Put od ideje do inovativnog proizvoda

Znanja i vještine skupljene u Sveučilištu osnova su za edukaciju budućih generacija, ali je to također i snažan izvor novih poduzetničkih djelatnosti. EIT Health Forward to Health programom se oplemenjuju znanja i vještine Sveučilišta i transformiraju se u društveno potrebna znanja i vještine. Poduzetništvo postaje jedan od očiglednih potreba zbirke znanja i vještina, a taj način razmišljanja daje potpuno novu perspektivu znanstvenom djelovanju i okreće ga prema inovacijama i društvenom utjecaju, objašnjava u razgovoru za Akademski list prof. dr. sc. Srećko Gajović s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Možete li nam reći što Vas je motiviralo da se odlučite za medicinu i istraživački rad na Sveučilištu?

– Moja fascinacija čovjekom, njegovim tijelom, umom i psihom, aktualna je i danas kao što je to bila u mojim mladenačkim danima. Medicina je struka koja je nudila ove odgovore, jer ne samo da kroz medicinske poremećaje povezane s bolestima objašnjava bit mehanizama zdravog čovjeka, već pruža i mogućnost intervencije kako bi se osoba izliječila. Moja orijentacija ka temeljnim medicinskim znanostima rezultat je težnje proniknuti u tajne ljudskog organizma, te sam odabrao područje histologije i embriologije u kojoj zajedništvo stanica koje djeluju u kontekstu tkiva stvara tijekom trudnoće novo ljudsko biće, a potom kombinacijom nastalih organskih sustava omogućuje specifično djelovanje svakog pojedinca. Istraživački rad omogućio mi je vlastiti uvid u sva ova za mene čudesna zbivanja i stjecanje spoznaja i znanja koje vode k zdravlju.

Dugi niz godina vaše je istraživanje usmjereno na vrlo kompleksan ljudski organ, mozak, i na moždani udar. Nažalost, znamo da je ova bolest u stalnom porastu. Možete li nam reći što je uzrok tome, istražuje li se moždani udar dovoljno i možemo li ga prevenirati?

– U našim istraživanjima koristimo laboratorijske životinje, miševe, kao pretklinički model u proučavanju moždanog udara. Naravno da ne čekamo da miševi dobiju moždani udar, već im se mikrokirurškim postupkom obustavi krvna opskrbu točno određenog dijela mozga. To odgovara ishemijskom moždanom udaru kod čovjeka i klinički je relevantno. Zato proučavanjem oštećenja i oporavka mišjeg mozga možemo zaključivati o moždanom udaru u ljudi.

Stjecajem okolnosti još uvijek ne postoji specifična terapija moždanog udara kojom bi direktno djelovali na mozak i živčane stanice, te ih zaštitili (neuroprotekcija) ili ih oporavili (neurorestoracija). Od brojnih tvari za koje se tvrdilo pokusima na laboratorijskim životinjama da su dobri terapijski kandidati, niti jedna nije potvrdila svoju djelotvornost kod ljudi. Stoga u našim istraživanjima pratimo miševe i preko mjesec dana nakon moždanog udara kako bismo procijenili nastalo oštećenje i potom oporavak mozga. Mi se odnosimo prema našim miševima kao prema našim pacijentima, te koristimo iznimno sofisticirane pretrage kako bi procijenili stanje svakog miša. To uključuje pretrage magnetskom rezonancijom uređajem od 7 Tesla namijenjenim upravo laboratorijskim životinjama, kao i korištenje luciferaze, bjelančevine krijesnice, za optička mjerenja svjetla koje se stvara u mozgu živog miša i služi kao biljeg molekularnih posljedica moždanog udara. Ovim tehnologijama se svrstavamo uz bok najboljih svjetskih laboratorijskih platformi za pretklinička proučavanja moždanog udara. To nam omogućuje biti orijentirani k procjeni novozamišljenih terapijskih postupaka ovakvim inovativnim pristupom.

Zadnjih godina vidimo da se sve više usmjeravate prema inovacijama. Što Vas motivira da krenete stvarati inovacije i inovativne proizvode?

– Naša konačna inovacija kojoj stremimo kroz istraživanja na miševima bila bi nova terapija moždanog udara. Nakon pretkliničke provjere na našoj istraživačkoj platformi, ona bi bila potom provjerena u klinici na oboljelim pacijentima. Međutim, koliko god tvrdimo da smo ostvarili ogroman napredak kako u osmišljavanju, tako i u ostvarenju naše platforme za proučavanje moždanog udara, ovaj zadatak nije uopće lak.

