Projekt ŽENOM istražuje kako prehrambene navike utječu na zdravlje žena

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s partnerima s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, provodi istraživanje u sklopu znanstvenoga projekta Glikom i mikrobiom kao biljezi utjecaja prehrane na zdravlje žena reproduktivne dobi.

Projekt nazvan ŽENOM istražuje mikrobiom i N-glikom žena u dobi od 30 do 35 godina, povezujući prehrambene navike i zdravstveni status. Cilj je projekta razviti dijagnostički alat temeljen na mikrobiomu i N-glikomu za prepoznavanje utjecaja prehrane i životnih navika na zdravlje i upalne procese. ŽENOM se provodi u sklopu programa Ciljana znanstvena istraživanja te je financiran sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

UČINKOVITIJA DIJAGNOZA

Naime, žene reproduktivne dobi često se suočavaju s izazovima poput nepovoljnog stila života, stresa i reproduktivnih bolesti. Stoga projekt cilja na osnaživanje ove ključne demografske skupine razvojem personaliziranih rješenja. Detaljnom analizom crijevnog mikrobioma i N-glikoma znanstvenici tih dvaju zagrebačkih fakulteta istražuju kako prehrambene komponente i životne navike utječu na zdravstveno stanje.

„Cilj je razviti dijagnostički panel koji će omogućiti individualizirani pristup prehrambenim intervencijama za poboljšanje zdravlja žena. Personalizacija prehrambenih navika i određivanje njihova (protu)upalnog učinka imala bi brojne korisne učinke za zdravlje žena reproduktivne dobi, a liječnicima bi pomogla da učinkovitije dijagnosticiraju probleme.“

Projekt okuplja vodeće institucije i stručnjake iz područja glikobiologije, mikrobioma, prehrane i bioinformatike, čime se osigurava vrhunska kvaliteta istraživanja. Kada su objavili poziv ženama da se jave za testiranje i na taj način sudjeluju u istraživanju, u manje od tri tjedna prijavilo se više od 500 žena (točnije 533), što je brojka puno veća od one koju smo predvidjeli u istraživanju (300). Tomu su pripomogle i brojne hrvatske influencerice koje su preko svojih društvenih mreža dijelile informacije o projektu ŽENOM ‒ rekla nam je voditeljica projekta prof. dr. sc. Olga Gornik Kljaić, predstojnica Zavoda za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta.

„Budući da demografski podatci pokazuju kako u Hrvatskoj najviše žena rađa u dobi od 30 do 35 godina, ispitanice koje uključujemo u projekt su upravo te dobi. Taj period u životu žene često je praćen nepogodnim životnim navikama i stresom zbog nedostatka vremena koje im ostavljaju profesionalne i privatne obveze. Uz činjenicu da se smatra da su one još dovoljno mlade da bi to ozbiljnije narušilo njihovo zdravlje, ali narušava. Upravo je ovo i period gdje se javljaju prvi patološki problemi i zato u istraživanje, osim zdravih ispitanica, uključujemo i žene s endometriozom, inzulinskom rezistencijom i multiplom sklerozom. Ideja nam je objediniti informacije o njihovim prehrambenih i životnim navikama s rezultatima analize sastava njihova crijevnog mikrobioma te glikozilacije točno određenih proteina za koje znamo da dobro odražavaju stanje organizma. Pokušat ćemo kreirati dijagnostički paket koji bi procijenio zdravlje žene te informacije iz njega poslužile kao podloga za individualiziranu intervenciju koja bi pomaknula organizam prema stanju zdravlja.“

U Hrvatskoj najviše žena rađa u dobi od 30 do 35 godina i ispitanice koje uključujemo u projekt su upravo te dobi. Taj period u životu žene često je praćeno nepogodnim životnim navikama i stresom zbog nedostatka vremena koje im ostavljaju profesionalne i privatne obveze
– prof. dr. sc. Olga Gornik Kljaić, Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet

TESTIRANJE NOVIH ZNANJA

Osim navedenoga javnozdravstvenog značaja, projekt je važan i s niza drugih aspekata, poput povećanja broja istraživanja usmjerenih na unapređenje ženskog zdravlja, a koja predstavljaju nevjerojatno malen postotak javnofinanciranih istraživanja, unapređenja pristupa u analizi glikoproteina, razvoja metoda za analizu velikog seta podataka, unapređenje istraživačkih kapaciteta dvaju fakulteta s obzirom na kupnju nove moderne opreme te zapošljavanja ljudi i uvođenja dodatnih analiza, poput analize metaboloma.

