Stanfordska lista – među najutjecajnijim hrvatskim znanstvenicima više od polovice sa Sveučilišta u Zagrebu

Na prestižnoj listi 2 % najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, koja je poznata i pod nazivom Stanfordska lista (Stanford/Elsevier Top 2% Scientists List), Sveučilište u Zagrebu još se jednom potvrdilo kao uspješna i međunarodno relevantna visokoobrazovna ustanova čiji su znanstvenici predvodnici hrvatske znanstvene izvrsnosti i kompetitivnosti.

Ova lista, koja se na godišnjoj razini objavljuje u suradnji kalifornijskoga Sveučilišta Stanford i nakladničke kuće Elsevier, donosi popis znanstvenika diljem svijeta koji su najutjecajniji u svome području. Popis se temelji na podatcima koji su dobiveni iz autorskih profila znanstvenika u citatnoj i bibliografskoj bazi Scopus na dan 1. kolovoza 2025.

Znanstvenici su razvrstani u 22 znanstvena polja i 174 znanstvene grane, a rangirani su prema rezultatima analize u kojoj se koristi model složenoga pokazatelja (c-rezultat ili c-score) iz kojega se u konačnici dobije popis 100 tisuća vodećih svjetskih znanstvenika. Ovaj složeni ili kompozitni indikator nije orijentiran na produktivnost, odnosno na sam broj publikacija, nego na citate kao mjeru utjecaja znanstvenika i njihovih radova kojom se mogu vrjednovati i kvalitativni aspekti njihova znanstvenoga doprinosa ne samo na godišnjoj razini nego i u kontekstu cjelokupne znanstvene karijere.

Složeni pokazatelj odnosno c-rezultat izračunava se prema šest metrika citata, odnosno pomoću šest standardiziranih pokazatelja znanstvene produktivnosti koje čine: 1. Ukupan broj citata (NC), 2. Hirschov h-indeks (H), 3. Schreiberov Hm-indeks (h-indeks prilagođen broju autora u višeautorskim radovima), 4. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini autor (NCS), 5. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini ili prvi autor (NCSF) i 6. Ukupan broj citata radova u kojima je znanstvenik jedini, prvi ili posljednji autor (NCSFL).

Osim standardiziranih informacija o citiranosti, koje uključuju aspekt broja i položaja autora u citiranim radovima, analiza daje uvid i u broj citata sa samocitatima i bez njih, odnos broja citata i citiranih radova te informacije o povučenim radovima i njihovim citatima.

I ove su godine objavljene dvije liste: lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u 2024. godini i lista najutjecajnijih svjetskih znanstvenika u cjelokupnoj znanstvenoj karijeri, za što su korišteni podatci o citiranosti ostvarenoj u 2024. godini, odnosno za cjelokupnu znanstvenu karijeru zaključno s 2024. godinom.

Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika u 2024. godini nalazi se i 129 znanstvenika iz Hrvatske, odnosno 13 znanstvenika više nego u prethodnoj godini, što je povećanje od 11,21  %.

Među 129 znanstvenika iz Hrvatske na ovom se prestižnom popisu nalazi i 67 znanstvenika iz biomedicinskoga, tehničkoga, prirodoslovnoga, društveno-humanističkoga i biotehničkoga područja koji djeluju ili su djelovali na nekoj od 15 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, što je povećanje od 19,64 % u odnosu na prošlogodišnju listu, na koju je bilo uvršteno 56 znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilište u Zagrebu povećalo je i svoj udio u ukupnoj znanstvenoj produkciji na razini cijele Hrvatske, i to s 48,28 % u 2023. godini na 51,94 % u 2024. godini, što znači da Sveučilište u Zagrebu čini više od polovice ukupne znanstvene produkcije u Republici Hrvatskoj.

Među 2 % najutjecajnijih znanstvenika s drugih hrvatskih sveučilišta, njih je trinaestero sa Sveučilišta u Splitu, osmero sa Sveučilišta u Rijeci, petero sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, troje s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, dvoje sa Sveučilišta Sjever, a po jedan je znanstvenik sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Zadru.

Najutjecajniji znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu u 2024. godini su:

Biomedicinsko područje

• Medicinski fakultet – Ivica Kostović, Iva Hojsak, Goran Šimić, Maja Čikeš, Miro Jakovljević, Goran Augustin, Jan Homolak, Sanja Kolaček, Nives Pećina-Šlaus, Željko Krznarić, Bojan Jelaković, Christophe Blockeel, Marko Lucijanić, Nikolina Bašić-Jukić, Ivica Grgurević, Vladimir Trkulja, Božo Krušlin, Tomislav Kuliš i Predrag Sikirić
• Farmaceutsko-biokemijski fakultet – Ana Maria Šimundić, Gordan Lauc, Slobodan Petar Rendić, Anita Hafner, Ana-Marija Domijan, Ivan Kosalec, Nora Nikolac Gabaj i Ivana Čepelak
• Veterinarski fakultet – Ivana Tlak Gajger
• Stomatološki fakultet – Liborija Lugović-Mihić, Matej Par i Hrvoje Brkić

