Proslavljen Dan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu
Danas se na PBF-u izvodi nastava kroz tri prijediplomska i pet diplomskih studija. Šest od njih nedavno je revidirano i po tim programima nastava je počela prošle godine. Ukupna upisna kvota je već dva desetljeća oko 180 studenata, a godišnje diplomski studij završava njih 150-ak. I uglavnom svi koji završe prijediplomski studij nastavljaju na diplomskom
Podjelom priznanja i zahvalnica najuspješnijim studentima, profesorima, ali i partnerima iz gospodarstva svečano je obilježen Dan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Obnašateljica dužnosti dekanice PBF-a prof. dr. sc. Branka Levaj podsjetila je kako je 26. travnja 1956. godine, dakle na današnji datum, odlukom Sabora iz tadašnjeg Tehničkog fakulteta izdvojen Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet, čime je počela zajednica povijest današnjeg PBF-a i RGNF-a, s kojim i danas dijele zgradu. Taj se datum uzimao kao datum početka studija prehrambene tehnologije, a zapravo i biotehnologije.
Već 1960. godine iz tog se fakulteta izdvojio Rudarski odsjek, a ostali odsjeci ostali su unutar drugog fakulteta s imenom Tehnološki fakultet. Prehrambeno-tehnološki odsjek tada se preimenovao u Biotehnološki odjel. Sedamdesete su bile godine kada su se fakultetski odjeli udruživali s gospodarskim subjektima u tzv. OOUR-e. Tako se i spomenuti Biotehnološki odjel udružio s nekoliko poduzeća u OOUR Prehrambeno-tehnološki institut. I onda je 1979. godine odlučeno da se u cijelosti izdvoji iz Tehnološkog fakulteta tj. da se osamostali, a da se Biotehnološki odjel reorganizira u Prehrambeno-biotehnološki fakultet. Čime počinje priča i povijest današnjeg Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta koji slavi 45. obljetnicu uspješnoga rada.
Radi se o fakultetu koji je vodeći u Hrvatskoj, ali i okruženju, u području prehrambene tehnologije, a to dokazuju njihovi rezultati i brojne međunarodne suradnje, poručio je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, pridruživši se brojnim čestitarima na Danu PBF-a:
– Uloga je fakulteta prenijeti znanje mladima, kreatorima naše budućnosti, a to PBF radi tako da im daje najbolje alate u njihove ruke. Vještine i kompetencije koje stječu u klupama vašeg fakulteta, čime će realizirati svoje potencijale na najbolji način. I mislim da će možemo svi složiti kako bez visokog obrazovanja nema naše budućnosti.
Danas se na PBF-u izvodi nastava kroz tri prijediplomska i pet diplomskih studija. Šest od njih nedavno je revidirano i po tim programima nastava je počela prošle godine. Ukupna upisna kvota je već dva desetljeća oko 180 studenata, a godišnje diplomski studij završava njih 150-ak. I uglavnom svi koji završe prijediplomski studij nastavljaju na diplomskom.
Dan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta čestitao je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zahvalivši upravi i profesorima PBF-a na brojnim uspješnim suradnjama koja su dosad realizirana. Najveći iskorak, rekao je Tomašević, napravljen je u području osmišljavanja zdravijih i nutritivnijih jelovnika u zagrebačkim vrtićima i osnovnim školama, što ne bi bilo moguće bez pomoći akademske zajednice. Odnosno, u tome slučaju konkretno stručnjaka s PBF-a koji su svojim znanjem, iskustvom i ekspertizom doprinijeli da se djeca i mladi kvalitetno hrane. Što je itekako važno u svijetlu novih istraživanja prema kojem svako treće dijete u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
Osvrnuvši se na proteklih godina dana u životu PBF-a, o.d. dekanice Branka Levaj naročito je naglasila sve veći interes i odlazak studenata na stručnu praksu. Naime, u jednoj ranijoj reviziji na diplomskom studiju Prehrambeno inženjerstvo, u skladu s stavovima fakulteta i tadašnjim studentskim prijedlozima, uvedena je obavezna stručna praksa koja inače nije bila sastavni dio novih bolonjskih diplomskih studijskih programa. Definirana je procedura i dokumentacija (na hrvatskom i engleskom), imenovano je Povjerenstvo za stručnu praksu (2022.) i počeli su se potpisivati Sporazumi o suradnji s tvrtkama, institucijama, obrtima i OPG-ovima u svrhu pohađanja stručne prakse. Pa je tako samo u protekle dvije godine sklopljeno više sporazuma nego u prijašnjih četiri, pet godina.
Dekanica Levaj upozorila je i da zgradi PBF-a treba čim skorija cjelovita obnova:
– Nažalost, u vrijeme prijave projekata za obnovu zgrada od posljedice potresa, kod nas na faksu nije bilo uvjeta, raspoloženja, spremnosti i odlučnosti da se krene u smjeru cjelovite obnove. Lažno smo se tješili da je zgrada sve to dobro preživjela, a zapravo smo bili svjesni da to nije pravi razlog odustajanja od cjelovite obnove. To je bilo samo zavaravanje i svaka veća oluja potvrđuje nam i govori da smo pogriješili. A čak i sada, prije dvanaest dana, 14. travnja, bez oluje i vjetra, srušile su se dvije kamene fasadne ploče s petog kata i pale na parking. Srećom, u nedjelju kad tu nije bilo ni auta ni prolaznika. Stoga sam sigurna da je ovo okidač, i da sad više nema premišljanja nego samo traženja načina kako ovu vrijednu zgradu, i u smislu kulturnog dobra i smislu mjesta našeg rada, cjelovito obnoviti i ponovno joj vratiti sjaj i nekadašnju funkcionalnost, zaključila je Levaj.
POPIS NAGRAĐENIH STUDENATA I PROFESORA
Nakon nekoliko glazbenih numera koje je izveo Pjevački zbog PBF-a, uslijedila je podjela spomenutih priznanja, nagrada i zahvalnica, a na domjenku koji je uslijedio glavna je zvijezda bila rođendanska torta Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
