Promicanje znanosti i istraživanja koja mijenjaju svijet

U auli Sveučilišta u Zagrebu svečano je promoviran sveučilišni udžbenik Komunikacija o znanosti. Promicanje znanosti i istraživanja koja mijenjaju svijet autora Melite Kovačević, Tamare Dagen i Miroslava Rajtera.

Izdavač sveučilišnoga udžbenika Komunikacija o znanosti. Promicanje znanosti i istraživanja koja mijenjaju svijet je Školska knjiga, a izdanje je dio niza Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Recenzenti sveučilišnoga udžbenika su akademik Ignac Lovrek, prof. dr. sc. Marijan Palmović i dr. sc. David Matthew Smith.

Kako se navodi u knjizi, komunikacija o znanosti kao pojam i disciplina značajnije se počinje razvijati tijekom posljednjih triju desetljeća, a kao mnogi drugi relativno recentni pojmovi, i komunikacija o znanosti na različit se način razumije i definira u akademskim krugovima i stručnoj javnosti. Namijenjen kako istraživačima i akademskoj zajednici, studentima na različitim razinama studija te komunikatorima o znanosti i praktičarima u tom području, ovaj sveučilišni udžbenik nudi sustavan uvid u teorije i modele komunikacije o znanosti, opisuje razvoj te relativno nove discipline u europskom i globalnom kontekstu te donosi primjere dobre prakse u Hrvatskoj i Europi. Iz toga razloga, kako je istaknuo recenzent akademik Ignac Lovrek, knjiga predstavlja zanimljivo štivo ne samo za akademsku zajednicu nego i za novinare, donositelje i kreatore javnih politika u području znanosti, istraživanja i visokoga obrazovanja te za zainteresirane čitatelje koji se susreću s ovom temom.

„Posljednja tri desetljeća u kojima se razvija komunikacija o znanosti obilježila su dva fenomena koja su snažnije potaknula razvoj ove discipline – internetski zasnovani mediji koji su otvorili vrata i dobrim i lošim elementima komunikacije te promjene u znanosti. Sve su važnija istraživanja koja imaju interdisciplinarna, multidisciplinarna pa i transdisciplinarna obilježja koja ruše klasične granice među disciplinama, zbog čega se znanstvenici nalaze u novim okolnostima.“, rekao je akademik Lovrek. Knjiga stoga prati sve ove elemente i promjene te uz teorijske postavke i modele, povijesni razvoj i aktualno stanje s detaljnijim prikazom europske politike u znanosti, istraživanju i inovacijama, donosi pregled obrazovanja u području komunikacije u znanosti u Europi, govori o istraživačkoj kulturi i istraživačkom integritetu te otvorenoj znanosti, donoseći također i primjere dobre prakse iz svijeta i Hrvatske. 

Urednik knjige Goran Bukan Breberić rekao je kako knjiga Komunikacija o znanosti. Promicanje znanosti i istraživanja koja mijenjaju svijet na sustavan, jasan i suvremen način obrađuje jednu od ključnih tema današnjega društva, a to je kako govoriti o znanosti i kako ju približiti svima. Središnja je poruka knjige, kako ističe urednik Bukan Breberić, da komunikacija o znanosti predstavlja neizostavni alat u suvremenom društvu. 

Skupu se se na promociji obratili i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, predsjednik Upravnoga odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i dekan Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Ante Bilić Prcić, u ime institucije koja je bila predlagač ovoga sveučilišnoga udžbenika Senatu i Povjerenstvu koje odlučivalo o rukopisu. „  

U okviru promocije udžbenika održana je i panel-diskusija Kada znanost progovori: uloga komunikacije o znanosti u stvaranju informiranoga društva na kojoj su sudjelovali istraživači aktivni popularizatori znanosti, recenzenti i autori knjige kako bi progovorili o ovoj temi koja u fokus zanimanja stavlja nužnost da se o znanosti i znanstvenim istraživanjima govori na jasan, pristupačan i odgovoran način i da u ovom komunikacijskom procesu sudjeluju svi relevantni dionici u društvu.

U panel-raspravi koju je moderirala Tanja Rudež, dugogodišnja znanstvena novinarka Jutarnjega lista koju je Britansko udruženje znanstvenih pisaca (Association of British Science Writer) 2015. godine proglasilo najboljom europskom znanstvenom novinarkom, sudjelovali su akademik Ignac Lovrek iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. emer. Melita Kovačević s Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, jedna od troje autora udžbenika, izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i dr. sc. Saša Ceci s Instituta Ruđer Bošković.