Što strani studenti misle o zagrebačkom prometu?
Ljetna škola Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu okupila je 24 sudionika iz 15 zemalja svijeta, od Etiopije, Kameruna i Jordana do Nizozemske, Grčke i Albanije
Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj organizirao je i održao još jednu međunarodnu Ljetnu škola cestovne sigurnosti pod nazivom „Road Safety Summer School“.
Riječ je bila o prestižnoj i vrijednoj edukaciji koja je bila organizirana četvrtu godinu zaredom, i s vremenom je postala popularna međunarodna platforma za obrazovanje i razmjenu iskustava u području cestovne sigurnosti.
Ove godine Ljetna škola okupila je 24 sudionika iz 15 zemalja svijeta. Uz nekoliko sudionika iz Hrvatske, prijavili su se i sudionici iz Etiopije, Kameruna, Jordana, Egipta, Kazahstana, Indije, Nizozemske, Srbije, Grčke, Rusije, Albanije, Libanona i drugih zemalja.
S nekima od njih porazgovarali smo o tome kako su doživjeli zagrebačke prometne gužve, kulturu sudionika u prometu te ih zamolili da usporede prometu u zemljama iz kojih dolaze s iskustvom koje su imali tijekom boravka u Zagrebu.
Svi se slažu – agresivnost vozača najveći je problem!
Anas Alatawneh, Budapest University of Technology and Economics (rodom iz Jordana)
– Prijavio sam se zbog sesije o autonomnim vozilima, što je moje područje specijalnosti upravo sada kao doktora znanosti. Stvarno me zanimalo vidjeti kako se to može povezati s implementacijom takve nove tehnologije i sigurnošću takvih novih tehnologija jer ih trenutno nema na ulicama.
Teško mi je usporediti prometnu situaciju kod vas u Hrvatskoj, konkretno ovdje u Zagrebu, sa stanjem u mom Jordanu, jer su stvari zaista puno drukčije. U Jordanu se trenutno razvija brzi autobusni prijevoz koji čini javni prijevoz učinkovitijim i prihvatljivijim među ljudima. Budući da su automobili dosad bili glavni način prijevoza. Pa sada to pokušavamo promijeniti, da ljudi više počnu koristiti javni prijevoz.
U Zagrebu sam vidio da mnogo ljudi koristi bicikle, iako imaju javni prijevoz, ali u isto vrijeme puno ljudi koristi automobile. Pogotovo tijekom jutarnjih prometnih gužvi.
Amy Tijs, Erasmus University Rotterdam (Nizozemska)
– Vozači u Nizozemskoj su relativno pristojni, rekla bih „manje ljuti“, paze na pješake, uvijek nam stanu na zebri, pješačkim prijelazima. Pa im mi pješaci mahnemo i nasmijemo se. Što vidim da u Hrvatskoj ne radite, jer su me ovdje vozači čudno gledali kad bi im mahnula, haha. Samim time bih rekla da je razina prometne kulture u Nizozemskoj veća nego u Hrvatskoj jer ovdje vozači baš ne paze jedni na druge, i imam dojam kao da je vozačima automobila „muka“ stati na zebri i propustiti pješake.
Mislim da je Hrvatska napravila odličan pomak po pitanju prometa jer ste napravili i uredili puni biciklističkih staza. Ali ima još puno prostora za poboljšanja.
Naime, vidjela sam da se često biciklističke i pješačke staze sijeku, križaju, spajaju, bez nekih vidljivih oznaka, i to djeluje dosta zbunjujuće. Bojim se da bi moglo doći do sudara, nezgoda, ozljeda. Posebno kada vidim vozače skutera kako jure kao kamikaze!
Akshit Sharma, Technical University of Munich, Njemačka (rodom iz Indije)
– Kao što možete pretpostaviti, u mojoj Indiji velika je gužva na cestama, u prometu, stoga nam je kao državi, ali i nama mladim pojedincima, znanstvenicima, stalo da poboljšamo sigurnost na cestama. I to je bio jedan od primarnih razloga zašto sam se prijavio na Road safety Summer school na vašem Fakultetu prometnih znanosti.
U Hrvatskoj nisam vozio niti jedan auto stoga ne mogu uspoređivati stanje u tome segmentu. Ali kao pješak sam tijekom ovog boravka u Hrvatskoj imao negativnih iskustva u smislu da mi pojedini vozači nisu stali na zebri, iako mi je bilo upaljeno zeleno i ja sam već krenuo u prelazak ceste. Zadnje dvije godine živim u njemačkom Muchenu i nisam takvo ponašanje doživio tamo.
Da se vratim na rodnu Indiju, prometna situacija dosta je teška, vozači su stvarno agresivni, bezobzirni, čak i sada kada imamo stvarno dobru infrastrukturu u pogledu prometnica. Ali ljudski faktor je problematičan i pored sve dostupne nam tehnologije, trebamo poraditi na podizanju svijesti o cestovnoj sigurnosti i prometnoj kulturi.
Steffel Feudjio, Centre of Research for Transport and Logistics, Sapienza University of Rome, Rome, Italija (rodom iz Kameruna)
– Kamerun bih ocijenio kao prometno relativno sigurnu zemlju. Imamo mnogo propisa, dobrih zakona i pravilnika, pa je glavnina problema u njihovoj provedbi i implementaciji, kako bi sigurnost na cestama stvarno bila podignuta na višu razinu.
Puno je agresivnih vozača, svima se nekud žuri, rush hour baš bude kaotičan, ali čini mi se da je to svugdje tako. I u Kamerunu i u Rimu, gdje trenutno živim, i u Zagrebu.
Složio bih se s Amy, ovdje u Zagrebu je dosta zbunjujućih znakova, horizontalne signalizacije, ponekad pješak moram imati oči i na potiljku.
Zbog toga mi je drago da sam sudjelovao na ovoj Ljetno školi, jer sam stvarno puno korisnih stvari naučio, dobio masu vrlo korisnih i primjenjivih informacija. Kako iskoristiti nove dostupne tehnologije da bismo prometovanje učinili sigurnijima, bez obzira jesmo li pješak, biciklist, vozač automobili ili šofer busa. Jer duboko vjerujem da ima prostora za podizanje razine sigurnosti u prometu i na nama mladima je da iskoristimo sve znanje koje možemo u tome segmentu.
