Godinu dana od strašnih potresa na Banovini
Nakon što su Petrinju i šire sisačko područje dva dana zaredom pogodila dva razarajuća potresa, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu poslao je tridesetak docenata i profesora kako bi obavili najhitnije procjene statike zgrada i kuća. Pregledali su nekoliko tisuća objekata
Na godišnjicu razornih potresa koji su pogodili Banovinu, ponavljamo članak koji smo na Universitas portalu objavili 29. prosinca 2020. godine.
Crni scenarij iz ožujka, kada je Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio strašan potres magnitude 5.5 po Richteru, ponovio se u neposrednoj blizini. Grad Petrinju je prvo u ponedjeljak 28. prosinca zadesio potres jačine 5 po Richeru, tijekom tog dana još nekoliko slabijih, da bi u utorak 29. prosinca nešto iza podneva potres magnitude 6.2 razrušio središte grada i oštetio brojne zgrade, kuće, javne objekte.
I opet, baš kao i ožujku, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu reagirao je među prvima. Još su u ponedjeljak statičari s fakulteta bili aktivirani preko sustava MUP-a i Civilne zaštite te su se kombijem fakulteta uputili u smjeru Petrinje, izvijestio nas je Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta.
– Ujutro me je odmah kontaktirao ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat te su usklađene aktivnosti oko organizacije pregleda građevina nakon što se dobije prva slika s terena. U Gradskom poglavarstvu u Petrinji upoznati smo s prvim stanjem te je započela priprema za postavu cijele platforma za pregled građevina. Već u 14.00 sati održana je prva koordinacija s gradskom upravom, podignut je cijeli sustav za unos podataka o pregledanim građevinama. Započeli su prvi pregledi – bolnice, škole, dječji vrtići, kao i zgrade fakulteta Metalurgije u Sisku te Učiteljskog fakulteta u Petrinji.
ISKUSTVA IZ ZAGREBA
Posložena je cijela platforma za unos informacija o pregledanim građevinama, pripremljene lozinke za timove koji će doći, upućeni pozivi preko HKIG inženjerima volonterima. Lakušić otkriva da su njegovi kolege bili „zadovoljni“ činjenicom da je u taj prvi mah trebalo pregledati tek 500 do 800 objekata.
No, tada je došao utorak. Nekoliko minuta nakon što je odjeknuo top s Griča, središte Zagreba se opet jako zaljuljalo. Ponovo je oštećena zgrada Građevinskog fakulteta, zgrada Sveučilišta u Zagrebu te niz objekata po centru metropole. A tek kada smo se malo pribrali i pogledali informativne portale saznali smo da je Petrinja stradala kudikamo jače. Dva snažna potresa u dva dana.
Dekan Lakušić otkriva da je još jutros 15-tak inženjera krenulo u smjeru Petrinje i Siska radosni što mogu pomoći u ovim teškim trenucima te svoja iskustva iz Zagreba prenijeti na stradalo područje. Uskladili su i dolazak kolega s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Sisak i Petrinju. No, iako je organizacija cijelog stožera bila brzo postavljena i sve posloženo, sve to nije dugo trajalo. Razorni potres koji se desio u 12:17 sati sve ih je vratio u sjećanja od 22. ožujka 2020., za koja su mislili da se neće ponoviti.
– Osobno sam bio u uredu fakulteta i trešnju te ljuljanje zgrade je teško opisati. Šok, strah i nevjerica. Svi koji su bili u zgradi fakulteta izašli su ispred objekta na Kačićevu ulicu ili u dvorište fakulteta. Nestalo je i struje u tom trenutku, prekinut je bio rad našeg servera zbog greške u centrali Carnet-a, tj. Carnet-ov router nije radio zbog prekida napajanja, govori Lakušić.
Ponovno je uspostavljen telefonski kontakt s resornim ministarstvom, s upravom Sveučilišta, upravom Grada Zagreba te s dekanima mnogih fakulteta. Kontaktirani su timovi statičara u Petrinji i Lakušić nam s olakšanjem govori da su svi živi i zdravi.
Neki su djelatnici fakulteta bili baš u zoni gdje su srušeni objekti. Neki su ostali zarobljeni u krovištima objekata koje su pregledavali. Nažalost, nekolicina stručnjaka Građevinskog fakulteta je osobno svjedočila i kada se na djevojčicu u Petrinji srušio zabatni zid kuće od čega je 12-godišnjakinja zadobila teške ozljede i preminula.
OJAČATI SVE GRAĐEVINE U HRVATSKOJ
No, iako su oštećenja strašna, a žrtve se još prebrojavaju, dekan Lakušić ističe da će obnova Petrinje teći brže od obnove Zagreba. Istovremeno, upozorava:
– Tijekom proljeća smo često ispred fakulteta novinarima i u nekim emisijama govorili kako obnova Zagreba treba biti uvod za ojačanje svih građevina u Hrvatskoj i da to treba biti strategija Vlade vezana za sektor građevinarstva. Nisu nas baš slušali. Sada će vjerujem drugačije razmišljati. Kada sam ulazio u građevinsku struku, zamišljao sam kako ću graditi nešto novo, a ne popravljati razrušeno. Vjerojatno je i taj segment dio tog „novog normalnog“ u kojem svi skupa moramo živjeti. Kao da smo stavljeni na jednu veliku kušnju u kojoj se trenira naše strpljenje. Čuvajte se svi, iskorake i napredak u životu čine ljudi. Naš Fakultet tj. naša znanja i nesebično davanje naših djelatnika u ovim trenucima velika su pomoć nastradalima i društvu općenito, i time se ponosimo, zaključuje dekan Stjepan Lakušić.
