Split: Dodijeljene plakete, povelje i počasna zvanja professor emeritus

Uzvanicima se prigodno obratio u ime prof. dr. sc. Marina Milkovića, predsjednika Rektorskog zbora i rektora Sveučilišta Sjever, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras, koji je tom prilikom pročitao govor rektora Milkovića te u rektorovo, ali i u svoje ime, istaknuo da nam je sad, više no ikad prije potreban optimizam.

– Uvijek se može, ili kako nam često govori poštovani rektor, prof. dr. Dragan Ljutić stalni promicatelj optimizma naglašavajući uvijek perspektivnu budućnost “ipak se može”. U ovom i ovakvim vremenima cijeloj je našoj zajednici potrebno gledanje nekoliko koraka unaprijed u vrijeme u kojem nećemo biti opterećeni i na distanci. Na tragu vjere u budućnost, pozvao je gradonačelnika grada Splita da nastavi uspješnu suradnju Grada i Sveučilišta jer bez rasta i razvoja Sveučilišta nema ni rasta ni razvoja grada.

Gradonačelnik grada Splita, ali i donedavni profesor splitskog FESB-a, prof. dr. sc. Ivica Puljak naglasio je kako je Sveučilište jedna od najvažnijih institucija u gradu Splitu i da je kao gradonačelnik, ali i akademski građanin, izuzetno ponosan jer je splitsko sveučilište najbolje sveučilište u Hrvatskoj i jedno od najboljih u cijeloj regiji. “Kao gradonačelnik grada Splita i dalje ću razvijati partnerske odnose sa Sveučilištem, studentima i nastavnicima. Nastavit ćemo dobru suradnju koju smo imali i do sada te je proširiti na dobrobit svih naših građana. Želimo od Splita napraviti centar svita, onako kako smo obećali u kampanji, raditi na zajedničkim projektima, unaprijediti suradnju da Split postane jedan od najmodernijih, tehnološki naprednih gradova, grad koji je otvoren, miroljubiv, kulturan i civiliziran, grad na ponos svih svojih građana”, kazao je gradonačelnik Puljak.

Nakon toga uzvanicima se obratio i župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, koji se osvrnuo na značaj Sveučilišta u Splitu u znanstvenom području, ali i u razvoju pojedinih dijelova izvan glavnog grada Splitsko-dalmatinske županije. “Izražavam iskrenu zahvalnost rektoru Draganu Ljutiću na dislociranim studijima u Makarskoj i Sinju i nadam se da ćemo imati prigodu nastaviti i dalje u tom segmentu, jer to je bitan segment u nizu aspekata, i u znanstvenom, i u demografskom smislu”, istaknuo je župan Boban.
Nadbiskup splitsko-makarski dr. Marin Barišić svoje je obraćanje započeo stihovima pokojnog Tonča Petrasova Marovića i njegovih stihova “sjaš/svijetiš/svemiriš me” kojima završava trilogija Putanje, pjesma među pjesmama i tim se stihovima osvrnuo na Sveučilište. “Gledajući na međunarodnoj ljestvici akademsku kvalitetu našeg splitskog sveučilišta doista možemo reći da sjaji, uzimajući u obzir kvalitetu i stručnost profesora, ali i potencijal naših mladih talenata. Svijetliš, znači da nas otvara prema međunarodnim drugim sveučilištima i svemiriš – otvara nas prema budućnosti”, pojasnio je nadbiskup Barišić.

Dr. sc. Mario Banožić, ministar obrane Republike Hrvatske, naglasio je važnost Sveučilišta kao vrlo bitnog partnera Ministarstva, partnera na kojeg se može računati u brojnim situacijama, prvenstveno kod obrazovanja kadrova koji se odnose na vojno pomorstvo i razvoj Hrvatske ratne mornarice. “S tim ciljem ćemo se razvijati i dalje u puno većem formatu. Naime, Vlada RH na čelu s Andrejem Plenkovićem iskazala je kao jedan od prioritetnih projekata obrazovanje Hrvatske vojske kroz Zakon o osnivanju Vojnog sveučilišta sigurnosti i obrane u čemu vojno pomorstvo zauzima vrlo značajnu ulogu u sastavu Hrvatske vojske”, zaključio je ministar obrane Banožić.