Žene su u pravilu dobro informirane o utjecaju prehrane i životnih navika, međutim, problem je u motiviranost da se to znanje primijeni i uklopi u postojeći životni stil
– prof. dr. sc. Antonio Starčević, Sveučilište u Zagrebu Prehrambeno-biotehnološki fakultet

„Značaj ovog projekta za naša dva fakulteta je i u tome što ćemo na navedenoj modelnoj populaciji testirati neka naša nova znanja u području analize, funkcije i dijagnostičkog potencijala točno određenih glikoproteina i značajki i komponenti mikrobioma. Razvijat ćemo matematičke modele za integraciju glikoma i mikrobioma kao biljega praćenja zdravlja, što kasnije može imati primjenu i puno šire od ovog projekta. Projekt je tek početak razvoja i primjene ovog novog pristupa“ ‒ poručuje naša sugovornica.

Više o projektu pročitajte OVDJE.

---

INTERVJU: PROF. DR. SC. OLGA GORNIK KLJAIĆ (FBF) I PROF. DR. SC. ANTONIO STARČEVIĆ (PBF)

Sve je veća potreba za personaliziranim pristupom u brizi za zdravlje

U projekt ŽENOM uključene su istraživačke skupine s Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta (voditeljica: prof. dr. sc. Olga Gornik Kljaić) sa svojim višegodišnjim iskustvom u analizi glikoma, istraživanju utjecaja koje na njega imaju fiziološka i patofiziološka događanja u organizmu te evaluaciji novih dijagnostičkih biljega; s Centra za crijevni mikrobiom (voditelj: Andrija Karačić, dr. med.) sa svojim iskustvom u području brige za zdravlje i znanja o crijevnom mikrobiomu; s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta (voditelj: prof. dr. sc. Antonio Starčević) s ekspertizom u bioinformatičkoj obradi velikog seta podataka iz analiza genoma i mikrobioma, kao i njegova modeliranja kroz različite vremenske točke, te tvrtka In silico (voditelj: dr. Inno Gatin) s ekspertizom u računalnom modeliranju i analizi.

Koliko su žene dosad znale o utjecaju određene vrste prehrane i životnih navika na upalne procese i svoje zdravlje općenito?

GORNIK KLJAIĆ: Danas se sve više govori o onome što se smatra zdravim stilom života, a što uključuje određene prehrambene navike te tjelesnu aktivnost. Ženama su razvojem novih tehnologija ove informacije dostupnije, ali i dalje ostaje činjenica da, iako su se čak i komponente prehrane počele dijeliti na proupalne i protuupalne, ne odgovaraju iste preporuke svakom organizmu niti svaki organizam jednako osjeća posljedice. Također, unatoč nekim poznatim rizičnim čimbenicima, nije uvijek jasno zašto neke žene zaista razviju gore navedena patološka stanja ili se suoče s reproduktivnim problemima, a druge ne, što govori u prilog potrebi za personaliziranim pristupima u brizi za zdravlje. Čak ni svaki period u životu pojedinca nema iste potrebe i zahtjeve za istom hranom i istom vrstom tjelesne aktivnosti. Reproduktivni period u životu žene je možda i najosjetljivije razdoblje njenog života i bitno je procijeniti što je to što svakoj ženi odgovara.

Mislim da žene većinom općenito znaju da postoji utjecaj prehrane i životnih navika na njihovo zdravlje, ali da nisu zaista svjesne njihovih utjecaja na imunosni sustav i organizam. I s tog aspekta je također važno razvijati biljege i modele kojima bi se ovaj utjecaj mogao “izmjeriti” i “prikazati” jer ljudi postaju svjesniji kad vide “osobni rezultat na papiru”.

STARČEVIĆ: Kroz alate umjetne inteligencije i online dostupnost informacija znanje je dostupnije nego ikad. Žene su u pravilu dobro informirane o utjecaju prehrane i životnih navika, međutim, problem je u motiviranost da se to znanje primijeni i uklopi u postojeći životni stil. Užurbani način života danas ne doprinosi ni zdravlju ni obitelji kao takvoj. Jako je teško naći vremena za pozitivne navike kao što su priprema toplih obroka, redovita fizička aktivnost, boravak s djecom na otvorenom i sl., kada se osoba treba uz to posvetiti karijeri, odgovoriti na mnoštvo poziva, mailova i biti prisutna na društvenim mrežama. Dodajmo uz to i veliku birokratiziranost društva koja generira nove frustracije i zadatke, teško je i naći vremena, ali i biti motiviran da se u to malo vremena “za sebe” žena posveti svom zdravlju. Vjerujem da je to jedan od glavnih ograničavajućih faktora. Dakle, ne manjak informacija kao takvih, nego manjak kvalitetnih provjerenih informacija u sprezi s manjkom motiviranosti da se to znanje primijeni i da se promjene stvarno i dugotrajno uvedu u život.

