Senat usvojio Prilog raspravi o nacrtima zakona koji se nalaze u saborskoj proceduri
Analiza je pokazala da se u pozadini niza predloženih zakonskih odredbi jasno ocrtava koncept uspostavljanja političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom, što u konačnici može dovesti do urušavanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja, koji se zasniva na postulatima izvrsnosti, na akademskim slobodama i autonomiji sveučilišta
Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 19. srpnja 2022. usvojio je dokument pod nazivom Prilog raspravi o Nacrtu zakona o visokom obrazovanu i znanstvenoj djelatnosti i o Nacrtu zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju.
Oko sadržaja ovog dokumenta, koji je usvojen uz dva suzdržana glasa, postignuta je visoka suglasnost članova Senata. Riječ je o pravnoj analizi zakonskih nacrta koji se nalaze u saborskoj proceduri, a koja usporedno uzima u obzir i alternativne prijedloge drugih zakonskih inicijativa i koja, u zaključku, nudi prihvatljiva i racionalna zakonska rješenja kako bi se u tijeku saborske procedure mogle izmijeniti sporne i neustavne odredbe i tako na vrijeme spriječiti nepovoljne posljedice forsiranog donošenja ovih sistemskih zakona.
Analiza je pokazala da se u pozadini niza predloženih zakonskih odredbi jasno ocrtava koncept uspostavljanja političkoga nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom, što u konačnici može dovesti do urušavanja sustava znanosti i visokoga obrazovanja, koji se zasniva na postulatima izvrsnosti, na akademskim slobodama i autonomiji sveučilišta.
To bi u širem kontekstu donijelo dugoročno štetne posljedice za razvoj hrvatskoga društva i za demokratski ustroj hrvatske države. Utoliko Prilog raspravi (…) kao dokument Senata Sveučilišta u Zagrebu koji će biti upućen na relevantne državne adrese, treba shvatiti kao svojevrsni apel političkim tijelima da prije eventualnoga donošenja apostrofiranih nacrta zakona još jednom preispitaju ciljeve koje takvim zakonskim prijedlozima žele postići, odnosno da uvaže meritorna i konstruktivna upozorenja koja dolaze sa Sveučilišta koje predstavlja više od polovice ukupnoga sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Loše se posljedice još uvijek mogu izbjeći za što bi, sa strane političkih faktora i tijela, trebalo osigurati prostor za dijalog, što znači da bi trebalo predvidjeti „treće čitanje“ zakonskih prijedloga u saborskoj proceduri te u međuvremenu održati tematsku raspravu sa širokim dijapazonom relevantnih sudionika u organizaciji saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
napisao je doc. dr. sc. Ivan Obadić, predsjednik Savjeta Sveučilišta u Zagrebu.
Ivan Obadić docent je na Katedri za opću povijest prava i države Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je nastavni i znanstveni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (profesor povijesti i diplomirani povjesničar), a 2007. integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni pravni studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2008. godine magistrirao je povijest međunarodnih odnosa na London School of Economics and Political Science, a 2013. poslijediplomski studij na Europskom Sveučilišnom Institutu (European University Institute) u Firenci, Italija. Doktorirao je na Europskom Sveučilišnom Institutu 2017. godine. Usavršavao se na Centru za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu 2020. godine u okviru Field of Excellence Dimensions of Europeanization. Nositelj je Jean Monnet Modula Development of European Integration and Institutions koji se izvađa na Katedri za opću povijest prava i države.
Radio je kao asistent na Zavodu za znanstveni rad Varaždin Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2008.-2010.). Na Pravnom fakultetu radi od 2010. godine. Predmet njegova znanstveno-istraživačkog rada su teme iz područja pravne, ekonomske i diplomatske povijesti vezane za razvoj europske integracije, europsko pravo, Hladni rat, jugoistočnu Europu i grad Varaždin. Do sada je objavio više članaka i poglavlja u nizu domaćih i stranih časopisa i zbornika radova. Organizirao je i sudjelovao u organizaciji niza predavanja, konferencija i seminara. Sudjelovao je u nekoliko znanstvenih projekata u okviru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Pravnog i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Robert Schuman Centre for Advanced Studies, te Europskog Sveučilišnog Instituta. Dobitnik je nekoliko nagrada i stipendija (Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu, LSE Graduate Merit Award, stipendija talijanskog Ministarstva vanjskih poslova za doktorski studij na EUI-u itd.).
