Stanje mentalnog zdravlja studenata

Studiranje je vrijeme rasta, prilagodbi i promjena, i ti zahtjevi koje studij postavlja pred mladog čovjeka često nadilaze sposobnosti adekvatnog suočavanja i izazivaju stanja psihičke napetosti i nelagode. Svjetska iskustva, a i nalazi domaćih istraživanja studentskih potreba govore da oko 25% studenata ima psihičke smetnje i poremećaje koje ometaju kvalitetu života i utječu na učinkovitost studiranja. Emocionalne smetnje su najčešće prolazne prirode, no duljina njihovog trajanja ovisi o pruženoj podršci i usvajanju vještina samoregulacije. Ako takva pomoć izostane nekima će se emocionalne smetnje i poremećaji pogoršati.

Gotovo polovina psihičkih smetnji i poremećaja javlja se do 14. godine života, a 75% svih poremećaja se javi do 25. godine života. Nažalost sva svjetska istraživanja ukazuju kako se psihičko zdravlje mladih pogoršava i taj tren se bilježi zadnjih 30 godina s intenzivnijim pogoršanjem u posljednjih 10 godina. Najozbiljniji teret na psihičko zdravlje donijelo je razdoblje pandemije s izraženim i produljenim zahtjevima za prilagodbom na neizvjesnost, ugrozu i gubitke.

NAJČEŠĆI PSIHIČKI PROBLEMI KOD STUDENATA

1) Stres je uobičajena reakcija na izazove i promjene u životu, ali prekomjerni stres može dovesti do problema s mentalnim zdravljem. Studenti se često susreću sa stresom zbog visokih očekivanja, ispitnih rokova i egzistencijalnih problema te socijalnih izazova (problema u obitelji, romantičnim vezama i prijateljstvima);

2) Anksioznost kao jedan od najčešćih problema mentalnog zdravlja kod studenata. Kompleksno stanje kojim dominira nekontrolirajuć i čest osjećaj zabrinutosti, straha i nemira koji može biti uzrokovan akademskim zahtjevima poput ispita ili javnog izlaganja kao i drugim osobnim, međuljudskim i društvenih situacijama;

3) Problemi sa spavanjem – Loš san može biti uzrokovan različitim čimbenicima, uključujući stres, anksioznost i depresiju. Nedostatak sna može utjecati na akademski uspjeh i mentalno zdravlje;

4) Depresija je još jedan od najuobičajenijih problema među studentima, a koji karakterizira osjećaj tuge, niskog raspoloženja i gubitka interesa za aktivnosti koje su nekada bile ugodne, negativnog doživljaja sebe, drugih i budućnosti, gubitka koncentracije i manjak interesa za socijalne interakcije uz prateći osjećaj usamljenosti. Ovo stanje posebno je rizično jer se uz osjećaj bespomoćnosti mogu javiti i suicidalne misli, ideje i namjere, kao i pokušaji suicida;

5) Poremećaji prehrane – Poremećaji prehrane, poput anoreksije i bulimije, mogu se pojaviti kod studenata koji su podložni visokim očekivanjima i stresu.

6) Zlouporaba droga i alkohola – Zlouporaba droga i alkohola može biti uzrokovan različitim čimbenicima, uključujući stres, anksioznost i depresiju.

Procjenjuje se da oko 5% studenata ne završi svoje visoko obrazovanje zbog netretiranih psihičkih smetnji i poremećaja

Mentalni problemi trebaju biti ozbiljno shvaćeni jer vrlo često imaju širok spektar posljedica na akademsko i društveno funkcioniranje mladih ljudi. Neke od mogućih posljedica mentalnih problema kod studenata su sljedeće:

1) Lošiji akademski uspjeh – Psihičke smetnje i poremećaji mogu dovesti do teškoća u koncentraciji, pamćenju i organizaciji te tako utjecati na akademski uspjeh pa i odustajanje od studija.

2) Odgađanje obaveza – Osobe koje se bore s mentalnim problemima često odgađaju obaveze i poteškoće imaju s motivacijom. To može dovesti do kašnjenja u predaji radova, polaganju kolokvija i ispita te narušiti ukupni uspjeh na studiju.

