Šest europskih zlata za inovatore Sveučilišta u Zagrebu

U rumunjskome gradu Iasiju održan je 16. EUROINVENT (European Exhibition of Creativity and Innovation), najveća europska izložba kreativnosti i inovacija. Na ovogodišnjem šesnaestom izdanju, prikazano je više od 630 inovacija iz 34 zemalja svijeta, a među njima i inovatori Sveučilišta u Zagrebu koji su polučili izvanredan uspjeh.

Naime, osvojeno je šest medalja!

Inovacija pod nazivom Postupak proizvodnje lignoceluloznih vlakana iz energetskih kultura autora prof. dr. sc. Sandre Bischof (TTF), doc. dr. sc. Zorane Kovačević (TTF), prof. dr. sc. Tatjanom Krička (AFZ) i izv. prof. dr.sc. Nikolom Bilandžijom (AFZ) osvojila je Zlatnu medalju (Gold Medal).  Ova inovacija dodatno je nagrađena za izvrsne rezultate u području Zdravlja i medicinskog bioinženjerstva nagradom Excellence Award, dodijeljenom od strane Grigore T. Popa University of Medicine and Pharmacy Iasi.

Zlatnom medaljom (Gold Medal) osvojena je i inovacija pod nazivom Mjerni sustav za mjerenja akustičke impedancije polimera pri ultrazvučnom spajanju autora prof. dr. sc. Dubravka Rogalea (TTF), izv. prof. dr. sc. Željka Knezića (TTF) i prof. dr. sc. Siniše Fajta (FER).

 – Provedena istraživanja, objavljeni radovi i patenti daju uvid u cjelovit i kružni postupak iskorištenja poljoprivredne biomase, najprije za napredne materijale dodatne vrijednosti (tehničke tekstilije), nakon čega je moguće proizvodne ostatke jedne industrije iskoristiti u potpunosti u slijedećoj industriji – proizvodnji biogoriva. Prijenosom znanja iz jednog područja u drugo ulazna sirovina – poljoprivredna biomasa dobiva višenamjensko iskorištenje kroz proizvodnju biokompozita i bioenergije, rekla je za Akademski list prof. dr. sc. Sandra Bischof, koja trenutno obnaša funkciju Voditeljica Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil na Tekstilno-tehnološkog fakultetu u Zagrebu.

BILJKE ZA TKANINE I OGRIJEV

Jedna od aktivnosti tijekom trajanja projekta, a ujedno i kruna provedenih znanstvenih istraživanja su četiri patentne prijave (dvije nacionalne): Postupak proizvodnje bioplina, Postupak proizvodnje lignoceluloznih vlakana iz energetskih kultura i (dvije međunarodne):  Pellets, Process for their Production, and Use Thereof i Biocomposites of Antimicrobial Properties Based on Renewable Polymers and Lignocellulosic Fibers.

Docentica dr. sc. Zorana Kovačević navodi kako je projekt BIOKOMPOZITI (https://biokompoziti.eu/) bio vrlo zahtjevan te obuhvaćao veliki broj aktivnosti podijeljenih između dva tima s TTF-a i  zagrebačke Agronomije:

– Moja uloga u timu, između ostalog, bila je planiranje i provođenje znanstveno-istraživačkog rada sa strane TTF-a koji je podrazumijevao iskorištavanje agronomske sirovine u tekstilne svrhe uz istovremeno zbrinjavanje otpada u kružnom modelu gospodarstva. Moj doprinos očitovao se u znanstveno istraživačkom radu koji se temeljio na pronalasku optimalne metode izolacije vlakna iz energetskih/samoniklih biljaka s ciljem upotrebe tih istih vlakana kao ojačala u biokompozitnim materijalima koje smo također razvijali u sklopu ovog projekta.

Rad na višegodišnjim znanstvenim projektima često predstavlja izazov u smislu organizacije rada da bi se istovremeno ostvarila visoka razina znanstvenog, nastavnog i stručnog rada na instituciji, dodaje Kovačević. Međutim, naglašava da čovjeka upravo ta znanstvena znatiželja tjera naprijed kroz proučavanja, promišljanja, propitkivanja, eksperimentiranja, za što je potrebno uložiti puno truda i rada, a često su prisutna i velika odricanja.

