Stjepan Lakušić novi je predsjednik Rektorskoga zbora
U auli Sveučilišta u Zagrebu održana je jedanaesta, ujedno i posljednja sjednica Rektorskoga zbora u ovoj akademskoj godini kojom je predsjedala prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci
Na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održana je jedanaesta, ujedno i posljednja sjednica Rektorskoga zbora u ovoj akademskoj godini kojom je predsjedala prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci. U sljedećoj akademskoj godini Rektorskim zborom će predsjedati nastupajući rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dok je za zamjenika predsjednika Rektorskoga zbora imenovan prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu.
Mandat novog predsjednika i zamjenika predsjednika Rektorskoga zbora započinje s novom akademskom godinom, 1. listopada 2022. i traje godinu dana.
Sjednici su uz članove Rektorskoga zbora prisustvovali i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, državni tajnik Ivica Šušak, predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić i v.d. ravnatelja Agencije za znanost i visoko obrazovanje mr. sc. Sandra Bezjak.
Na sjednici je, između ostalog, Rektorski zbor pozdravio Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Također, raspravljano je o nužnosti donošenja nacionalnih politika za poticanje studiranja na nastavničkim studijima te je u tom smislu Rektorski zbor predložio određene aktivnosti i mjere koje bi trebalo provesti na nacionalnoj razini.
Osim o nacionalnim temama, razgovaralo se i o europskim temama iz područja znanosti i visokog obrazovanja, posebice vezano uz reformu vrednovanja istraživačkog rada, uključivanju hrvatskih sveučilišta u neke europske projekte, kao npr. sudjelovanju u projektu Sjeverno-jadranske doline vodika i projektu vezano uz suradnju s Vijećem Europske unije.
Stjepan Lakušić, novi predsjednik Rektorskoga zbora:
– Biti predsjednik Rektorskoga zbora RH je velika čast i velika odgovornost, posebice u vremenu kada se događa izmjena zakonskog okvira i kada se najviše propitkuje autonomija sveučilišta. No, ovdje treba istaknuti da je odgovornost akademske zajednice da unosi u društvo prijedloge za određene promjene koje će promicati dostojanstvo čovjeka i struke, a sve na dobrobit društva u cjelini. Osnovna je zadaća sveučilišta stvaranje i pružanje vrhunskoga znanja te unapređenje vještina i kompetencija studenata. Podloga za sve to su kvalitetni nastavni programi i nastavnici koje ih izvode. Obrazovanjem na sveučilištima stvaramo stručnjake koji su važni za budućnost RH i zbog toga ne smijemo posustati u podizanju kvalitete studiranja. Moramo još više podupirati studente da budu samouvjereni, kritični, inovativni i spremni suočiti se sa svojom budućnošću na pozitivan i uspješan način. A s obzirom na kapital koji sveučilišta imaju (znanje, kvalitetne nastavnike, znanstvenike i stručnjake), sveučilišta su stožerna snaga države koja mogu odgovoriti na svaki izazov koji se pojavi u društvu. U proteklim godinama smo svjedoci upravo toga.
