Spomenice Sveučilišta u Zagrebu

Kada govorimo o spomenicama uvriježeno je mišljenje da se radi o knjizi, zborniku radova ili dokumentu objavljenom u spomen na neku značajnu osobu ili povijesno značajan događaj. Od otvaranja modernoga Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine do danas Sveučilište je objavilo brojne spomenice koje svojim sadržajem predstavljaju ne samo nezaobilazno vrelo za istraživanje povijesti institucije kao što je sveučilište nego su i nezaobilazno štivo za širi krug čitateljstva koje se žele upoznati sa navedenom temom. Prigodne spomenice objavljivale su i sastavnice Sveučilišta, međutim, ta tema zaslužuje poseban tekst drugom prigodom kao i zbirka Manualia Universitatis studiorum Zagrebiensis koja se odnosi na objavu sveučilišnih udžbenika čije je temelje Sveučilište postavilo još 1882. godine.

Prva knjiga koju je moderno Sveučilište u Zagrebu objavilo bila je upravo spomenica. Njezin naslov glasio je Spomenica na svetčano otvaranje Kralj. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, prvoga hrvatskoga, dana 19. listopada 1874. Spomenica je objavljena 1875. godine, a tiskala ju je Tiskarna Dragutina Albrechta. U njoj su na 203 stranice prikazani i dokumentirani saborski napori u prvome redu biskupa Josipa Jurja Strossmayera od 1861. godine o potrebi da se u Zagrebu otvori moderno sveučilište, njegovi zakonski članci kao i tijek svečanoga otvorenja s govorima na proslavi, poslanicama i čestitkama.

Godine 1900. objavljena je Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu na 216 stranica koju je tiskala Kraljevska zemaljska tiskara. Akademički senat u knjizi je prikazao uređenje i razvoj Sveučilišta, njegovih fakulteta: Bogoslovnog, Pravoslovnog i državoslovnog, Mudroslovnog te Medicinskoga koji je bio tek u osnivanju jer je za njega bilo potrebno osigurati financijska sredstva, znanstvenih zavoda i zbirki, sveučilišne knjižnice, zaklada te zaposlenika. Spomenica donosi i brojne statističke podatke o sveučilišnim nastavnicima kao i o upisanim studentima za razdoblje od ak. god. 1874./1875. do 1898./1899. u različitim kategorijama, tekst o akademičkim društvima te zakone o ustroju i uređenju Sveučilišta iz 1874. i 1894. godine. Kao zanimljivost u spomenici može se navesti da je u onom dijelu u kojem se spominje povijesni nastanak modernoga Sveučilišta u potpunosti prešućena uloga biskupa Josipa Jurja Strossmayera dok se naglašavala uloga kralja Franje Josipa I. te tadašnjih hrvatskih banova.

Najmanja spomenica objavljena je 1907. godine pod naslovom Spomenica na sveučilišne svečanosti dne 18., 19. i 20. svibnja 1907. Na 20 stranica prikazane su tri sveučilišne svečanosti: proslava uspostave nove sveučilišne zastave, 35-godišnjice Hrvatskoga akademskog potpornog društva i otkrića Strossmayerovog poprsja u sveučilištnoj auli. Tisak Milivoja Majcena bio je zadužen za tiskanje spomenice.

