Sljedećih pet dana Zagreb je središte svjetske znanosti o vinovoj lozi

 U Zagrebu je danas započeo XIV. međunarodni simpozij “Grapevine Breeding and Genetics” (GBG 2026), jedno od važnijih međunarodnih znanstvenih okupljanja posvećenih genetici, oplemenjivanju i očuvanju genetskih resursa vinove loze. Simpozij se održava od 28. lipnja do 3. srpnja 2026. u Zagrebu, a domaćin i glavni organizator je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Međunarodnog društva za vinogradarstvo i enologiju (IVES).

Ovogodišnji GBG u hrvatsku je metropolu doveo znanstvenike, oplemenjivače, istraživače i predstavnike vinogradarsko-vinarskog sektora iz različitih dijelova svijeta. Cilj simpozija je predstaviti najnovija istraživanja, tehnologije i spoznaje u području genetike vinove loze, razvoja novih sorata, prilagodbe klimatskim promjenama te očuvanja vrijedne bioraznolikosti vinove loze.

Organizacija ovog prestižnog skupa povjerena je Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nakon prethodnog, XIII. simpozija održanog 2022. godine u Siebeldingenu u Njemačkoj, čime Hrvatska nastavlja tradiciju međunarodnog okupljanja stručnjaka u ovom području. Uz Agronomski fakultet, u organizaciji sudjeluju i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek te International Viticulture and Enology Society (IVES).

Sumarno, znanstveni i organizacijski dio GBG 2026 simpozija izgleda ovako: 220 prijavljenih sudionika konferencije, s ukupno 183 znanstvena rada, a sudionici su pristilgi iz 24 države i sa šest kontinenata.

Vjerojatno najzaslužniji što je Zagreb dobio domaćinstvo ovog međunarodnog skupa je prof. dr. sc. Edi Maletić sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, koji je na današnjem svečanom otvorenju poručio:

– Od prvog simpozija održanog u Geilweilerhofu u Njemačkoj 1973. godine, na inicijativu prof. Gerhardta Alleweldta, pa sve do danas, svih 13 dosadašnjih susreta osiguralo je da rezultati istraživanja ne ostanu isključivo na temeljnoj razini. Naprotiv, pronašli su široku primjenu, izravno potičući važne i korisne promjene u vinogradarskom i vinarskom sektoru diljem svijeta. Osobno sam prvi put sudjelovao na konferenciji u Njemačkoj 1989. godine, a naš je tim od tada redovito prisutan, smatrajući ovaj događaj ključnim znanstvenim susretom u našim istraživačkim aktivnostima.

Profesor Maletić je naglasio da će tijekom sljedećih pet dana Zagreb biti središte svjetske znanosti o vinovoj lozi. Okupili su se, rekao je, kako bi podijelili najnovije rezultate istraživanja i raspravljali o aktualnim temama kroz sedam sekcija — od iznimno važnog očuvanja genetskih resursa i unaprjeđenja metoda oplemenjivanja do strategija prilagodbe klimatskim promjenama. Stoga je Maletić uvjeren da će ova konferencija zadržati svoj status vodećeg znanstvenog foruma te da će radovi predstavljeni ovdje dovesti do važnih postignuća u našem području.

Poseban gost na otvorenju GBG simpozija bio je prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta:

– U Hrvatskoj, kao i u mnogim dijelovima svijeta, vinova loza mnogo je više od same biljne vrste. Vino koje se od nje proizvodi izvor je regionalnog ponosa, važan dio naše kulturne baštine te bitan element naše gastronomije i ruralnog identiteta. Ipak, vinogradarstvo se danas suočava s velikim izazovima. Preferencije potrošača brzo se mijenjaju, dok klimatske promjene temeljito preoblikuju okolišne uvjete u kojima se vinova loza uzgaja već generacijama. Suočavanje s tim izazovima zahtijeva stalne inovacije i prilagodbu — ne samo kroz unaprijeđene vinogradarske prakse, nego i kroz selekciju i očuvanje vrijednih genetskih resursa, razvoj vrhunskih klonova te oplemenjivanje novih, otpornih sorata vinove loze. Upravo su zato konferencije poput ove toliko važne, zakljuo je dekan Mešić.

U znanstvenom programu posebnu pozornost privlače plenarna predavanja. Među predavačima je danas bio Roberto Bacilieri, istraživač biljne genetike iz francuskog UMR AGAP-a, čiji je rad usmjeren na genetsku raznolikost, očuvanje genetskih resursa vinove loze i istraživanje prilagodbe divlje loze klimatskim promjenama. Plenarno predavanje održat će i prof. dr. sc. Ana Jeromel s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, stručnjakinja za vinogradarstvo i enologiju, s posebnim naglaskom na kemijski sastav, aromatski profil i senzorna svojstva vina te valorizaciju autohtonih sorata.

– Moje plenarno izlaganje posvećeno je enološkom identitetu i tehnološkim izazovima PIWI sorata vinove loze,a  koje predstavljaju jedan od značajnijih rezultata suvremenog oplemenjivanja u kontekstu klimatskih promjena i održive proizvodnje grožđa. Iako ove sorte omogućuju značajno smanjenje primjene fungicida i doprinose održivijem vinogradarstvu, njihov puni enološki potencijal još uvijek nije u potpunosti istražen. Posebna je pozornost posvećena kemijskom sastava PIWI sorata I vina I to od sadržaja šećera i pojedinačnih organskih kiselina do fenolonog i aromatskog profila. Istaknuto je da odabir odgovarajućeg termina berbe kao i definiranje  način maceracije, alkoholna fermentacijom te prilagodba tehnologije pojedinoj sorti imaju presudnu ulogu u postizanju vina visoke kvalitete. Zaključeno je kako suvremena istraživanja potvrđuju da PIWI sorte mogu dati vina usporedive kvalitete s vinima tradicionalnih sorata Vitis vinifera. Međutim, za njihovu širu tržišnu afirmaciju potrebno je nastaviti znanstvena istraživanja, izdvojiti za pojedinu sortu specifične enološke pristupe te provoditi sustavnu edukaciju i komunikaciju prema potrošačima kako bi se povećalo povjerenje i prihvaćanje PIWI vina , otkrila je za Akademski.hr profesorica Jeromel.

Simpozij se održava na engleskom jeziku, a program uključuje znanstvena izlaganja, poster-prezentacije, stručne rasprave i prilike za umrežavanje sudionika. Prijavljeni sudionici imaju pristup znanstvenim sesijama, posterskim prezentacijama, simpozijskim materijalima te pratećem društvenom programu.

Održavanje GBG simpozija u Zagrebu predstavlja značajno priznanje hrvatskoj znanstvenoj zajednici i potvrdu važnosti domaćih istraživanja u području vinogradarstva, genetike i enologije. U kontekstu klimatskih promjena, očuvanja autohtonih sorata i potrebe za otpornijim vinogradarskim sustavima, ovakvi skupovi imaju sve veću važnost za povezivanje znanosti, struke i proizvodnje.

Zagreb će tako tijekom ovoga tjedna biti međunarodno središte znanstvene rasprave o budućnosti vinove loze — kulture koja ima iznimnu gospodarsku, ekološku i kulturnu vrijednost za Hrvatsku i brojne vinorodne zemlje svijeta.

Više o programu simpozija i plenarnim izlagačima pročitajte OVDJE.