Tehničko područje

• Fakultet elektrotehnike i računarstva – Hrvoje Pandžić, Roee Diamant, Stjepan Picek, Sven Lončarić, Alan Jović i Damir Žarko
• Fakultet strojarstva i brodogradnje – Neven Duić, Hrvoje Mikulčić, Ankica Kovač, Goran Krajačić i Hrvoje Kozmar
• Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Sanja Martinez i Anamarija Rogina
• Geodetski fakultet – Bojan Vršnak i Mateo Gašparović
• Građevinski fakultet – Tomislav Došlić

 Prirodoslovno područje

• Prirodoslovno-matematički fakultet – Nada Oršolić, Vernesa Smolčić, Dario Vretenar, Tamara Nikšić, Mirko Planinić, Kosuke Nomura i Dražen Adamović

Biotehničko područje

• Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režek Jambrak, Danijela Bursać Kovačević, Marina Cvjetko Bubalo i Kristina Radošević
• Agronomski fakultet – Gabrijel Ondrašek i Igor Bogunović

Društveno-humanističko područje

• Ekonomski fakultet – Marina Dabić, Mirjana Pejić Bach i Ana Tkalac Verčič
• Filozofski fakultet – Aleksandar Štulhofer i Marko Tadić
• Kineziološki fakultet – Goran Marković i Maroje Sorić

Na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika u cjelokupnoj znanstvenoj karijeri nalazi se i 96 znanstvenika iz Hrvatske, odnosno 14 znanstvenika više nego u prethodnoj godini, što je povećanje od 17,07 %.

Među 96 znanstvenika iz Hrvatske koji su uvršteni na ovu prestižnu listu nalaze se i 43 znanstvenika iz biomedicinskoga, tehničkoga, prirodoslovnoga, društveno-humanističkoga i biotehničkoga područja koji djeluju ili su djelovali na nekoj od 12 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, što je povećanje od 19,44 % u odnosu na 2023. godinu, kada se na listi nalazilo 36 znanstvenika.

Osim povećanja ukupnoga broja znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu, neznatno je povećan i njihov udio u ukupnom broju svih znanstvenika iz Hrvatske, i to s 43,90 % u 2023. godini na 44,79 % u 2024. godini.

Na drugim hrvatskim sveučilištima među 2 % najutjecajnijih znanstvenika u cjelokupnoj znanstvenoj karijeri nalazi se desetero znanstvenika sa Sveučilišta u Splitu, četvero ih je sa Sveučilišta u Rijeci, troje s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, dvoje sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a jedna je znanstvenica sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

 Sa Sveučilišta u Zagrebu najutjecajniji znanstvenici u cjelokupnoj karijeri su:

Biomedicinsko područje

• Medicinski fakultet – Ivica Kostović, Miro Jakovljević, Iva Hojsak, Marko Pećina, Goran Augustin, Vladimir Trkulja, Bruno Baršić, Bojan Jelaković, Adriana Vince, Božo Krušlin, Nikolina Bašić-Jukić, Josip Begovac, Josipa Kern, Željko Krznarić, Marko Lucijanić i Predrag Sikirić
• Farmaceutsko-biokemijski fakultet – Ana Maria Šimundić, Slobodan Petar Rendić, Gordan Lauc, Ana-Marija Domijan, Biljana Nigović i Nora Nikolac Gabaj

 Tehničko područje

• Fakultet elektrotehnike i računarstva – Sven Lončarić, Hrvoje Pandžić, Roee Diamant, Stjepan Picek, Silvio Hrabar i Damir Žarko
• Fakultet strojarstva i brodogradnje – Neven Duić, Hrvoje Kozmar, Joško Deur i Ivo Senjanović
• Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije – Mirjana Metikoš-Huković i Sanja Martinez
• Geodetski fakultet – Bojan Vršnak
• Građevinski fakultet –  Tomislav Došlić

 Prirodoslovno područje

• Prirodoslovno-matematički fakultet – Dario Vretenar, Nada Oršolić i Andrej Dujella

Društveno-humanističko područje

• Kineziološki fakultet – Goran Marković
• Filozofski fakultet – Aleksandar Štulhofer
• Ekonomski fakultet – Mirjana Pejić Bach

Biotehničko područje

• Prehrambeno-biotehnološki fakultet – Anet Režek Jambrak

Izvor: https://elsevier.digitalcommonsdata.com/datasets/btchxktzyw/8

Sveučilište u Zagrebu i njegovi znanstvenici još su se jednom istaknuli svojim znanstvenim doprinosom i utjecajem na nacionalnoj i međunarodnoj znanstvenoj sceni. Kao najuspješnije hrvatsko sveučilište, koje je svoj vodeći položaj potvrdilo i ovom prestižnom listom, očekuje se nastavak ostvarivanja vrsnih rezultata kao i jačanja utjecaja i prepoznatljivosti na svjetskoj razini, a time i promicanja značaja i ugleda ne samo Sveučilišta u Zagrebu nego i hrvatske znanosti u cjelini.