Nova spomenica objavljena je 1925. godine pod naslovom Sveučilište Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu 1874-1924. Spomenica akademičkoga senata. Imala je 280 stranica, a tiskala ju je Zaklade tiskare Narodnih novina. Riječ je o prvoj sveučilišnoj spomenici koja je imala redakciju koju je izvršio prof. dr. Dragutin Boranić sa Filozofskoga fakulteta ujedno i koautor jednoga rada. Svojim sadržajem odgovarala bi današnjim zbornicima radova. U njoj su bili zastupljeni različiti autori s temama od preteče Sveučilišta preko njegovog nastanka i razvoja, povijesti svih njegovih fakulteta kojih je tada bilo pet (peti je bio Gospodarsko-šumarski), sveučilišne knjižnice do studentskog pitanja i statističkih pokazatelja. Najveći obol spomenici nesumnjivo je dao prof. dr. Vjekoslav Klaić sa Filozofskoga fakulteta jer je polovica teksta izašlo iz pera tog renomiranog hrvatskoga povjesničara. Ostali autori bili su: prof. dr. Fran Barac, prof. dr. Milivoj Maurović, prof. dr. Marko Kostrenčić, prof. dr. Miroslav Čačković, prof. dr. Oton Frangeš, prof. dr. Antun Levaković, doc. dr. Franjo Fancev, Franjo Rešetarić, doc. dr. Rudolf Signjar, dok je planove i slike koje pripadaju Medicinskome fakultetu prikupio i rasporedio prof. dr. Boris Zarnik. Radovi su pisani kronološki i faktografski. Predgovor je na latinskome jeziku napisao tadašnji rektor prof. dr. Stjepan Zimmermann. U odnosu na prethodnu spomenicu ponovno je istaknuta važna uloga u sveučilišnoj kulturi sjećanja na biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a u duhu novog vremena i nove države u kojoj su se našle hrvatske zemlje iz političkih je razloga prešućen podatak o dodjeli počasnih doktorata nadvojvodi Eugenu Habsburškome i generalu Svetozaru Boroeviću, dok se s druge strane naglašavala uloga kraljevske dinastije Karađorđević, pogotovo posjeta Sveučilištu 1920. godine od tadašnjeg prijestolonasljednika, kasnijeg kralja Aleksandra.

Najobimnija sveučilišna spomenica objavljena je 1929. godine pod naslovom Godišnjak Sveučilišta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu za školske godine 1924/25 – 1928/29. Imala je 1.193 stranice, a tiskala ju je Tisak Nadbiskupske tiskare. Spomenica je pored izvještaja rektora sadržavala po prvi puta izvještaje dekane o radu fakulteta kojih je tada bilo sedam (novi su bili Vederinarski te Tehnički) u spomenutom razdoblju kao i brojne znanstvene radove sveučilišnih profesora iz niza disciplina uz sažetke na stranim jezicima. Sličnu praksu slijedila je spomenica iz 1933. godine naslovljena Godišnjak Univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu za školske godine 1929/30 – 1932/33 koju je uredio tadašnji rektor prof. dr. Albert Bazala. Imala je 238 stranice, a tiskala ju je Tiskara Braća Kralj. Izostavljeni su izvještaji dekana, a radi politike štednje smanjem je i broj znanstvenih radova. Spomenica je tako sadržavala izvještaj rektora Bazale, njegov govor ‘’Vječni oganj’’ održan povodom 25. obljetnice Pučkoga sveučilišta o kojem je usput rečeno godinu ranije objavljena posebna spomenica od strane Sveučilišta, nekrologe, pet znanstvenih radova, bibliografiju objavljenih znanstvenih radova sveučilišnih profesora. Nova spomenica objavljena je 1940. godine pod naslovom Godišnjak Hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu za školske godine 1933/34 – 1938/39. Njezin urednik bio je dr. Vladimir Bazala, ujedno i glavni urednik časopisa Alma mater Croatica. Spomenicu koja je imala 365 stranice tiskao je Tisak Narodne tiskare Zagreb. Najzaslužnije za objavu bilo je Hrvatsko sveučilišno društvo. Sadržajno je prikazan razvoj Sveučilišta u posljednjih šest godina uz detaljan izvještaj o radu tadašnjeg rektora prof. dr. Andrije Živkovića te izvještaje dekana fakulteta uz bibliografije objavljenih radova.