Koje namirnice su nekako „najpogubnije“ za zdravlje žena?

GORNIK KLJAIĆ: Smatram da je ključ u uravnoteženoj prehrani koja mora biti odgovarajuća osobi s obzirom na njenu dob, razinu aktivnosti, zanimanje, ali i preferencije, jer i zadovoljstvo životom također predstavlja važan čimbenik u zdravlju. Važno je naći ono što je odgovarajuće pojedincu te pokušati usvojiti dugoročne navike.

STARČEVIĆ: I muškarci i žene svakako trebaju paziti na ono što unose u sebe putem namirnica, kako količinski, tako i kvalitativno. Kao netko tko se, među ostalim, bavi i genetikom, želim napomenuti, koliko god to banalno zvučalo, da su muškarci i žene ista vrsta. Imamo ista probavila i u pravilu ono što vrijedi za jedan spol, vrijedi i za drugi. Tu treba uzeti u obzir i činjenicu da obitelji koje žive zajedno najčešće i jedu jednake namirnice, tako da raditi neke različite smjernice po spolu generalno meni osobno nema smisla. Potpuno druga stvar su posebne situacije, u smislu određenih specifičnih potreba (intolerancija, alergije, određena stanja i sl.). Postoje razlike i u smislu dobi i zanimanja. Ako se ovo pitanje odnosi na žene u fertilnoj dobi koje planiraju trudnoću, onda one svakako spadaju pod ovu kategoriju. Što se “pogubnosti” tiče, moj odgovor je nedvosmisleno da takvih namirnica načelno nema. Pogubna namirnica u smislu “otrovne gljive” ne postoji u kontekstu ovoga što mi u projektu istražujemo. Postoje, međutim, neprimjerene količine i udjeli namirnica koje mogu negativno utjecati na naše zdravlje. Parafrazirao bih Paracelsusa: Sve je pogubno i ništa nije bez pogubno, količina je ono što neku namirnicu čini više ili manje pogubnom”. Uzmimo, na primjer, vitamin D, manjak je poguban, ali i višak nosi zdravstvene rizike. Da ipak dam neki odgovor, višak procesirane hrane, sol, šećer su ono na što bismo svakako trebali pripaziti.

Koliko su s tim pitanjima odnosno s uzročno-posljedičnim vezama upoznate studentice vašeg fakulteta? Što vam govore, u kojoj mjeri vode brigu o tome što jedu i konzumiraju? Jesu li primijetile da im neke namirnice gode, a druge štete, prouzročuju određene medicinske tegobe?

GORNIK KLJAIĆ: S obzirom na to da se obrazuju u biomedicinskom području, studentice našeg fakulteta su svjesnije utjecaja prehrane i životnih navika na zdravlje od možda nekih drugih djevojaka njihove dobi. Vidljivo je čak i kroz njihov interes za nastavne sadržaje da su u posljednje vrijeme sve više zainteresirane za teme vezane za brigu za zdravlje, ali i da sve više prate aktualna znanstvena istraživanja kako bi se što bolje pripremile za svoju ulogu aktivnih sudionika u zdravstvenom sustavu.

U realizaciju projekta još nisu uključene studentice našeg fakulteta, ali nakon što su se na društvenim mrežama pojavile informacije o projektu, one nas kontaktiraju upravo sa svojom željom za uključenjem i izradom studentskog rada.

STARČEVIĆ: Ovo je vrlo zanimljivo pitanje i na njega Vam ja osobno ne mogu dati odgovor u ovom trenu. Uskoro mi počinju predavanja na jednom preddiplomskom kolegiju i svakako ću ovo pitanje uvrstiti u kolegij da o njemu raspravimo pa da doznam odgovor. Odgovor na ovo pitanje možda ćemo Vam moći dati i na kraju projekta, budući da nam je to jedan od ciljeva, a onda ćemo ga moći korelirati s prikupljenim podatcima. Svakako se sjetite, pribilježite i ponovno ga postavite. Rado bih Vam odgovorio.