Uzvanicima se obratio i prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja te izaslanik predsjednika Vlade, gospodina Andreja Plenkovića. “Zadovoljstvo mi je da sam danas ovdje, na Sveučilištu u Splitu, jednom od naših vrhunskih sveučilišta u RH, koje se zasigurno profilira u europsko sveučilište visokih vrijednosti, koje čuva nacionalni identitet mediteranske vrijednosti, ali je zacijelo zauzelo mjesto u europskom obrazovnom i istraživačkom prostoru. Osim obrazovanja vrhunskih kadrova ovdje se njeguje znanstveno-istraživački rad, a po svojim uspjesima citiranosti spada u sam vrh hrvatske znanosti. Potpora Vlade RH nikada nije izostala, a neće izostati ni u budućnosti”, pojasnio je ministar znanosti i obrazovanja Fuchs.

Na kraju se uzvanicima obratio i rektor splitskog sveučilišta, prof. dr. sc. Dragan Ljutić. “Ne krijem zadovoljstvo koliku važnost našem sveučilištu daje naša Vlada. Zajedničkim radom i ulaganjima dići ćemo razinu rada i studiranja na našem sveučilištu, upravo onakvu kakvu zahtijeva jedno zapadnoeuropsko sveučilište”, kazao je rektor Ljutić, nakon čega je uzvanike detaljnije izvijestio o radu Sveučilišta dotaknuvši se uspješne organizacije nastave na daljinu, kapitalnih investicija, poput preseljenje Rektorata u zgradu Sveučilišne knjižnice, prepuštanja zgrade u Poljičkoj ulici Filozofskom fakultetu te otvaranje Studentskog doma “Bruno Bušić”, ali i mnogih drugih investicija. Sveučilište u Splitu započelo je novi projekt za pripremu projektno-tehničke dokumentacije Znanstveno-inovacijskog centra i Istraživačkog medicinskog centra Splitu. Splitski znanstvenici su u 2020. objavili više od 950 radova u WOS-u, preko 140 aktivnih kompetitivnih projekata ukupne vrijednosti veće od 250 milijuna kuna. Otvorena je novoizgrađena nastamba za pokusne životinje i pokrenut Centar za translacijska istraživanja u biomedicini.

Potom su uslijedile svečane dodjele.

Plaketu za doprinos razvoju i promociji Sveučilišta u Splitu dobili su: prof. dr. sc. Boris Škvorc, prof. dr. sc. Stipan Janković, prof. dr. sc. Zoran Đogaš, posmrtno akademik Siba Mardešić, prim. dr. sc. Željka Karin, izv. prof. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, Marijan Bašić, mag. ing. el. te izv. prof. dr. sc. Zvonimir Lušić.

Povelje Sveučilišta u Splitu dobili su mons dr. Marin Barišić i Andro Krstulović Opara.

Počasna zvanja professor emeritus dodijeljena su:

– prof. dr. sc. Ivi Babiću, rektoru Sveučilišta u Splitu od 1998. do 2002. te umirovljenom redovitom profesoru u trajnom zvanju s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.

Rođen je 1946. godine. Diplomirao je prije roka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1968. godine povijest umjetnosti i arheologiju te 1970. paralelni studij filozofije na istom fakultetu. Doktorat iz područja povijesti umjetnosti obranio je na Sveučilištu u Zagrebu. U razdoblju od 1998. do 2002. obnašao je funkciju rektora Sveučilišta u Splitu.

Tema znanstvenih interesa mu je povijest umjetnosti u širem antropološkom kontekstu, a posebno ga zanima povijest urbanizma pa tako priprema pregled povijesti dalmatinskog urbanizma. U pripremi je i monografija o majstoru Radovanu i sinteza o kulturnom blagu Dalmacije.