3) Socijalna izolacija – Mentalni problemi mogu dovesti do povlačenja i izbjegavanja socijalnih interakcija što doprinosi osjećaju usamljenosti i manjka podrške

4) Povećan rizik od ovisnosti – Konzumacija psihoaktivnih tvari vrlo često započinje kao oblik samoregulacije neugodnih emocija te umjetnog izazivanja ugodnih emocija. Manjak regulacije neugodnih emocija kod osoba s psihičkim smetnjama nerijetko može dovesti do zloporabe i pretjerane konzumacije te razvoja ovisnosti, ali i drugih pratećih problema.

OSJEĆAJ SOCIJALNE IZOLACIJE I USAMLJENOSTI

Osim posljedica za same studente, problemi s mentalnim zdravljem imaju posljedice za njihove obitelji, cijelu fakultetsku zajednicu (kolege i profesore) te za društvo općenito. Procjenjuje se da oko 5% studenata ne završi svoje visoko obrazovanje zbog netretiranih psihičkih smetnji i poremećaja.

Prema istraživanju koje je sredinom i krajem 2020. i godine proveo Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta (Jokić-Begić i sur., 2020), psihičko zdravlje studenata (18–25 godina), značajno je narušeno i pokazalo se da: 30 % studenata ima blago i umjereno izraženu depresivnost, 34 % ima jako i izrazito jako izraženu depresivnost, 25-30 % studenata iskazalo je blagu i umjerenu anksioznosti i stres, 28-32 % izrazitu uznemirenost i tjeskobu te vrlo intenzivan stres.

Istraživanje koje je provela Agencija za odgoj i obrazovanje o mentalnom zdravlju studenata potvrđuje da je u studentskoj populaciji značajna percepcija narušenosti mentalnog zdravlja tijekom pandemijskog razdoblja pri čemu oni ukazuju na 52 % studenata koji svoje mentalno zdravlje doživljavaju lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Čakl 50 % ih je navelo osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom (50%).

Znatan broj studenata navodi da se osjećao anksiozno (46 %) i depresivno (29 %) te da se koristio društvenim mrežama na nezdrav način (43 %).

Neobjavljeni podaci koje je prikupio Studentski Zbor Sveučilišta u Zagrebu pokazuje također zabrinjavajuće nalaze o tome da je 73 posto (od ukupno 5103 studenta) samoprocijenilo da je imalo problema s mentalnim zdravljem u 2021. godini.

Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u 2022. godine psihološku pomoć je potražilo 18 posto više mladih (18-25 godina starosti) u odnosu na prethodnu 2021., a pomoć su u znatno većem broju tražile djevojke u odnosu na mladiće.

Iskustvo pružanja psihološke podrške i savjetovanja studenata u Savjetovalištu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu također potvrđuje alarmantnost stanja među populacijom mladih. Naime, U 2022. godini broj studenata koji se javljaju po pomoć je znatno porastao. S početkom 2022. godine na listi čekanja bilo je 60 studenata, da bismo kalendarsku godinu završili s listom čekanja od preko 80 studenata. Tijekom godine u Savjetovalište je primljeno 145 studenata s kojima je održano 1450 sati psihološkog savjetovanja. U proteklim godinama rada Savjetovališta održan je manji broj sati psihološkog savjetovanja s većim brojem studenata te je prosječan broj savjetovanja po studentu iznosio pet susreta. U ovoj godini prosječan broj susreta po studentu je 10. Razlog tome je da se sve više studenata javlja s ozbiljnijim psihičkim smetnjama pa tako sve češće osim uobičajenih problema s anksioznošću, tugom, socijalnom tjeskobom i motivacijom za učenje; opažamo probleme sa spavanjem, ozbiljne depresivne reakcije, samoozljeđivanje, suicidalne misli, odustajanje od studija, poremećaje hranjenja te konzumaciju psihoaktivnih tvari. Zbog toga je proces savjetovanja dulji. Dio studenata upućujemo i u zdravstveni sustav na psihijatrijski pregled i liječenje.

TRAŽENJE I DOBIVANJE STRUČNE POMOĆI I PODRŠKE

Kako bi se pomoglo, osobe s psihičkim smetnjama i poremećajima trebale bi tražiti te potom i dobiti pravodobnu psihološku pomoć. Nažalost podaci pokazuju da svega 25% studenata traži pomoć zbog svojih psihičkih problema. Isto tako poznato je da se pomoć u prosjeku traži tek 8 godina nakon pojave prvih smetnji što doprinosi da disfunkcionalna ponašanja i doživljavanja postanu obrazac te ponavljaju i time održavaju problem. Jednom kada se osoba javi po pomoć upravo će dugotrajnost smetnji biti jedna od prepreka u njihovom tretiranju i dolasku do cilja psihološke pomoći.