Cijela platforma uspostavljena je sredstvima znanstvenih i infrastrukturnih projekata, dakle kompetitivnim sredstvima koje smo dobili kroz javne natječaje. Prvi poticaj nam je dao projekt UKF-a (Unity Through Knowledge Fund) financiran od Svjetske banke, ali ključni korak bio je europski FP7 projekt GlowBrain, kojim je u tom trenutku u Hrvatsku stiglo 3,7 milijuna Eura, što je tad bio najveći financijski iznos namijenjen direktno nekoj hrvatskoj instituciji, u ovom slučaju Medicinskom fakultetu u Zagrebu. GlowBrain-om smo nabavili i organizirali platformu za medicinska snimanja živih životinja i koju smo nazvali GlowLab (jer miševi tu stvarno svijetle i tu svjetlost snimamo i mjerimo). GlowLab smo otvorili 2015. godine, te smo ga potom razvijali i nadopunjivali projektima Hrvatske zaklade za znanost. Projektima IRI (istraživanje, razvoj i inovacije) financiranim sredstvima Europske unije putem Europskog fonda za regionalni razvoj, kojih smo imali 2 (CasMouse i SineMozak), unaprijedili smo funkcionalne analize miševa. Iz istog izvora sredstava projektom Biomedicinskog istraživačkog središta Šalata (BIMIS) osmišljena je i potom za to dobivena građevinska dozvola za cijelo novo znanstveno središte Medicinskog fakulteta namijenjeno najsuvremenijim biomedicinskim istraživanjima u cilju kreiranja novih medicinskih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.

Inovacije koje smo na ovom putu ostvarili vezane su uz funkcionalnost same platforme i unapređenje pretkliničkih postupaka s miševima i njihovim uzorcima. Primjerice, patentirali smo ishemijsku komoru namijenjenu miševima u kojima bi miševi na mahove bili u ishemiji slično opstruktivnoj apneji spavanja. Time polako stvaramo okružje kojima inovacije postaju uobičajeni dio znanstvenog rada, pa je Medicinski fakultet još prije 9 godina donio Pravilnik u upravljanju intelektualnim vlasništvom i osnovao istoimeno Fakultetsko povjerenstvo, čiji sam od tada predsjednik.

 

Prije nekoliko mjeseci uključili ste se u Forward to Health Innovation (FHI) program, program u okviru Europske zajednice inovacije i tehnologije u području zdravlja (EIT Health) koji provodimo na Sveučilištu u Zagrebu u partnerstvu s udrugom Smion. Što Vas je potaknulo da se prijavite i da sudjelujete u ovom programu? Program traje šest mjeseci i traži značajan angažman.

– Na program sam se prijavio na preporuku dr. sc. Vlatke Petrović i iskreno, usprkos činjenice da sam bio svjestan programa EIT Health, nisam imao ikakvu sliku što me očekuje, osim dobrog osjećaja i povjerenja prema Vlatki. Već me i sama prijava iznenadila, jer je tražila izaći iz zone komfora i potruditi se uvjeriti organizatore prihvatiti me kao polaznika. To je uključivalo i intervju s organizatorima, predstavnicima udruge Smion i Sveučilišta u Zagrebu, za koji sam se vrlo ozbiljno pripremao! Program podrazumijeva namjeru samih polaznika započeti poduzetničku aktivnost kroz razvojnu tvrtku tzv. start-up. Već dugi niz godina svjestan sam te mogućnosti, no kad se nađete u ulozi subjekta toga zahtjeva i trebate izraziti koja će to biti vaša poduzetnička aktivnost, perspektiva se naglo mijenja. Jedan od aspekata koji me zanimaju je i regenerativna medicina i ovaj program na mene je utjecao poput regenerativnog pripravka. Osjećao sam se (ponovno) kao početnik, voljan nešto naučiti, a preda mnom se otvarao posve novi svijet, pun izazova.

Iz Vaših prvih prezentacija naučili smo da se mozak mora stalno trenirati, ali i zdravo hraniti. To znači da na naše zdravlje ne utječe samo naša genetska karta, nego i ono što radimo sa svojim tijelom. To je epigenetika. I Vaša inovacija ide upravo u tom smjeru. Recite nam, koliko možete, nekoliko riječi o Vašoj inovaciji i Vašoj razvojnoj tvrtki odnosno start-upu.

– Moja razvojna tvrtka (start-up) se doslovno izrodila i onda polako razvijao s FTHI programom. U tom procesu je doživljavao kako djelomične, tako i potpune metamorfoze, štoviše na osnovu ovog iskustva ne bih mogao ustvrditi da ga neće snaći još koja metamorfoza. Postoji značajna razlika i neočekivane sličnosti između znanstvenih istraživanja i poduzetničke logike. Ono što je slično su (doslovno se tako zovu) mali eksperimenti kojima provjeravate svoje poduzetničke pretpostavke. Ali rezultat koji se očekuje je potpuno drugačiji. U znanstvenom istraživanju želite stvoriti novo znanje, a poduzetnik treba osmisliti nešto što će preživjeti na tržištu.

