Splitsko sveučilište najbolje u Hrvatskoj prema U-multirank rang listi

Objavljene su nove svjetske rang liste, a splitsko sveučilište može biti više nego ponosno što je prepoznato po svojoj kvaliteti obrazovanja i znanstvenim radovima kao i činjenici da je uvršteno u jednu od top 25 institucija u cijelom svijetu po broju znanstvenih radova u otvorenom pristupu ali i kao inovativna institucija s praksom društveno korisnog učenja. Upravo o rang listama, što one znače za Sveučilište u Splitu kao i trenutnim projektima koje Sveučilište provodi razgovaramo s prorektoricom za znanost i inovacije, prof. Leandrom Vranješ Markić.

Recite nam nešto o novim rang listama i njihovim rezultatima, jeste li zadovoljni i što se može poboljšati? Prema U-MULTIRANK splitsko sveučilište dobilo je titulu najboljega u Hrvatskoj?

-Možemo biti zadovoljni s rezultatima sva tri nedavno objavljena rangiranja, pogotovo ako uzmemo u obzir nedovoljna ulaganja u visoko obrazovanje u Hrvatskoj. Po U-multirank rangiranju Europske komisije, kojem smo pristupili po prvi put, na 1. smo mjestu u Hrvatskoj, 335. u Europskoj uniji, te 803. u svijetu. Njihova metodologija obuhvaća znanstveni doprinos, obrazovanje i učenje, prijenos znanja, međunarodnu orijentaciju i angažiranost sveučilišta u svom okruženju. Dodatno, po njima smo jedna od Top 25 institucija u cijelom svijetu po broju znanstvenih radova u otvorenom pristupu. To pokazuje da provodimo glavne ciljeve EU-ovih politika u istraživanju i inovacijama, otvorene inovacije, otvorenu znanosti i otvorenost prema svijetu te tako doprinosimo boljoj i efikasnijoj znanosti. Kvaliteta znanstvenog rada na Sveučilištu osnovni je razlog i za 772. mjesto na globalnoj CWUR (Center for World Universities Rankings) ljestvici, koje nas svrstava u 3.9% visokoškolskih institucija na svijetu. CWUR se ne oslanja na ankete i podneske Sveučilišta već u znanosti mjeri broj radova, njihovu objavu u vrhunskim znanstvenim časopisima, kao i njihovu visoku citiranost. Ove je godine pokrenuta i nova međunarodna lista koja ocjenjuje utjecaj sveučilišta na društvo kroz inovativne prakse u obrazovanju i znanosti WURI (World Universities with Real impact). Na toj smo listi zahvaljujući prijavljenoj praksi društveno korisnog učenja proglašeni jednim od 100 najinovativnijih sveučilišta (78. mjesto), dok smo u kategoriji Etičkih vrijednosti na 15. mjestu. Svake se godine rangiranjima priključuju nova sveučilišta te svi nastoje poboljšati svoju učinkovitost pa je potrebno kontinuirano napredovati za zadržavanje postojećih mjesta, a pogotovo za porast na listama.

ŠIRENJE AKTIVNOSTI

Što je posebno važno spomenutih kod ovih rang lista, kako će se postignuti rezultati odraziti na Sveučilište i studente? Pomažu li one međunarodnoj prepoznatljivosti kao i privlačenju stranih studenata, znamo da studenti žele ići onamo gdje su samo najbolji uvjeti i najbolji znanstvenici?

-Rangiranje Sveučilišta vrlo su raznovrsna, a cilj im je pokazati učinkovitost sveučilišta u području nastave, znanosti i šireg utjecaja na društvo. To onda naravno utječe i na međunarodnu prepoznatljivost te posebno odluku studenata o izboru studija. Zato nam je bio jako važan ovogodišnji dolazak na ARWU, odnosno Šangajsku listu na 701.-800. mjesto, kao i položaj na TimesHiger Education listi od 601.-800. mjesta. Za studente je posebno korisno U-multirank rangiranje jer tu mogu sami izabrati po kojim parametrima žele uspoređivati sveučilišta. Orijentiranost sveučilišta inovativnim praksama postaje sve važnija jer studentima omogućava stjecanje interdisciplinarnog pristupa problemima, kao i niza transverzalnih vještina koje su sve više tražene na tržištu rada. Jedan od takvih pristupa je i društveno korisno učenje koje se već više od 5 godina uspješno provodi na našem sveučilištu, s dosad više od 500 studenata i 7 aktivno uključenih sastavnica (Ekonomski, Filozofski, Kemijsko-tehnološki, Pravni, i Kineziološki fakultet, Sveučilišni odjel za studije mora i Sveučilišni odje za stručne studije) uz suradnju brojnih udruga. Priznanje WURI rangiranja je poticaj za daljnje širenje ovih aktivnosti koje planiramo i na međunarodnoj razini kroz alijansu Europsko sveučilište mora. Dodatno, rangiranja nam pokazuju gdje su nam jake strane, a gdje treba ulagati veći napor. Stoga ćemo pratiti i pokazatelje vezano za zapošljivost studenata. U planu nam je predati naše podatke za dodatna priznata rangiranja poput QS World University Rankings pa očekujemo i od tamo dobre vijesti.

