AktualnoNovostiObrazovanjeProjektiStudentiZnanost

Program ERF-a “Alati za moderno doba” dobitnik nagrade Ivan Filipović

Voditelj projekta je prof. dr. sc. Neven Ricijaš, a članovi projektnoga tima su stručnjaci u području razvoja znanstveno utemeljenih intervencija, bihevioralnih ovisnosti te rizičnih ponašanja u virtualnom okružju

U svijetu u kojem se djeca i mladi sve ranije i sve intenzivnije susreću s izazovima digitalnog okruženja, nužno je ulaganje u kvalitetne znanstveno utemeljene preventivne programe. S tim je ciljem ostvarena suradnja između Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga Telekoma te je pokrenut projekt Alati za moderno doba. Riječ je o programu prevencije bihevioralnih ovisnosti i rizičnih ponašanja u virtualnom okružju kojemu je glavni cilj razvoj odgovornoga ponašanja djece i mladih te ostvarivanje njihovih pozitivnih razvojnih ishoda.

U dvije godine implementacije ovaj se program pozicionirao kao učinkoviti alat koji doprinosi pozitivnim promjenama, što potvrđuje i činjenica da je nedavno nagrađen priznanjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih ‒ nagradom Ivan Filipović.

Program ERF-a “Alati za moderno doba” dobitnik nagrade Ivan Filipović

Voditelj projekta je prof. dr. sc. Neven Ricijaš, a članovi projektnoga tima su stručnjaci u području razvoja znanstveno utemeljenih intervencija, bihevioralnih ovisnosti te rizičnih ponašanja u virtualnom okružju. Prije nego je zaživio u školama diljem Republike Hrvatske, program Alati za moderno doba razvijao se tri godine, tijekom kojih se u nekoliko pilot-provedbi provjeravala njegova učinkovitost, kao i usklađenost s potrebama djece i odgojno-obrazovnoga sustava. Program je dobio pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje te suglasnost za provedbu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.

Dodatna je snaga programa da se, osim na učenike, usmjerava i na roditelje i na nastavnike, odnosno da sveobuhvatno adresira ovo izazovno područje. Središnji dio programa čini 12  radionica za učenike, kojima je glavni cilj njihov razvoj socio-emocionalnih vještina, koje su bitne za razvoj osobno odgovornoga ponašanja u virtualnom okružju, odnosno za prevenciju rizičnih ponašanja. Navedene vještine i kompetencije zapravo su alati koji pomažu učenicima u unaprjeđenju kvalitete života i zaštite u rizičnim situacijama te doprinose njihovim pozitivnim razvojnim ishodima te osobno i društveno odgovornom ponašanju. Za roditelje i nastavnike namijenjeno je interaktivno predavanje koje obuhvaća teme važne za njihovo razumijevanje virtualnog okružja, uloge koju ono ima u životima mladih, ali i izazove koje potencijalno predstavlja.

Kako bi mogli provoditi program s učenicima, stručni suradnici i nastavnici moraju završiti trodnevnu edukaciju u trajanju od 21 sata, u kojoj je glavni cilj polaznicima osigurati nužne i relevantne kompetencije (znanja i vještine) za samostalnu provedbu programa s učenicima u školskom okružju. Od listopada 2023. do svibnja 2025. održano je čak 13 edukacija u 9 devet hrvatskih gradova: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu, Dubrovniku, Daruvaru, Splitu, Biogradu na Moru i Opatiji; edukaciju su završila 452 stručna suradnika i nastavnika iz čak 205 osnovnih škola s područja 20 županija. Program tako nije ostao na razini većih urbanih središta, nego je dostupan i učenicima u manjim sredinama. Također, educirajući nastavnike i stručne suradnike, koji program potom provode u svojim školama, osigurava se i dugoročna održivost programa, što je iznimno važno. U programu je do sada sudjelovalo više od 5000 učenika te se njihov broj iz dana u dan povećava. Ovako veliki obuhvat izravni je rezultat suradnje akademske zajednice s gospodarskim sektorom, konkretno s Hrvatskim Telekomom, koji je osigurao da sve edukacije, kao i programski paket (priručnici za voditelje i radne bilježnice za učenike), budu besplatni. Posebice veseli što je zanimanje za edukaciju iznimno veliko, što također govori u prilog važnosti i prepoznatljivosti programa i njegove kvalitete.

Kako bi se utvrdila kvaliteta programa odnosno njegova uspješnost u postizanju ciljeva, tijekom školske godinu 2023./2024. provedena je i znanstvena evaluacija učinka (testiranje u dvije vremenske točke; prije i poslije), evaluacija kvalitete implementacije te subjektivnoga zadovoljstva i dobrobiti učenika i voditelja. Rezultati dobiveni na uzorku od 1.830 djece potvrđuju uspjeh programa u poboljšanju znanja učenika o rizičnom online ponašanju i socio-emocionalnim vještinama te značajno smanjenje simptoma ovisnosti o videoigrama i simptoma depresije u cijelom uzorku učenika. Bitno je istaknuti da su najsnažniji učinci zabilježeni kod učenika koji su na početku pokazivali najviše rizika.

Program ERF-a "Alati za moderno doba" dobitnik nagrade Ivan Filipović

Godišnja nagrada Ivan Filipović, koja se dodjeljuje za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, velika je potvrda programu Alati za moderno doba, no vrijedi spomenuti da je program u 2024. godini osvojio i dvije nagrade Golden World Awards koje dodjeljuje Međunarodna udruga za odnose s javnošću (IPRA) ‒ u kategorijama Društvena odgovornost i Okoliš, društvo i upravljanje (ESG). Ovo je priznanje tim značajnije jer dolazi iz natjecanja u kojem sudjeluju projekti nekih od najvećih svjetskih korporacija, a ocjenjuju ih neovisni međunarodni stručnjaci. Uz to, program Alati za moderno doba dobitnik je i SABRE nagrade za regiju EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika), što dodatno potvrđuje njegov društveni doseg.

U kontekstu sve većih izazova digitalnog okružja, kao i važnosti ulaganja u mentalno zdravlje djece, Alati za moderno doba predstavljaju model koji adekvatno odgovara na potrebe učenika i odgojno-obrazovnoga sustava. Program povezuje znanost, obrazovanje i društvenu odgovornost te uspijeva u onomu što je svima zajednički cilj: unaprijediti kvalitetu života djece i mladih.  

Upravo je zato nagrada Ivan Filipović ovom projektu više od priznanja ‒ ona je potvrda da se suradnjom i ulaganjem u kvalitetne znanstveno-utemeljene programe mogu postići vidljive pozitivne promjene.

Piše: izv. prof. dr. sc. Dora Dodig Hundarić, ERF

Povezani članci

Back to top button