Splitsko sveučilište dobit će još jedan studentski dom na Kampusu

Prof. Tomislav Kilić prorektor je za poslovanje Sveučilišta u Splitu, a kako je situacija s pandemijom korona virusa utjecala na poslovanje Sveučilišta, na koje se načine ono unaprjeđuje i raste te koji su infrastrukturni i kapitalni planovi za budućnost, donosimo u nastavku.

Prorektor ste za poslovanje, što točno obuhvaća vašu domenu posla?

– Poslovanje obuhvaća širok spektar, nije ga baš jednostavno raščlaniti. Prvenstveno je to poslovanje u smislu vođenja računa o financijama Sveučilišta, odnosno Rektorata. Nadalje, izravno sam zadužen za rekonstrukciju i izgradnju naših objekata. Tu je onda povezana komunikacija sa sastavnicama vezano uz njihove potrebe i ono što mi kao Rektorat možemo za njih napraviti. Nadalje, zadužen sam za komunikaciju sa studentima gdje je izravno uključen i Studentski centar kao naša tvrtka koja se brine za standard studenata i općenito komunikacija sa studentima, rješavanje njihovih potreba vezanih uz organizaciju njihove prehrane i smještaja, dakle, jedan široki spektar svega onoga što na neki način ne spada izravno pod djelatnost nastave.

Kako je kriza kroz koju trenutno prolazimo utjecala na poslovanje?

– Poslovanje Sveučilišta je dosta zadano pa se u tom kontekstu nije toliko osjetila kriza u financijskom smislu, jer smo mi financirani iz proračuna. Iz proračuna su izravno financirane plaće zaposlenika koji su u COP-u. Što se tiče projekata koje Sveučilište provodi, oni su ugovoreni prije ove krize i oni se odvijaju uredno. Možda je u nekim segmentima bilo nekih sitnih kašnjenja kao što je bilo kod rekonstrukcije Studentskog doma Bruno Bušić gdje je bilo problema s angažmanom djelatnika tvrtke koja je izvodila te radove, a slično smo imali i u Sveučilišnoj knjižnici, koju preuređujemo za preseljenje Rektorata, i kod njih je u jednom trenutku došlo do malog zastoja, no to se nije reflektiralo izravno na financije, jer su te financije ugovorene prije.

Mogu reći da izravno na financije nije ostavilo poseban problem, osim što nam je malo povećalo troškove, jer sad moramo brinuti o dezinficijensima i maskama, što nije bilo planirano kao uobičajeni regularni trošak, u tom je smislu to malo utjecalo na financije, ali nekog drugog posebnog utjecaja nije bilo.

S obzirom da obnašate funkciju predsjednika Upravnog vijeća SC-a, kako ste zadovoljni sa studentskim standardom?

– Prije svega, naš Studentski centar je jako dobro organizirana institucija koja je u državnim okvirima možda najbolje organizirana i najbolje djeluje. Studentski centar Split poslovao je dobro, oni se maksimalno trude koliko god mogu izaći ususret studentima da zadovolje sve svoje potrebe. No, Studentski centar je značajno pogođen sa situacijom oko COVID-19. Naime, Studentski centar se financira izravno od prihoda koje ostvari. Prihodi koje Studentski centar ostvaruje su dijelom (za prehranu i smještaj studenata) subvencionirani od strane Ministarstva, ali i studenti plaćaju dio participacije u tim troškovima. Ako nema studenata u domu Ministarstvo ne plaća svoj dio subvencije niti studenti troše sredstva za ručkove i druge potrebe. Nadalje, značajno je smanjena aktivnost Studentskog servisa. Pala je potražnja za studentima kao radnom snagom koja uz studiranje obavlja i te poslove preko Student servisa. U regularnoj turističkoj sezoni potreba za studentima je bila dosta velika, tako da je Studentski centar značajno uprihođavao sredstva iz tog izvora. Zatim, Studentski centar je u ljetnim mjesecima slobodne kapacitete koje imaju u domovima iznajmljivao na tržištu. To je također izostalo ove godine. Dakle, sva sredstva koja je Studentski centar uprihođavao kroz Student-servis: iznajmljivanje smještaja u ljetnim mjesecima, catering koji Student servis radi na tržištu, svi ti prihodi su se vraćali i koristili u podizanju standarda studenata, a jasno i isplate plaća zaposlenika.