Kako bi se mladi ljudi što prije javili po pomoć potrebno je razumjeti razloge zbog kojih se pomoć ne traži na vrijeme. Najistaknutiji razlog u pravilu je strah od društvene osude.

Nažalost, osobe sa psihičkim smetnjama nerijetko se označavaju kao drukčije, opasne, karakterno slabe i sl. Takav negativan i štetan stav proizlazi iz nedostatka znanja i razumijevanja, a može se manifestirati kao diskriminacija, izolacija, odbacivanje ili etiketiranje. Stigmatizacija psihičkih smetnji može imati štetne posljedice za osobu koje se bore s mentalnim problemima, a najočiglednija je izbjegavanje traženja stručne pomoći.

Stigmatizacija dodatno ugrožava samopouzdanje te tako smanjuje i kvalitetu života; dovodi do izolacije i povlačenja iz društvenih interakcija zbog čega izostaje i socijalna podrška.

I tijekom procesa dobivanja stručne pomoći određen broj mladih koji se javio po pomoć iskazuje osjećaj neadekvatnosti zbog toga što uopće trebaju stručnu psihološku pomoć. Osim straha od osuđivanja, studenti su naveli i financijska ograničenja, nedostatna znanja o psihičkom zdravlju ali i nedostupnost psihološkog savjetovanja u okviru Sveučilišta. Sve nam ovo ukazuje da je važno promicati razumijevanje i prihvaćanje psihičkih problema kako bi se smanjila stigmatizacija i osigurala podrška. To uključuje promicanje otvorenog dijaloga, povećanje svijesti o mentalnom zdravlju i pružanje podrške studentima s ovom vrstom problema.

Hrvatska je donijela Nacionalni strateški okvir za mentalno zdravlje za razdoblje do 2030. godine kojem je jedno od istaknutih strateških područja djelovanja upravo unaprjeđenje mentalnog zdravlja mladih. Sveučilište u Zagrebu broji nešto više od 68 500 studenata. Pojedini fakulteti imaju savjetovališta, no ona su ili nedostatnih kapaciteta za probleme koje studenti imaju; ili su više usmjerena prema karijernom savjetovanju, što znači da su zaposlene osobe koje nisu stručnjaci za mentalno zdravlje. Raniji pokušaji osnivanja Savjetovališta na razini Sveučilišta nisu uspjeli postaviti sustav koji može prihvatiti veći broj studenata i koji može osigurati stručnu pomoć studentima kojima je ona potrebna.

ODGOVOR NA PROBLEM

Vrijeme u kojem se danas nalazimo traži od nas sustavniju, široko dostupnu i proaktivniju podršku kako bismo studentima osigurali kvalitetniji studentski život te omogućili jednostavniju tranziciju u produktivne članove društva. Zahvaljujući svojim eminentnim stručnjacima za mentalno zdravlje Sveučilište u Zagrebu među prvima je prepoznalo važnost aktivnog, uključivog i sveobuhvatnog programa pružanja potpore studentima u savladavanju emocionalnih poteškoća te osnaživanja u ostvarivanju akademskih i životnih ciljeva. Mladi ljudi naša su budućnost – oni su naši budući kolege, znanstvenici i umjetnici, poduzetnici, inovatori, kreativci, i nama je važno osigurati im svaku podršku i pomoć u rješavanju emocionalnih izazova s kojima se susreću. Rješenje je Centar posvećen podršci psihičkom zdravlju studenata koji je dostupan, anoniman i otvoren za sve studente Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilište u Zagrebu na svojoj sastavnici – Filozofskom fakultetu – ima savjetovalište za studente koje djeluje već 25 godina. Vode ga psiholozi zaposleni na Odsjeku za psihologiju. Riječ je o najstarijem, ali i najobuhvatnijem savjetovalištu s već poznatim standardima skrbi za studente s psihičkim smetnjama. Upravo će iskustvo rada ovog savjetovališta biti temelj za osmišljavanje standarda skrbi i dobre prakse jedinstvenog savjetovališta na Sveučilištu u Zagrebu.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prepoznao je važnost problema i započeo proces osnivanja Sveučilišnog savjetovališnog centra za studente te 14. ožujka 2023. godine imenovao članove Radne skupine stručnjaka i relevantnih dionika koji će raditi na procesu osnivanja, dugoročne održivosti s naglaskom na kvalitetu rada i usluge temeljene na znanosti i stručnosti. Želimo da to postane standard brige za studente Sveučilišta u Zagrebu. Radnu skupinu predvodi Doc. dr. sc. Tanja Jurin, sveučilišna specijalistica kliničke psihologije s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je voditeljica Savjetovališta Filozofskog fakulteta za studente u kojem sa studentima pomaže više od 17 godina.