Godine 1969. Sveučilište je svečano proslavilo 300. obljetnicu utemeljenja. Za organizaciju proslave osnovano je nekoliko komisija. Jedna od njih bila je Komisija za izradu spomenice koja je imala osam članova te je djelovala i kao redakcijski odbor. Za njezinog predsjednika izabran je profesor povijesti na Filozofskom fakultetu prof. dr. sc. Jaroslav Šidak koji je bio i glavni urednik Spomenice. Ostali članovi bili su: prof. dr. sc. Davorin Bazjanac (Fakuiltet strojarstva i brodogradnje), prof. dr. sc. Josip Brčić (Poljoprivredni fakultet), prof. dr. sc. Zoran Bujas (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Branimir Gušić (Medicinski fakultet), prof. dr. sc. Ante Lui (Prirodoslovno-matematički fakultet), prof. dr. sc. Vilko Niče (Arhitektonski fakultet) i prof. dr. sc. Nikola Tintić (Pravni fakultet). Spomenica je objavljena u dva sveska od kojih je prvi objavljen uoči same proslave dok je drugi objavljen 1970. godine. Njezin naslov glasio je Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu I. i II. Za tisak je bio zadužen Tisak Izdavačkog zavoda Jugoslavenske akademije u Zagrebu. Spomenica je donijela dotad najdetaljnije analize i na suvremen znanstveni način problematizira tri stoljeća sveučilišne povijesti donoseći i brojne statističke podatke kao i odabrano arhivsko gradivo. Autor uvodnog teksta u spomenici bio je tadašnji rektor prof. dr. sc. Ivan Supek.

S obzirom da je dvosveščana spomenica iz 1969. godine bilo prilično obimna (preko 1.300 stranica) te namijenjena u prvome redu za znanstvenu zajednicu, Sveučilište je 1979. i 1987. godine objavilo knjigu jednostavnog naslova: Sveučilište u Zagrebu. Namjera knjiga bila je širem krugu čitateljstva pružiti sažeti i pristupačan tekst o povijesnom razvoju Sveučilišta. Autor priloga u obje knjige na navedenu temu bio je prof. dr. sc. Hodimir Sirotković sa Pravnog fakulteta koji je zapravo napisao rezime znanstvenih radova objavljenih u prvome svesku Spomenice iz 1969. godine u kojoj je također bio jedan od autora radova. U knjigama su bili uvršteni i radovi o položaju Sveučilišta za vrijeme socijalističke Jugoslavije čiji su autori bili dr. sc. Anto Milušić (1979.) ujedno i glavni urednik Sveučilišnog vjesnika te tadašnji glavni tajnik Sveučilišta Marijan Perković (1987.). Pored toga, u knjizi iz 1987. Zdravko Buzaljko donio je informacije o sastavnicama Sveučilišta. Predgovore su napisali tadašnji rektori: prof. dr. sc. Drago Grdenić (1979.) te prof. dr. sc. Vladimir Stipetić (1987.), dok su knjige uredili Davor Delić i Slavko Goldstein (1979.) te prof. dr. sc. Smiljko Sokol (1987.). Vrijednost tih knjiga očitala se u tome da je pored izdanja na hrvatskome jeziku, objavljeno i ono na engleskome jeziku pod naslovom University of Zagreb čime se dobilo na međunarodnoj vidljivosti.

Novo poglavlje u izdavačkoj djelatnosti Sveučilišta, barem kada je riječ o povijesnim izdanjima, događaju se krajem 20. stoljeća objavom tri zbornika radova sa znanstvenih skupova koji su u to vrijeme počeli dobivati na važnosti, a vezani su za sveučilišnu povijest u kojima je Sveučilište bilo jedno od organizatora. Prvi zbornik čiji je glavni urednik bio dr. sc. Mato Artuković objavljen je 1997. godine pod naslovom Matija Mesić. Prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu. U knjizi je kroz 14 radova, na 336 stranica prikazana cjelovita djelatnost Matije Mesića u općem kontekstu društvene, političke i kulturne povijesti njegova vremena. Objavili su je zajednički Sveučilište u Zagrebu u svojoj ediciji Bibliotheca Universitatis Zagrabiensis i Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u svojoj ediciji Bibliotheca Croatica – Slavonica, Sirmiensia et Baranyensia. Predgovor knjizi napisala je tadašnja zagrebačka prorektorica prof. dr. sc. Mirjana Polić-Bobić. Godine 2000. isti nakladnici, u istim edicijama objavljuju Vjekoslav Klaić. Život i djelo na 496 stranica. Glavni urednik zbornika posvećenog 150. godišnjici rođenja i 70. godišnjici smrti Vjekoslava Klaiću, 28. zagrebačkoga rektora, bio je prof. dr. sc. Dragan Milanović. Posljednji zbornik objavljen je 2001. godine na 464 stranice pod naslovom Fran Bošnjaković. Objavili su ga Sveučilište u Zagrebu i njegova sastavnica Fakultet strojarstva i brodogradnje pod uredničkim vodstvom prof. dr. sc. Mladena Andrassya. Sve knjige tiskala je Sveučilišna tiskara.

