što bolja povezanost s realnim gospodarskim sektorom, u izvedbi studija sudjeluju i suradnici s velikim praktičnim iskustvom u raznim segmentima turizma, a posebno dentalnog i zdravstvenog turizma.

Studij je zamišljen na način da njeguje interdisciplinaran pristup dentalno-medicinskom turizmu čemu je najbolji  dokaz činjenica da u njegovom izvođenju sudjeluje 50-ak stručnjaka s 13 ustanova iz različitih područja. Ovaj studij povezuje pet hrvatskih sveučilišta (Zagreb, Rijeka, Split, Pula i Dubrovnik) što ga vjerojatno čini jedinstvenim u Hrvatskoj.

Po prvi put neki studij na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu mogu upisati i oni koji nisu stomatolozi ili liječnici jer ovaj studij mogu upisati svi sa završenim nekim od sveučilišnih studija u trajanju od najmanje 5 godina. Vjeruje se da će studij pridonijeti daljnjem razvoju dentalno-medicinskog turizma u Republici Hrvatskoj i podizanju kvalitete usluge u tom sektoru. Osim toga, multidisciplinarni karakter studija i njegova otvorenost za studente iz svih područja, a ne samo biomedicinskog područja može poslužiti kao platforma za stvaranje i razvoj novih projekata u dentalnom i zdravstvenom turizmu.

PROF. MARIN VODANOVIĆ:

Program je osmišljen i za one koji nisu stomatolozi

Studij traje jednu akademsku godinu odnosno 2 semestra. Po završetku,  student dobiva ukupno 60 ECTS bodova. Studij se izvodi na hrvatskom jeziku. Studij je namijenjen stomatolozima, ali i svima ostalima koji su završili neki sveučilišni studij u trajanju od najmanje 5 godina, neovisno o području

Tko su nositelji i pokretači studija?

– Nositelj studija je Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a studij je pokrenut uz potporu Instituta za turizam iz Zagreba i njegova ravnatelja dr. Damira Krešića, te Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s posebnim naglaskom na prof. Josipa Mikulića, pročelnika Katedre za turizam i prodekana prof. Olivera Kesara.

S kojim ustanovama surađujete pri izvedbi studija?

– S obzirom na to da je dentalno-medicinski turizam izrazito interdisciplinarno područje koje zahtijeva suradnju stručnjaka brojnih područja, prilikom osmišljavanja studijskog programa se vodilo računa da u njemu budu zastupljeni stručnjaci iz svih relevantnih područja.

Uz Stomatološki i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, te Institut za turizam, suradne ustanove s kojih dolaze suradnici koji su sudjelovali u stvaranju studijskog programa te će sudjelovati u njegovu izvođenju su Medicinski fakultet, Pravni fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Učiteljski fakultet i Fakultet hrvatskih studija (Sveučilište u Zagrebu); Medicinski fakultet u Rijeci, Medicinski fakultet u Splitu, Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije u Puli, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”.

Osim stručnjaka s akademskih institucija, suradnici na studiju su i kolege iz različitih sektora gospodarstva s posebnim naglaskom na dentalni i zdravstveni turizam, te iz lokalne i državne uprave.

Koliko studij traje i kome je namijenjen?

-Poslijediplomski specijalistički studij Dentalno-medicinski turizam traje jednu akademsku godinu odnosno 2 semestra. Završetkom studija student dobiva ukupno 60 ECTS bodova. Studij se izvodi na hrvatskom jeziku. Studij je namijenjen stomatolozima, ali i svima ostalima koji su završili neki sveučilišni studij u trajanju od najmanje 5 godina, neovisno o području.

Studijski program osmišljen je u skladu s aktualnim strategijama razvoja turizma i razvoja zdravstva Republike Hrvatske, te udovoljava potrebama poslijediplomske izobrazbe u sklopu pojedinih stomatoloških specijalizacija, pa ga mogu upisati i stomatolozi na specijalizaciji.

Preporuke za pokretanje studija su dali Hrvatsko stomatološko društvo, Hrvatska gospodarska komora – sektor za turizam i Hrvatska udruga poslodavaca.

Koji su uvjeti upisa na studij?

– Studij mogu upisati sve osobe sa završenim nekim sveučilišnim studijem u ukupnom trajanju od najmanje 5 godina neovisno o području (studij je otvoren za stomatologe, ali i sve ostale zainteresirane). Od ostalih uvjeta od studenta se traži poznavanje engleskog jezika i rada na računalu. Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na mrežnim stranicama Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sve informacije o upisima moguće je dobiti putem adrese: dentalni_turizam@sfzg.hr ili na mrežnoj stranici: https://www.sfzg.unizg.hr/studiji/specijalisticki_studij_dentalno-medicinski_turizam

Koja se titula dobiva završetkom studija?

– Završetkom studija dobiva se titula sveučilišni specijalist/sveučilišna specijalistica dentalno-medicinskog

turizma.

Kako je koncipiran studijski program?

– Studijski program je osmišljen tako da udovoljava potrebama studenata koji su stomatolozi, ali i onima koji nisu stomatolozi odnosno dolaze iz drugih područja, a imaju interes za dentalni turizam. Na studiju postoji 18 obveznih predmeta i 14 izbornih predmeta. Stomatolozi na studiju dodatno usavršavaju svoje stručne vještine i usvajaju specifičnosti rada s pacijentima u dentalnom turizmu, te stječu znanja iz područja koja nemaju veze sa stomatologijom, a važna su za uspješno bavljenje dentalnim turizmom kao što su ekonomija, poduzetništvo, marketing, menadžment i slično. Osim toga, studij udovoljava potrebama poslijediplomske izobrazbe u sklopu pojedinih stomatoloških specijalizacija.

Studenti na ovom studiju koji dolaze iz drugih područja i imaju završene druge fakultete dobivaju osnovne informacije o različitim stomatološkim disciplinama, organizaciji rada u stomatologiji, te posebno u dentalnom turizmu. Kroz studij se mogu usavršavati u jednom od najpropulzivnijih područja turizma u Hrvatskoj ali i svijetu.

Veliki broj izbornih predmeta omogućava svakom studentu da izabere ono što ga najviše zanima kako iz područja dentalne medicine tako i iz područja ekonomije, turizma, prava, geografije, psihologije, financija, poduzetništva, menadžmenta, prostornog planiranja, marketinga, prometa, organizacije,  upravljanja ljudskim potencijalima, te drugih područja.