Prema nekim parametrima, bolji smo od Instituta Ruđer Bošković. Što to znači?

-Institut Ruđer Bošković svojom je veličinom, znanstvenom produktivnosti i međunarodnom prepoznatljivosti stožerna znanstvena ustanova i u javnosti simbol znanstvene izvrsnosti. Ima više od 500 znanstvenika i istraživača, što je usporediv ljudski resurs s našim sveučilištem u kojem oko 1100 znanstvenika i istraživača otprilike pola svog vremena posvećuje znanosti. Prema podacima InCites-a koje se temelje na bazama Web of Science, u zadnjih je 10 godina objavljeno više radova s afilijacijom Sveučilišta u Splitu, koji su više citirani nego radovi IRB-a. Relevantan je pokazatelj indeks znanstvenog utjecaja (CNCI – category normalized citation impact), gdje 1 predstavlja svjetski prosjek. CNCI za radove Sveučilišta u Splitu objavljene od 2010. do 2019. iznosi 1,52 što je najveća vrijednost od svih hrvatskih institucija. Imamo i najveći udio visokocitiranih radova u Hrvatskoj, iako gledano u svjetskim razmjerima sve hrvatske institucije još uvijek zaostaju u tom pokazatelju, u čemu veliku ulogu imaju nedovoljna ulaganja u znanost i visoko obrazovanje. Podaci koje sam navela pokazuju značaj i potencijal sveučilišta za razvoj znanosti u Hrvatskoj.

Također smo najbolji u znanosti ali i u umjetnosti. Možete nam malo pojasniti?

-Međunarodna rangiranja u području znanosti temelje se velikim dijelom na broju radova u međunarodnim bazama i tu zbog podataka koje sam ranije iznijela imamo dobre rezultate i međunarodnu prepoznatljivost. Većina tih rangiranja ne mjeri doprinos razvoju umjetnosti, odnosno broj i vrstu umjetničkih dijela. U-Multirank uključio je i taj pokazatelj, koji normira prema broju zaposlenih umjetnika. Upravo u njemu smo dobili jednu od najviših A ocjena, što pokazuje kvalitetu rada naše Umjetničke akademije.

KRITERIJ PRODUKTIVNOSTI

Koji su trenutno aktualni projekti na Sveučilištu, na čemu se radi?

-Unutar prošle godine aktivno je bilo gotovo 200 znanstvenih i razvojnih projekata iz različitih izvora financiranja. Kroz tri projekta strukturnih fondova ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna obnavlja se znanstveno-istraživačka infrastruktura koja će omogućiti značajan iskorak u eksperimentalnim istraživanjima i suradnji s gospodarstvom. Sveučilište u Splitu sudjeluje u radu ukupno 4 centra izvrsnosti, pri čemu vodi STIM-REI Centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju – integracija Mediteranske regije sa smjerovima napredne tehnologije na nanoskali, vode i okoliša te edukacije. Također, pred kraj smo provedbe projekata strukturnih fondova koji su omogućili izgradnju studentskog doma Bruno Bušić te izgradnju Inkubatora za visoke tehnologije koji će doprinijeti pokretanje novih poslova. Uskoro potpisujemo ugovor kojim će se osigurati gotovo 8 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije za Znanstveno-inovacijski centar (ZIC) koji planiramo opremiti i izgraditi unutar Kampusa. Konačnu investiciju procijenili smo na okvirno 67 milijuna kuna što će biti značajan dobitak za naše Sveučilište. ZIC će biti istraživačko i eksperimentalno razvojno središte s misijom skaliranja istraživanja, tj. zatvaranja ciklusa od temeljnih istraživanja, primjenjivih istraživanja i razvoja do tržišno potvrđenih inovacija. Tu je i projekt Europskog sveučilišta mora SEA-EU financiran iz Erasmus+ programa kojim je naše sveučilište u partnerstvu sa Sveučilištima u Cadizu, Brestu, Kielu, Gdansku i Malti krenulo u izgradnju budućeg europskog prostora visokog obrazovanja. Naša SEA-EU alijansa novi je iskorak u kvaliteti i konkurentnosti koji prelazi granice projekta te generira nove prijave. Tu bih sad istaknula najnoviju, četvrtu prijavu reSEArch-EU na Obzor2020 SWAFS natječaj, vrijednosti 2 milijuna eura koju smo predali ovaj mjesec. Kroz nju ćemo upravo jačati istraživačku i inovacijsku dimenziju naše alijanse.