Od studentskih dana objavljuje publicističke radove na temu kulturne baštine, likovnih umjetnosti i zaštite čovjekove okoline. Objavio je više od stotinjak naslova u novinama i revijama.

Kao konzervator i muzealac promicao je svijest o spomenicima kulture kao sastavnom dijelu čovjekove okoline. Posebno se trudio oko zaštite i rehabilitacije povijesne jezgre Trogira. Inicirao je njezin upis u popis od 100 naselja od prioritetnog značenja na Mediteranu (UNESCO – UNEP – PAP).

– prof. dr. sc. Frani Barbiru, umirovljenom redovitom profesoru u trajnom zvanju s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Rođen je 1954. godine. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1988. odlazi u SAD na stručno usavršavanje na University of California, Berkeley, a zatim od 1989. na University of Miami gdje je i doktorirao na području strojarstva. Od 1992. do 2001. godine radi u privatnoj tvrtki Energy Partners, najprije kao glavni istraživač, a zatim i kao njezin dopredsjednik zadužen za tehnologiju. U tom razdoblju postao je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka na području vodikovih energetskih tehnologija. Sudjelovao je u razvoju i izradi prvog automobila u svijetu na pogon membranskim gorivnim člancima. Kao glavni istraživač vodio je istraživačko-razvojne projekte vrijedne nekoliko milijuna dolara za američko Ministarstvo energije, američku vojku, Ford, 3M i druge.

U sklopu programa povratka znanstvenika 2006. godine vraća se u Hrvatsku, na FESB gdje radi kao voditelj Katedre za termodinamiku i termotehniku, a uvodi i novi kolegij na diplomskom studiju strojarstva kako bi se studenti upoznali s novom tehnologijom. Zajedno sa svojim studentima izradio je prvu barku i prvi motorkotač na pogon vodikovim gorivnim člancima u Hrvatskoj.

U svojoj karijeri objavio je više od 300 radova u znanstvenim i stručnim časopisima, knjigama, enciklopedijama i zbornicima radova s međunarodnih konferencija. Njegovi radovi citirani su više od 4000 puta što ga čini jednim od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika iz područja tehničkih znanosti.

Za svoj znanstveno-istraživački rad dobio je Hrvatsku državnu godišnju nagradu za znanost za tehničke znanosti (2012.) te nagradu “Hrvoje Požar” Hrvatskog energetskog društva za izuzetan doprinos energetici u Hrvatskoj (2016.). Član je Hrvatske akademije tehničkih znanosti.

– prof. dr. sc. Juri Margeti, umirovljenom redovitom profesoru u trajnom zvanju s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.

Rođen je 1950. godine. Diplomirao je i doktorirao na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U početku svog rada, od 1985. godine najveći znanstveni i razvojni doprinos struci odnosi se na primjenu teorije sustavnog inženjerstva u upravljanju vodama. U tom vremenu je bio jedan od rijetkih hrvatskih stručnjaka koji se bavio u navedenom području znanstvenim istraživanjima. U novije vrijeme, poslije 2005. godine treba istaknuti znanstveni rad i doprinos u području integracije vodnih resursa i solarne energije. To su bili pionirski radovi u to vrijeme, tiskani u najznačajnijim svjetskim znanstvenim časopisima tog područja.

U svojoj karijeri objavio je ukupno 94 rada u znanstvenim časopisima, od toga 22 u CC i 37 u sci-expanded kategoriji, 76 radova u zbornicima skupova te 40 radova ostale vrste. Nadalje, objavio je devet knjiga, 16 poglavlja u knjigama, 24 sažetka na skupovima te 17 priručnika i skripti u kategoriji obrazovnih materijala. Između ostalog, vlasnik je i tri patenta.

Doprinos razvoju Sveučilišta u Splitu i Republike Hrvatske vidljiv je u obnašanju dva mandata prodekana Građevinskog fakulteta u Splitu. Također je bio pročelnik Katedre za gospodarenje vodama i zaštitu te pročelnik Katedre za sanitarnu hidrotehniku, voditelj poslijediplomskog studija te voditelj poslijediplomskog studija gospodarenja vodama koji je i osnovao te organizirao na Građevinskom fakultetu u Splitu.