OTEŽANI UVJETI

Morate znati da za razliku od nas u znanstveno-nastavnim zvanjima i administrativno-tehničkim službama koji su zaposlenici Rektorata i sastavnica, plaće zaposlenika Studentskog centra nisu financirane iz proračuna kao što su naše, nego se oni izravno financiraju iz sredstva koje oni uprihođuju i njima je ova situacija definitivno dosta otežala uvjete poslovanja. Ravnatelj se maksimalno trudi izbalansirati poslovanje, ali definitivno nije jednostavno. Ako bi ovakva situacija potrajala duže to bi se odrazilo na financijsku situaciju u Studentskom centru. Korona kriza je prvenstveno uzrokovala problem financija Studentskog centra.

Što se tiče standarda studenata, Split nažalost nema dovoljan broj smještajnih kapaciteta u organiziranom smještaju u okviru smještaja Studentskog centra. Pogotovo je taj problem izražen, jer je Split turističko središte, pa studenti koji iznajmljuju privatno stanove budu često dovedeni u neugodnu situaciju da početkom ljeta stanodavci zahtijevaju da oni oslobode te prostore, da isele i onda to studentima stvara problem. U tom smislu Split nema dovoljno smještajnih kapaciteta, jer na 20.000 studenata mi imamo nešto više od 1200 ležajeva u studentskom domu, što definitivno nije dovoljno, a pogotovo ako se zna da nešto više od 30 posto, skoro 7000 studenata, dolazi izvan Splita. Unatoč tome što smo obnovili Studentski dom Bruno Bušić, unatoč tome što je unazad nekoliko godina otvoren i Studentski dom u Kampusu, Splitskom sveučilištu nedostaje dovoljan broj smještajnih jedinica. U tom smislu pokušavamo osigurati sredstva za financiranje izgradnje još jednog studentskog doma u Kampusu, koji bi bio preko puta sadašnjeg doma, sa 600 ležajeva što bi onda dosta popravilo studentski smještaj.

S obzirom da se Sveučilište u Splitu odlučilo na iskorak, prvo studij u Makarskoj pa Studij u Sinju, kako ste zadovoljni odazivom i lokalne zajednice i studenata?

– Druga je godina studijskih programa Hotelijerstva i gastronomije u Makarskoj i Mediteranske poljoprivrede u Sinju i u ovoj drugoj upisnoj godini mislim da su gotovo popunjene kvote od po 30 studenata. Imati popunjenost kvote preko 95 posto je zadovoljavajuće za drugu godinu. Studijski programi su očito prepoznati kao interesantni za tržište rada. Makarska je jako turističko središte i taj studij je definitivno nedostajao na Splitskom sveučilištu i vjerujem da će s godinama biti sve bolji.

Suradnja i podrška od strane grada Makarske je jaka i čvrsta. Osim Makarske tu je i Županija koja značajno potpomaže i propagira tu disperziju studijskih programa i na druge sredine osim Splita. U Sinju smo od ove godine počeli izvoditi dio nastave na Studiju mediteranske poljoprivrede. Podrška grada Sinja je također prisutna, dogovaramo neke modalitete gdje bi grad Sinj sufinancirao ili subvencionirao prijevoz studenata. Dakle, podrška postoji, ali praktički smo tek na početku i u hodu rješavamo probleme koji nam se u tome pojavljuju.

Planira li Sveučilište izgradnju sveučilišnog centra za istraživanje poljoprivrednih proizvoda?

– To je jedan od prijedloga kojeg su iznijeli kolege tj. nastavnici na Studiju mediteranske poljoprivrede i ulažemo sve napore da se takav jedan centar realizira. Ideja je tek na početku, ali cilj je razvoj i stvaranje novog okvira kod zaštite, promocije i proizvodnje zaštićenih proizvoda. Predviđeno je da grad Sinj bude mjesto razvoja Centra, a želimo uključiti sve zainteresirane sastavnice Sveučilišta u Splitu koji imaju doticaja s ovim problematikom. U razgovoru smo i sa Sveučilištem u Osijeku da se priključi ovom projektu, a želja nam je uključiti i proizvodni sektor.

Postoje li još kakvi infrastrukturni kapitalni projekti koje nismo spomenuli?