U svojim zamislima krenuo sam od zdravlja mozga, međutim ono što je postala osnova novozamišljene poduzetničke aktivnosti nije zasnovano na mojim znanstvenim istraživanjima koji se provode na Medicinskom fakultetu, već se zamisao oblikovala kroz interakciju s mogućim korisnicima. Stoga bih mogao reći da sam svoje osobne mogućnosti upotrijebio tijekom ovog programa na potpuno drugi način – tako da služe korisnicima. Kao rezultat tog procesa osmislio sam dodatak prehrani za koji smatram da odgovara onom što bi korisnici koji razmišljaju o zdravlju mozga željeli. Da bih to postigao, morao sam se potpuno odvojiti od mojih svakodnevnih znanstvenih istraživanja i krenuti potpuno novim putem – poduzetničkom logikom. Ova osobna metamorfoza u kojoj se pojavila nova osobnost poduzetnika koji radi nešto sasvim drugačije, silno me zabavlja i osvježava, upotrijebit ću ponovno izraz regeneracija, ovim programom se podmlađujem!

Obzirom da trenutna zamisao nove razvojne tvrtke (start-upa) ne proizlazi iz istraživanja na miševima koje provodimo u GlowLabu na Medicinskom fakultetu, nadam se da ću jednog dana u budućnosti iskoristiti i inovacije iz naših istraživanja također u cilju stvaranja nekog start-upa. Ako i kad se to dogodi, bit će to puno lakše zbog iskustava potaknutih FTHI programom. Tako se ovaj osvježavajući postupak kojim postajem poduzetnik dodaje u moj portfolio znanja i vještina s potencijalom za budućnost.

Prošao je prvi dio programa i započeo je drugi i posljednji. Kakvi su Vaši dojmovi o cjelokupnom programu?

– Program je najjednostavnije rečeno – izvrstan! Ekipa iz udruge Smion i sa Sveučilišta u Zagrebu suvereno zna svoj posao, a gosti koji sudjeluju uz svaku od tema su primjereno odabrani i svatko od njih je vrhunski stručnjak upravo u tom segmentu koji se traži.

Program je prilagođen upravo onima koji imaju neku poduzetničku ideju (ili su je spremni stvoriti) i vodi Vas putem poduzetničkog ostvarenja ove ideje logičnim slijedom koraka. Ono što razvojna tvrtka (start-up) želi ponuditi tržištu treba biti prilagođeno budućem korisniku, a značajke FTHI programa su toga izvrstan primjer. FTHI program je upravo prilagođen nama polaznicima koji bismo htjeli ovim putem kročiti, a nemamo u tome iskustva, štoviše za nas polaznike je to velika i značajna novost. Svaki trud koji uložite je nagrađen, jer radite na svojoj ideji, te provodite svoje male eksperimente kojima testirate svoju poduzetničku ideju i u skladu s tim je prilagođujete. Na primjer, znanja i vještine koje smo stekli su primjereni poduzetništvu, ali isto tako i društvenom djelovanju. Ako danas shvaćamo demokratsko društvo kao skup težnji svakog pojedinačnog građanina (u smjeru odozdola prema gore), iz ovog programa je jasno da sve građanske inicijative trebaju biti prilagođene građaninu, a ne osmišljene u (koliko god genijalni bili) umovima elite.

Što mislite kako bi Sveučilište u Zagrebu i naša lokalna zajednica moglo dodatno poticati znanstvenike da stvaraju inovacije, inovativne proizvode i usluge? Općenito, što bi naše društvo trebalo učiniti da dodatno ubrza taj važan kotač u kreiranju novih inovacija, novih patenata, ali i razvojnih i tvrtki kćeri (start-up i spin-off)?

– Ovdje se radi o vrlo značajnom aspektu Sveučilišta kao i naše lokalne znanstvene zajednice, a to su kompetencije pojedinaca, kao i kolektivne kompetencije.

Ako razmatramo paradigmu da znanja i vještine koji su skupljeni unutar Sveučilišta, a Sveučilište je skup posebno darovitih pojedinaca, koji svatko ima i vlastiti specifično vrijedan skup znanja i vještina, onda je Sveučilište mjesto gdje bismo očekivali najviši mogući stupanj sveukupnih znanja i vještina u društvu. Ovo nije samo važna vrlina Sveučilišta, već je to i nužnost za njegovu opstojnost, ako očekujemo da se u sklopu Sveučilišta obrazuju generacije najboljih budućih stručnjaka koje društvo može iznjedriti. Dakle, ljudski kapital Sveučilišta nije samo vrlina, već i potreba društva koja se direktno ogleda u ljudskim potencijalima za budućnost društva/nacije/države.