Što se radi kako bi se zadržali najbolji znanstveni kadrovi na Sveučilištu?

-Kod raspodjele sredstava institucijskog financiranja znanosti sastavnicama uveli smo u zadnje dvije godine kriterij produktivnosti. Ta sredstva nisu velika, ali uspješniji znanstvenici trebali bi raspolagati s većim iznosima. Sastavnice imaju priliku onim znanstvenicima koji vode projekte umanjiti nastavno opterećenje i mnoge to čine. Intenzivno radimo na nabavci znanstvene opreme kroz infrastrukturne projekte te organizacijskoj reformi koja će omogućiti kroz Ured za istraživanje i razvoj jednostavan pristup opremi što će značiti i bolje uvjete rada. Kroz sveučilišne urede unutar ustrojenog Odjela za znanost i inovacije pomažemo znanstvenicima u prijavi i provedbi projekata, educiramo, potičemo i pomažemo u ostvarivanju prijenosa znanja i tehnologija. Izgradnja ZIC-a omogućit će objedinjavanje i jačanje istraživačkih timova koji će na jednom mjestu imati prostor, opremu i podršku. Unutar SEA-EU alijanse planiramo i pokretanje SEA-EU Akademije gdje bi kroz regularne webinare, treninge i radionice izvrsni znanstvenici i stručnjaci naše alijanse prenosili svoje znanje i iskustva kolegama te uspostavljali nove kontakte. Ovo je posebno zanimljivo za mlade znanstvenike, jer će neke od tema koje planiramo poput otvorene znanosti, poduzetničkih vještina doprinositi daljnjem razvoju njihovih karijera, bilo da ih planiraju u akademskim institucijama ili gospodarstvu. Jedan od osnovnih principa naše SEA-EU alijanse je dijeljenje resursa pa će do kraja projekta naši znanstvenici moći pod istim uvjetima pristupati infrastrukturi naših partnerskih sveučilišta. Vjerujemo da će ovi napori pridonijeti ne samo zadržavanju naših najboljih znanstvenika nego i privlačenju vrhunskih znanstvenika iz drugih sredina. Jako smo bili sretni što je izvrsna mlada znanstvenica doc. dr. sc. Jadranka Šepić, dobitnica prestižnog ERC projekta prešla s Instituta za oceanografiju i ribarstvo na naš Prirodoslovno-matematički fakultet, gdje će uz provođenje izvrsnih znanstvenih istraživanja ujedno i prenositi znanja studentima fizike. Uz poboljšanje uvjeta znanstvenog rada, nadamo se da će takvih primjera biti i više.

NAJCITIRANIJI PULJAK I GODINOVIĆ

Možete li izdvojiti sastavnice koje su najproduktivnije?

-Gledano po broju radova u bazama WOS ili Scopus (koje prepoznaju međunarodna rangiranja) po znanstveniku u ekvivalentu punog radnog vremena u 2019. godini to su bili Kineziološki fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet strojarstva, elektrotehnike i brodogradnje te Prirodoslovno-matematički fakultet. To je prepoznato i u Šangajskoj ARWU listi u gdje već nekoliko godina zauzimamo visoko 201.-300. mjesto u područjima Fizike, Bioloških znanosti i Sporta. Postoji pozitivan trend produktivnosti u većini naših sastavnica, a treba reći i da znanstveni doprinos mnogih nije u potpunosti vidljiv jer su posebno u humanističkim i dijelu društvenih znanosti relevantne i druge baze, poput HeinOnline u području prava.

Postoji li možda kakav popis najcitiranijih znanstvenika?

-U monografiji „O Sveučilištu i gradu“ prošle smo godine uključili popis najproduktivnijih znanstvenika koji nije sortiran po citatima, ali iz kojeg je lako iščitati da su najcitiraniji znanstvenici koji sudjeluju u velikim kolaboracijama u okviru CERN-a i MAGIC-a. Njih ima 10-tak u skupini najcitiranijih, a najistaknutiji su Ivica Puljak i Nikola Godinović. Zatim su tu kolege s Medicinskog fakulteta Ozren Polašek, Ana Marušić, Ivana Kolčić i Janoš Terzić te voditeljica STIM-REI centra Vlasta Bonačić-Koutecky. Svi su od njih citirani više od 5000 puta, a još 30-tak znanstvenika ima više od 1000 citata. To su rezultati s kojima se možemo ponositi.