– Netko kaže za Sveučilište u Splitu da je mlado sveučilište, ali možemo reći da je sveučilište koje je već etablirano. Već 45 godina postoji Sveučilište u Splitu (s time da su neki fakulteti stariji od samog Sveučilišta te su zapravo i stvorili Sveučilište), ali u tom razdoblju od 45 i više godina mi nismo uspjeli riješiti sve infrastrukturne probleme za smještaj svih naših sastavnica. Naime, imamo nekoliko sastavnica koje nemaju adekvatno riješen svoj smještaj. KBF nema svoje prostore, nema svoju zgradu, oni u Nadbiskupskom sjemeništu koriste dio prostora, tako da je to jedna od institucija koja nema riješen problem. Kineziološki fakultet također nema riješene infrastrukturne potrebe, on djeluje u Teslinoj ulici u poprilično neuglednim i skučenim prostorima, to je institucija za koju treba pronaći rješenje. Jako zahtjevna institucija u smislu organizacije, pogotovo ako se pogledaju potrebe za resursima koje bi oni trebali koristiti od raznih sportskih dvorana, sportskih terena, bazena i dr. Umjetnička akademija je ostala raštrkana na šest-sedam lokacija po gradu, nema riješenu infrastrukturu. Za Umjetničku akademiju i Kineziološki fakultet u Teslinoj ulici na brojevima 10 i 12, završili smo projekt za rekonstrukciju tog prostora i u taj prostor na četvrti i peti kat na oko 4000 metara kvadratnih bi se smjestila Umjetnička akademija i dijelom Kineziološki fakultet, dok za Kineziološki fakultet ne pronađemo neko trajno rješenje, a Umjetnička akademija bi se onda proširila na cijeli taj prostor i to bi bio prostor Umjetničke akademije.

PROSTORNI PROBLEMI

Od odjela, jedino Odjel za stručne studije ima donekle riješene prostorne probleme u Kopilici, to su prostori koje su oni godinama gradili i koji poprilično zadovoljavaju njihove funkcije. Odjel za studije mora, Odjel za forenzične znanosti i Odjel za zdravstvene studije smješteni su u dio prostora u Zgradi tri fakulteta, tako da im ti prostori definitivno njima nisu dostatni i za njih moramo tražiti rješenje.

Medicinski fakultet također ima prostornih problema. U trećem mjesecu uočen je problem u nadogradnji zgrade A. Četvrti i peti kat su iseljeni zbog problema s konstrukcijom tog dijela dogradnje tako da je Medicinskom fakultetu nužno potreban zamjenski prostor.

Pravni fakultet također nije u potpunosti riješen, on djeluje u gradu i prostor kojega oni imaju nije im zadovoljavajući. Oni imaju otprilike 3500 kvadrata što definitivno nije dostatno za fakultet te veličine, na kraju krajeva i za razvoj samog fakulteta.

Imamo čitav niz infrastrukturnih zahvata i planova. Neke u hodu pokušavamo riješiti. Moram spomenuti i Studij mediteranske poljoprivrede koji nema svoj prostor. Za Studij hotelijerstva i gastronomije također nemamo riješen smještaj, ali tu smo napravili projekt preuređenja dijela Franjevačkog samostana kojeg su nam franjevci ustupili i u tom prostoru bi se organizirala nastava za taj studij.

Iz ovih nabrojanih potreba i planova, i nekih koji su već u fazi izvođenja, vidimo da se obujam ulaganja povećao, što je nužno da bi Sveučilište i dalje raslo i razvijalo se i da bismo svim studentima i znanstvenicima osigurali zadovoljavajuće uvjete rada. Neki fakulteti su dosta dobro riješeni, ali ima nekih kojima treba osigurati adekvatne prostore kako bi i studenti i zaposlenici bili zadovoljni.

S obzirom da Vam je ovo drugi mandat u funkciji prorektora, možete li napraviti usporedbu kako se Sveučilište razvija kroz godine, gdje ide, ide li u dobrom smjeru?

– Obujam poslova je sada je neusporedivo veći u odnosu na onaj period otprije četiri godine pa samom tom kratkom, brzinskom usporedbom vidi se koliko je Sveučilište raslo i raste. Sveučilište u Splitu je u ovom razdoblju od svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj dobilo najviše projekata iz europskih fondova i moram priznati da sam ugodno iznenađen dinamikom s kojom se Splitsko sveučilište razvija i drago mi je da je uzlazna krivulja jasno vidljiva, da je jasno vidljiva i na ljestvicama svjetskih rangiranja i nadamo se da ćemo nastaviti tim tempom, da ćemo i dalje dobivati nove projekte i stvarati nove vrijednosti kao i neke nove studijske programe.