Znanja i vještine skupljene u Sveučilištu osnova su za edukaciju budućih generacija, ali je to također i snažan izvor novih poduzetničkih djelatnosti. Ako razdvojimo poduzetničke djelatnosti od Sveučilišta, u kojem se nalazi potrebni skup znanja, to je kao da imamo vozilo (tj. poduzetništvo), imamo gorivo (tj. investicije), ali ne znamo kuda bi s tim vozilom krenuli. Smjer kretanja onda se određuje u inozemstvu, i poduzetnička aktivnost se bazira prvenstveno na licenciranju.

Iskustva koje stječemo ovakvim programima kao što je FTHI, te tako nastalim poduzetničkim aktivnostima upravo članova Sveučilišta, Sveučilište bi trebalo snažno poticati. Ovim se oplemenjuju znanja i vještine Sveučilišta i transformiraju se u društveno potrebna znanja i vještine. Tu trebamo raditi na kritičnoj masi onih koji ove kompetencije imaju, kako bi spoj stvaranja novih znanja i vještina, inovativnost i na njima bazirano poduzetništvo bio prirodan slijed u kojem bi se brojni okušali, a ne pitanje ekskluzivnih, darovitih i hrabrih pojedinaca koji izlaze iz zone komfora u zonu neizvjesnosti i nejasnih rizika.

Za kraj, što biste poručili mlađim znanstvenicima, kako povezati istraživanje i inovacije, te kako ih potaknuti da krenu u smjeru inovacija i poduzetništva?

– Uvjeren sam da najviše što mladim istraživačima treba su upravo znanja i vještine koji su njihovo osobno blago, te da se trebaju potruditi najviše što mogu ojačati svoje kompetencije brigom za vlastitu zbirku znanja i vještina. Poduzetništvo onda postaje jedan od očiglednih potreba te zbirke, a taj način razmišljanja daje potpuno novu perspektivu znanstvenom djelovanju i okreće ga prema inovacijama i društvenom utjecaju. Ovaj trend ogleda se u nečemu što se opisuje kao „Odgovorna istraživanja i inovacije“, čime cjelokupno znanstveno djelovanje dobiva nužni društveni kontekst.

Prof. dr. sc. Srećko Gajović redoviti je profesor u trajnom izboru na Sveučilištu u Zagrebu na Medicinskom fakultetu u Katedri za histologiju i embriologiju. Rođen je u Zagrebu, gdje je završio Medicinski fakultet te potom doktorirao 1993. godine. Postdoktorska usavršavanja proveo je na Max-Planckovu Institutu za biofizičku kemiju u Göttingenu u Njemačkoj te na Međunarodnom institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Trstu u Italiji. Na Medicinskom je fakultetu ravnatelj BIMIS-a ‒ Biomedicinskog istraživačkog centra Šalata, koji je novouspostavljena podružnica namijenjena biomedicinskim istraživanja usmjerenima unaprjeđenju zdravlja. U svojim istraživanjima proučavao je diferencijaciju embrionalnih matičnih stanica u živčane. Prvi je u Hrvatsku donio genetski preinačene miševe, u čijem je dobivanju i sam sudjelovao. Bio je koordinator EU-FP7 projekta GlowBrain: povezivanje matičnih stanica i biomaterijala u obnovi mozga ‒ otključavanje mogućnosti postojećih istraživanja mozga putem inovativnih in vivo molekularnih snimanja. Ovim projektom uspostavljena je inovativna pretklinička platforma za in vivo snimanja malih laboratorijskih životinja (GlowLab) magnetskom rezonancijom (7T) i optičkim snimanjem (bioluminescencijom i fluorescencijom). Njegov je sadašnji znanstveni interes obnova mozga, osobito nakon moždanog udara, te ovisnost obnove o razini upale u mozgu. Jedan je od osnivača i dopredsjednik međunarodne interdisciplinarne mreže Navigating Knowledge Landscapes (http://knowledge-landscapes.hiim.hr), koja razmatra kako u digitalnom društvu komunicirati inovativno znanje. Bivši je urednik časopisa Croatian Medical Journal, najboljega općemedicinskog časopisa u središnjoj i istočnoj Europi. Bivši je predsjednik Europskoga COST domenskog odbora za biomedicinu i molekularnu biologiju, bivši predsjednik Hrvatskoga društva za mikroskopiju i sadašnji predsjednik Hrvatske udruge za regenerativnu medicinu i terapiju matičnim stanicama. Član je Europske akademije znanosti i umjetnosti te Internacionalne akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Razgovorala dr. sc. Vesna Gabelica Marković, voditelj inovacijskih zajednica u Centru za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije, te koordinatorica EIT Health huba za Hrvatsku.