Prorektor Šimpraga i Građevinski fakultet primili posebnu nagradu Medicinskog fakulteta

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svečanom je online sjednicom obilježio 103. obljetnicu postojanja. Zbog epidemioloških mjera tijekom pandemije koronavirusa, sjednica se prenosila  putem MEFZG Youtube kanala, a fizički su bili nazočni samo nagrađeni Nagradom Medicina, za posebna postignuća u medicinskoj struci i znanosti te za značajan doprinos funkcioniranju Fakulteta.

– Jedna od misija Medicinskog fakulteta je promicanje humanosti i etičnosti u medicini. Zbog toga je pokrenuta Nagrada Medicina još 1992. godine, kada je dodijeljena ratnoj bolnici u Vukovaru. Ove godine nije bilo puno dilema oko toga kome dodijeliti nagrade. Naime, nagrada se dodjeljuje djelatnicima koji rade u intenzivnoj medicini i bave se najtežim bolesnicima oboljelima od COVID-19, rekao je za Universitas portal prof. dr. sc. Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta.

Tako je Nagrada Medicine dodijeljena djelatnicima Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju te Odjelu za striktnu izolaciju bolesnika Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu kao i Primarnom respiratorno-intenzivističkom centru Kliničke bolnice Dubrava.

Osim te nagrade, kojom se žele zahvaliti svim djelatnicima u zdravstvu, koji na bilo koji način pomažu oboljelima od COVID-19, uvedena je i posebna nagradu za stručni doprinos u medicini. Prošle godine je ta nagrada prvi puta dodijeljena timu koji je razdvojio blizanke, a ove godine ta se nagrada dodjeljuje Jedinici za istraživanje Klinike za infektivne bolest i Službama za mikrobiologiju i kliničku mikrobiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u Zagrebu. Ponajprije zbog uvođenja različitih testova kojima se detektira oboljenje od COVID-a, a koji izuzetno pomažu u praćenju bolesnika te sprječavanju širenja zaraze.

Budući da je MEF ove godine pogodio i veliki razorni potres te zadnjih mjeseci rade u izuzetno teškim uvjetima, posebna nagrada ove godine ide Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koju je primio njihov dekan prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.

– Djelatnici ovog fakulteta i timovi statičara odmah su nakon potresa priskočili u pomoć i omogućili da se brzim pregledima zgrada naprave ključne, hitne intervencije i spriječi veća šteta na Medicinskom fakultetu. Ponajprije se to odnosilo na pravovremenu uklanjanje i sklanjanje na sigurno vrijedne dokumentacije, skupe opreme, sačuvati stoljetne zbirke tkiva i organa, a koje su izuzetno važne ne samo za nastavu nego i za istraživanje, objašnjava dekan MEF-a.

Kasnije su djelatnici Građevinskog fakulteta uputili MEF-u što treba napraviti u procesu sanacije pa je po njihovim uputama započela izrada statičkih projekata, modularno, u više faza.

Vrlo je brzo uz pomoć statičara Građevinskog fakulteta spoznato da su oštećenja na zgradama MEF-a toliko velika da će obnova biti dugotrajna i koštati oko 400, 500 milijuna kuna da bi one došle na razinu koja je predviđena Zakonom o obnovi.

Posebnu nagradu dobio je i prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije. Prema riječima dekana Klarice, TV emisija Sveučilišni Zagreb pod vodstvom prorektora Šimprage, s velikom aktivnošću u medijskoj promidžbi, napravila je jako puno za MEF. Čak je šest emisija bilo posvećeno što radu Medicinskog fakulteta i njegovoj ulozi u zdravstvenom sustavu, što posljedicama potresa i pandemije korone na rad ove ustanove.

---

Prof. dr. sc. Marijan Klarica: Uloga MEF-a u doba pandemije je neprocjenjiva

– Valja istaknuti da su ponajbolji liječnici na bolnicama u Zagrebu, na klinikama, ujedno i profesori, asistenti, docenti Medicinskog fakulteta. Svakodnevno se bore protiv pandemije, liječeći oboljele, a pojačano i rade zbog reorganizacije cijelog zdravstvenog sustava. Uz sve to, trude se raditi kvalitetno u izvođenju online nastave, kao i održavanju vježbi sa studentima, koje nijedna tehnologija ne može zamijeniti ako nisu izvođene uživo, vlastitim studentskim rukama. Provode se i istraživanja, koja su obavezna, budući da je ugovoreno puno europskih i domaćih projekata.

Iznenađuje i ispunjava ponosom da je ove godine, u tom „novom normalnom“, ostvarena rekordna publicistička aktivnost naših djelatnika i znanstvenika, zapravo više do trećine sveukupne znanstvene produkcije cijelog Sveučilišta u Zagrebu. Čim se znatno pridonosi pozicioniranju sveučilišta na međunarodnim ljestvicama kvalitete.

Naši su pak studenti angažirani višestruko u borbi s koronom. Volontiraju, bilo kroz trijažu bolesnika prilikom ulaska u klinike, bilo kroz pomoć epidemiološkoj službi, uzimanje briseva, odgovaranje na pozive u call centrima… Volonteri su odradili preko 3600 sati, što je za svaku pohvalu, zaključuje dekan Klarica.