Nagrađene inovacije objedinjuju rezultate naših interdisciplinarnih istraživanja u tekstilnom i agronomskom području s naglaskom na postulate kružnog gospodarstva i cjelovitu primjenu održivih sirovina uz potpuno iskorištenje svih nusproizvoda
– Prof. dr. sc. Sandra Bischof

– Smatram da su postignuća ove vrste motivacija svim znanstvenicima da udruže svoje stručno znanje i iskustvo kako bi doprinijeli općem boljitku za sve, a ujedno i svom profesionalnom rastu, kao i boljem pozicioniranju svojih matičnih institucija (fakulteta) na inovatorskoj sceni.

Izv. prof. dr. sc. Nikola Bilandžija s Agronomskog fakulteta pojašnjava nam da su on i kolege s fakulteta sudjelovali u dva segmenta tog projekta, odnosno inovacije. U početnom: u odabiru i ispitivanju ulaznih svojstava samih kultura te završnom: u istraživanju energetskih svojstava i iskoristivosti ostataka nakon izolacije vlakana, što je izvršeno u laboratoriju TTF-a.

– Same kulture smo grupirali u dvije skupine. Među samoniklima kulturama smo istraživali divovski trsku i brnistru, koje su invazivne kulture u našem području, a druga skupina obuhvaćala je tzv. energetske kulture – miskantus odnosno kineski šaš, koji predstavlja najučinkovitije, najčišće i najjeftinije „gorivo“ na svijetu, te virdžinijski sljez. Prema hrvatskoj regulativi jedino je miskantus priznata vrsta koja se može koristiti u energetske svrhe, iz skupine skupina brzorastućih energetskih kultura, rekao nam je prof. Bilandžija.

Suradnja dvaju fakulteta, dakle, odvijala se na način da je Agromonski fakultet uzgojio kulture, TTF je potom iz njih izolirao, odnosno esktrahirao ligno-celulozna vlakna, i na kraju je „kruti otpad“ odnosno nusproizvod jednog proizvodnog procesa vraćen na Agronomiju, gdje je valoriziran njezin energetski potencijal. Na taj način je zatvoren ciklus kružno biogospodarenja uz potpuno iskorištenje sirovine i svih nusprodukata.

BRZINA I KVALITETA KLJUČNI U PROIZVODNOM PROCESU

Drugu skupinu inovatora, koji su nagrađeni zlatom za Mjerni sustav za mjerenja akustičke impedancije polimera pri ultrazvučnom spajanju  predvodio je doajen TTF-a, prof. dr. sc. Dubravko Rogale.

Kao Predsjednik Saveza inovatora Zagreba, profesor Rogale je tijekom bogate karijere potaknuo više sastavnica Sveučilišta u Zagrebu da se s inovacijama nastalim na Sveučilištu, aktivno uključe u prezentaciju na domaćim i svjetskim izložbama. Također je potaknuo uspostavu Sveučilišne aleje s međunarodnim sveučilišnim inovacijama na najvećoj domaćoj izložbi inovacija INOVA s dominantnim učešćem inovacija sa sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Svojim je pak višegodišnjim inovatorskim radom doprinio globalnoj vidljivosti Sveučilišta u Zagrebu na području inovacija osvojivši više od sto prestižnih nagrada (SAD, Kanada, Engleska, Japan, Tajvan, Tajland, Cipar, Rumunjska, Poljska, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija) na kojima je jasno istaknuta pripadnost TTF-u kao i zagrebačkom sveučilištu kao cjelini.

– U našoj je struci najvažnije vrijeme izrade, da bude što kraće, pa da produktivnost bude što veća i jako nam je to značajno kada podešavamo strojeve za određene materijale. Naš uređaj, odnosno ova inovacija, određuje brojne parametre koji su potrebni za kvalitetno dugoročno ultrazvučno spajanje materijala ili tkanina, da bi se unaprijed mogli izračunati svi parametri koji utječu na čvrstoću i kvalitetu spoja, saznajemo od profesora Rogalea.