Važno mjesto u povijesti Sveučilišta pripada i zgrada u kojoj se ono nalazi od 1882. godine. O tome su objavljene dvije znanstvene uredničke knjige. Prva je objavljena 1999. godine povodom 115. obljetnice dodjeljivanja zgrade Sveučilištu pod naslovom Zgrada Sveučilišta u Zagrebu čiji je glavni urednik bio dr. sc. Tomislav Premerl. Knjiga je objavljena u ediciji Bibliotheca Universitatis Zagrabiensis. Predgovor knjizi napisao je tadašnji rektor prof. dr. sc. Marijan Šunjić. Druga knjiga objavljena je 2010. godine pod naslovom Zgrada Sveučilišta u Zagrebu: postojanost i mijenje koju je uredila dr. sc. Snješka Knežević. Povod za objavu knjige bilo je 150 godina od postanka zgrade. U knjizi je kroz 13 radova, na 386 stranica prikazana povijest i arhitektura zgrade kao i umjetnička baština koja se nalazi u njoj. Knjiga je objavljena u ediciji Sveučilište i grad koju je uređivao tadašnji prorektor prof. dr. sc. Bojan Baletić. Obje knjige tiskala je Sveučilišna tiskara.

Posljednja spomenica objavljena je 2019. godine kada je Sveučilište svečano obilježilo 350. obljetnicu utemeljenja. Njezin naslov glasio je Sveučilište u Zagrebu 350 godina 1669. – 2019. Uredila ju je prof. dr. sc. Mirjana Polić-Bobić sa Filozofskoga fakulteta. Spomenica na kojoj se radilo dvije godine predstavljena je 17. prosinca 2019. godine u auli Sveučilišta u Zagrebu. Radilo se o kruni proslave čime je ujedno i završeno obilježavanje toga velikog jubileja. Predgovor knjizi napisao je tadašnji rektor prof. dr. sc. Damir Boras. Kroz 20 poglavlja, na 669 stranica u esejskim radovima prikazana je povijest Sveučilišta, njegovih sastavnica, podružnica, razvoja, knjižnice, baštine, studentskih aktivnosti, međunarodne suradnje, športa, rektora, počasnih doktorata, insignije te odijevanja profesora i studenata Sveučilišta u Zagrebu. Knjigu je tiskala Sveučilišna tiskara.

Početkom djelovanja Središnjega ureda za arhivsku građu identificirane su osnovne arhivske i dokumentacijske cjeline kao osnova za buduću arhivsku obradu gradiva pohranjenoga na Sveučilištu. Među tim gradivom spadaju i spomenice koje su uvrštene u buduću zbirku sveučilišnih tiskovina. Kroz ovaj kratak pregled može se zaključiti da je moderno Sveučilište u Zagrebu od svojega otvaranja do danas bilo svjesno svoje važne uloge u hrvatskome društvu promičući knjige kao kulturno dobro. Objavljene spomenice koje su bile različitih dimenzija to jasno dokumentiraju i kao gradivo imaju trajnu vrijednost i značaj za povijest, kulturu i znanost. S obzirom da su pojedini naslovi teško dostupni, Sveučilište je 2020. godine pokrenulo projekt Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu (Vizbi.UNIZG). Na portalu se mogu pronaći digitalizirana izdanja većeg broja naslova predstavljenih u ovom članku čime je građa postala dostupna široj javnosti.