
Spajanjem znanosti i gospodarstva do revolucionarnog rješenja
Projekt koji okuplja stručnjake ERF-a, KIF-a i tvrtke CITUS imat će konkretan učinak na svakodnevni život osoba koje se rehabilitiraju, sportaša, rekreativaca i svih onih kojima je očuvanje i unapređenje funkcionalnog kretanja važno za kvalitetu života
Konzorcij kojeg čine Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i tvrtka CITUS, prvog dana lipnja službeno su započeli s provedbom projekta kolaborativnih znanstvenih istraživanja (KZI) pod nazivom „Modeliranje i analiza personaliziranih i optimalnih obrazaca pokreta u rehabilitaciji, sportu i fitnessu korištenjem umjetne inteligencije (UI)“.
Ovaj ambiciozni projekt usmjeren je na rješavanje ključnog izazova i adresira problem nedostatka preciznih i personaliziranih metoda za analizu i optimizaciju pokreta, što u rehabilitaciji dovodi do protokola s ograničenim učinkom, a u sportu i fitnessu do nedovoljne prevencije ozljeda i slabije prilagodbe treninga. Cilj je uspostaviti interdisciplinarnu istraživačku platformu koja povezuje rehabilitacijske, kineziološke i tehničke znanosti radi razvoja modela umjetne inteligencije (UI) za personaliziranu analizu obrazaca pokreta. Projekt će osigurati znanstvenu validaciju modela na različitim populacijama, unaprijediti postupke praćenja i analize pokreta te postaviti temelje za inovativne digitalne alate. Kroz intenzivnu suradnju znanstvenika i stručnjaka iz realnog sektora, u sljedećih 36 mjeseci razvit će se rješenje koje će podići razinu tehnološke spremnosti (TRL) od eksperimentalne faze do razine dokaza koncepta. Projekt ne tretira umjetnu inteligenciju (UI) kao cilj sam po sebi, već kao sredstvo za operacionalizaciju znanstvenih spoznaja rehabilitacije i kineziologije na razini pojedinca.

Projekt kreće od spoznaje da optimalni pokret nije univerzalan, već individualno prilagođen i dinamičan kompromis između izvedbe, učinkovitosti i sigurnosti. Standardizirani pristupi, koji se oslanjaju na populacijske norme, često ne prepoznaju složene individualne razlike u antropometriji, funkcionalnim sposobnostima i motoričkim strategijama. Posljedica su varijabilni ishodi oporavka i veći rizici od ozljeda. Projekt se stoga temelji na konvergenciji umjetne inteligencije (UI) i računalno potpomognutih senzorskih sustava, koji omogućuju modeliranje i analizu obrazaca pokreta na razini pojedinca. Kineziološka i rehabilitacijska mjerenja omogućuju prikupljanje niza parametara: zglobne kinematike (kutovi, brzine, amplitude), kinetike (momenti i reakcijske sile), neuromuskularne aktivacije (EMG signali) te funkcionalnih i fizioloških pokazatelja. Umjetna inteligencija omogućuje učenje robustnih, interpretabilnih i individualiziranih odnosa između tih varijabli i funkcionalnih ishoda, što gradi dvosmjerni most između znanstvene analize i primjene u rehabilitaciji i sportu. Projekt će kroz svoju provedbu dati znanstveni, tehnološki i društveni doprinos.

– Ovaj projekt predstavlja važan iskorak za Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet jer povezuje rehabilitacijske znanosti, kineziologiju i umjetnu inteligenciju u području koje ima velik potencijal za unapređenje kvalitete života osoba s motoričkim teškoćama. ERF potvrđuje da budućnost rehabilitacije nije samo u razumijevanju ljudskog pokreta, nego i u razvoju tehnologija koje to znanje pretvaraju u konkretna rješenja za ljude, rekao je dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Ante Bilić Prcić.
Dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Tomislav Rupčić ističe:
– Za KIF ovaj projekt predstavlja važan korak u daljnjem jačanju istraživačkih kapaciteta i razvoju interdisciplinarnih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Vjerujemo da će rezultati projekta doprinijeti kvalitetnijoj znanstvenoj i stručnoj praksi te otvoriti nove mogućnosti međunarodne suradnje i transfera znanja prema društvu i gospodarstvu.”

Projekt je sufinanciran u sklopu programa potpora za kolaborativna znanstveni istraživanja, čime je još jednom potvrđena važnost ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) kao pokretača održivog gospodarskog rasta. Ukupni prihvatljivi troškovi Projekta iznose 880.868,84 eura, od čega EU dodjeljuje bespovratna sredstva u iznosu od 810.169,66 eura.