Članovi Radne skupine su:

Prof. dr. sc. Dražen Begić, dr. med., predstojnik Katedre za psihijatriju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (psihijatar)

Prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med., prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije Sveučilišta u Zagrebu

Prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. spec., državna tajnica Ministarstva zdravstva RH

Dr. sc. Ivana Kekin, dr. med., zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba (psihijatrica)

Izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, zamjenica voditeljice Savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (psihologinja)

Prof. dr. sc. Damir Ljubotina, pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (psiholog)

Izv. prof. dr. sc. Miranda Novak, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (psihologinja)

Sanja Süto, viša savjetnica-specijalistica u službi za kvalitetu visokog obrazovanja              Ministarstva znanosti i obrazovanja RH

Zvonimira Brašić, voditeljica Središnjeg ureda za studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu

Opći cilj takvog Centra bit će poboljšanje kvalitete života, usvajanje djelotvornih mehanizama suočavanja sa stresom, bolje psihosocijalno funkcioniranje i udovoljavanje akademskim i životnim zahtjevima što će u konačnici pridonijeti povećanju motivacije za studiranjem.

Ovaj cilj planira se ostvariti brojnim aktivnostima:

1) Pružanjem individualne pravodobne i besplatne psihološke podrške studentima.

2) Preventivnim aktivnostima osobito u radu s ranjivim skupinama kako bi se povećala otpornost studenata na izazove individualnog i akademskog života.

3) Povećanjem vidljivosti Centra senzibilizirat će se akademska, ali i šira zajednica za probleme mentalnog zdravlja mladih i destigmatizirati psihičke probleme.

4) Sustavnim edukativnim aktivnostima unaprijedit će se kompetencije znanstveno nastavnog osoblja da lakše prepoznaju psihičke smetnje kod studenata te im se na adekvatan način obrate.

5) Sustavnim edukativnim aktivnostima jačat će se svijest o brizi studenata za vlastito mentalno zdravlje kao i mentalno zdravlje drugih kolega što će dovesti do učinkovitijih načina traženja rješenja.

6) Svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu bit će osigurana podrška u kriznim psihološkim situacijama u vidu protokola postupanja.

Usluge koje će Centar pružati osnivale bi se na primjeni odgovarajućih psihoterapijskih i savjetodavnih tehnika (te primjeni spoznaja iz kliničke, razvojne, socijalne i edukacijske psihologije). Usluge Centra provodile bi se kroz preventivne i savjetodavne aktivnosti. Preventivna uloga savjetovališta ostvarivat će se kroz psiho-edukacijske aktivnosti čiji je cilj informirati studente, ali i nastavnike o mentalnom zdravlju studenata, načinima prepoznavanja psihičkih smetnji te mogućim rješenjima istih. Edukativne aktivnosti će se provoditi na studentima bliskim platformama (poput objava na društvenim mrežama, aplikacijama za studente, multimedijalnim materijalima te kroz javne tribine, predavanja, okrugle stolove i slično). Savjetodavne aktivnosti Centra ostvarit će se kroz kombinaciju pristupa orijentiranih na problem i pristupa orijentiranih na klijenta. Centar je zamišljen kao mjesto u kojom student u trenutku potrebe može trenutno i jednostavno dobiti kvalitetnu uslugu podrške.

Centar bi ujedno bio nastavna baza za nastavne i istraživačke aktivnosti usmjerene na mentalno zdravlje studenata ponajviše s ciljem utvrđivanja rizičnih i zaštitnih čimbenika mentalnog zdravlja.

Briga za psihičku dobrobit studenata Sveučilišta u Zagrebu postaje standard skrbi za kvalitetnije studiranje.