Nagrađena inovacija izračunava brzinu prodiranja zvuka kroz polimerne materijale, i na taj način se za bilo koji materijal mogu brzo izmjeriti vrijednosti te se može izračunati koliko je potrebno vremena za spajanje ultrazvukom, koje zamjenjuje nekadašnje tehnike šivanja i ljepljenja.

Prof. dr. sc. Siniša Fajt s FER-a ističe da je kod svake inovacije najvažnija ideja. Kaže da se na FER-u, Zavodu za elektroakustiku, bave čujnim i nečujnim zvukom, i ovo područje ultrazvuka spada u to područje.  Njegova je uloga bila da pomogne u interpretaciji fizikalnih procesa u širenju zvuka kroz materijale, pogotovo kod ovakvog ultrazvučnog spajanja.

– Kod svake inovacije ključne je ekipa koja radi na tome, a naša je bila odlična. Sreli su se ljudi različitih specijalnosti, ali zajedničke vizije, i onda realizacija nije bila toliko teška ni problematična. NA FER-u se ne bavimo tekstilnim tehnologija, pa mi je bila privlačna mogućnost da implementiramo naše mjerne tehnike i uređaje u svrhu rješavanja ovakvih tehnoloških problema.

Konačno, treći član ovog zlatom okićenog inovatorskog trojca, TTF-ov izv. prof. dr. sc. Željko Knezić, objasnio je nama laicima da se materijali koje moraju spajati u tekstilnom proizvodnom procesu razlikuju po mnogim svojstvima, a njihovu obradu, u ovom konkretnom slučaju spajanje, mogu predviđati na temelju znanstvenih činjenica, ali i bogatog prijašnjeg iskustva.

Kada studenti krenu s inovacijama, tada iz prve ruke uvide i dožive povezanost akademske zajednice s gospodarstvom, a tada mi profesori možemo reći da smo „odradili naš posao i sveučilišnu misiju“
– Prof. dr. sc. Dubravko Rogale

STUDENTIMA POKAZATI VRIJEDNOST INOVATORSTVA

Međutim, navodi Knezić, svakodnevno se pojavljuju novi materijali s novim izmjenama u strukturi, za čije spajanje trebaju novi parametri, tako da ono iskustvo koje imaju otprije i ne može svaki puta pomoći:

– Zbog toga smo došli do zaključka da moramo dobiti egzaktni podatak za svaki materijal, i tu je naš tim razvio novi uređaj koji mjeri te brojne parametre. Spajanje primjenom našeg uređaja može znatno ubrzati proizvodnju u praktičnom realnom sektoru, jer dosadašnju metodu „pokušaj-pogreška“ eliminiramo primjenom konkretnih 40 parametara koje uređaj mjeri. Prema zadanim podacima mi unaprijed odredimo područje gdje će se obavljati određene aktivnosti, što u proizvodnom procesu pomaže da se dođe do konačnog rezultata odnosno optimalnog rješenja.

Naši se sugovornici slažu da su ovakve nagrađene inovacije od velikog značaja za zagrebačko sveučilište, fakultete s kojih dolaze, ali ponajviše za same studente, koji mogu vidjeti tijekom studija da je inovatorstvo područje s kojim se vrijedi baviti.

Profesor Rogale to jako dobro zna, jer je godinama poticao kolege profesore i znanstvenike da se počnu baviti inovacijama, a tu strast prenio je i na svoje studente:

–  Bitno je ići sa studentima na sajmove inovacija te ih, u okviru njihovih redovitih zadaća, angažirati da sudjeluju u inovativnim postupcima ili donošenju novih inovativnih rješenja koja bi možda mogle naći lakši put do gospodarstva. Tada ti mladi ljudi iz prve ruke uvide i dožive povezanost akademske zajednice s gospodarstvom, a tada mi profesori možemo reći da smo „odradili naš posao i sveučilišnu misiju“, zaključuje profesor Dubravko Rogale.