Međunarodna prepoznatljivost vidljiva je kroz brojna sudjelovanja na međunarodnim kongresima i skupovima koji svjedoče o njegovoj iznimnoj znanstvenoj relevantnosti u međunarodnim okvirima. Svakako je potrebno navesti gostovanja na Colorado State University od 1981. do 1982. I danas se aktivno bavi navedenom tematikom, o čemu svjedoče brojni recentni radovi i na taj način osigurava daljnju međunarodnu prepoznatljivost Sveučilišta u Splitu.

– prof. dr. sc. Vlasti Matijević, umirovljenoj redovitoj profesorici u trajnom zvanju s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.

Rođena je 1955. godine. Diplomirala je na Matematičkom odjelu PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala. Od 1980. godine zaposlena je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. Prva je žena birana u zvanje redovite profesorice i redovite profesorice u trajnom zvanju u polju matematike na Sveučilištu u Splitu.

U matematičkoj grani Topologija svakako treba izdvojiti rad u sklopu Topološkog seminara Sveučilišta u Splitu osnovanog 1993. godine kojemu je bila dugogodišnja voditeljica i uz akademika Sibu Mardešića jedan od osnivača. Pod njezinim vodstvom na seminaru je razvijena plodna znanstvena aktivnost koja je rezultirala brojnim doktorskim disertacijama njegovih članova te uspješnom međunarodnom suradnjom u sklopu koje su na njemu gostovali i održali predavanje brojni ugledni topolozi iz mnogih stranih zemalja s prestižnih matematičkih institucija na kojima je i sama gostovala.

Zbog svog znanstvenog ugleda bila je pozvani predavač na brojnim znanstvenim konferencijama, organizator ili suorganizator brojnih znanstvenih skupova te članica brojnih međunarodnih znanstvenih odbora i povjerenstava, a svojim radom afirmirala je PMF i otvorila mnoga vrata međunarodne znanstvene suradnje splitskom sveučilištu u polju Matematika.

Vlasta Matijević je bila voditeljica ili suradnik na više znanstvenih projekata te recenzent ili urednik za više stranih znanstvenih časopisa.

– prof. dr. sc. Nikici Družijaniću, umirovljenom redovitom profesoru u trajnom zvanju s Medicinskog fakulteta u Splitu. Rođen je 1950. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat je stekao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Prof. Družijanić vrijedni je kliničar koji je svoj cijeli radni vijek proveo uz bolesnike radeći u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a potom u bolničkom radu. Paralelno s radom u bolnici sudjelovao je u nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Riječ je o vrlo agilnom, stručno i društveno angažiranom kliničaru i znanstveniku čiji su znanstveni napori usmjereni prvenstveno na područje kirurgije probavnog sustava. Posebno se istaknuo u istraživanju gastrointestinalne onkologije, upalnih bolesti crijeva i minimalno invazivne kirurgije te istraživanjem mogućeg oštećenja spermiogeneze korištenjem mrežica u liječenju preponskih kila.

Prof. dr. sc. Nikica Družijanić objavio je 110 znanstvenih radova koji su citirani 509 puta. Također je objavio više stručnih članaka, poglavlja u udžbenicima i brojne nastavne tekstove. Kao nastavnik i višegodišnji pročelnik Katedre za kirurgiju Medicinskog fakulteta u Splitu imao je značajnu ulogu u podizanju kvalitetne nastave, posebice u stjecanju temeljnih kliničkih vještina, osnivanjem Laboratorija za eksperimentalnu kirurgiju te vježbi šivanja na umjetnim i biološkim modelima. Studente je uključio u sve segmente rada u klinici.

Svečanost je svojim izvedbama upotpunio gudački kvartet “Bozzotti” u sastavu: Ana Tošić D’Ambra – violina, Dakica Sanko – violina, Damiano Cosimo D’Ambra – viola i Dubravko Geić – violončelo.